Gledišta

: dobre i slabe snage samoupravljanja odnose se prvenstveno na konkretno društvo koje se orijentisalo na njegovo ostvarivanje. Jedino, ukoliko se u sličnim uslovima razvija u raznim drustvima, može se uočiti više zajedničkih karaktenstika, pozitivnih rezultata, slabosti i teškoća s kojima se susreće samoupravljanje u tim društvima. Međutim, ukoliko se uslovi u kojima niče samoupravljanje u većoj meri međusobno razlikuju, onda kako određena dostignuća tako i slabosti samoupravljanja mogu da budu izraziti u jednom, adasuu maloj meri prisutni ili da ih uopšte nema u drugom društvu. Stoga je neopravdano na osnovu dosadasnje veoma ograničene samoupravne prakse graditi opštu shku samoupravljanja. I kada se govori o tzv. univerzalnoj sadržini samoupravljanja, to se može činiti samo u relativnom, opšteteorijskom smislu. Neke bitne zajedničke osobme, svakako, moraju da postoje u svim konkretnim obhcima samoupravne prakse. Međutim, mera njihove prisutnost:l i načm na koji se ispoljavaju nužno su veoma razhcjti. Posto do sada jedino naše društvo pokušava da izgradi samoupravljanje kao celovit društveni sistem i u tnn svojim nastojanjima ima iskustvo od skoro 20 godina, najopravdanije je razmatrati rezultate. snagu, teškoće i slabosti našeg odnosno j e dn o g društva na putu ka samoupravljanju. obzirom na to da se samoupravljanje ne može pojaviti u čistom vidu kao realizacija idealnog teorijskog modela, jedino ispravan metodološki postupak je ako se samoupravljanje u nas posmatra u svojim postojećim „nesavršenim” konlcretnim oblicama, kao kompleksni društveni proces, gde je ono što je u njemu novo, omeđeno i sputano prevaziđenim, gde

* Rad otkupljen na konkursu GLEDISTA o istoj temi.

zoran vidojević

U ČEMU SU SNAGA I SLABOST SAMOUPRAVLJANJA SNAGA I SLABOST SAMOUPRAVLJANJA*

1675