Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., S. 171

Iza trideset. godina

Prije pet godina. prigodom dvadesetpetgodišnjice ašil »i.itcrarnih sastanaka Žžidovske omladime«, prikazao sam il jubilarno! broiu Gideona, kako su se iz ove čedne instituciie razvile sve Organizaciie Židovskog preporoda li Zagrebu i kako, se sav maš rad temelii baš na tom društvu.

Sada ie trideset godina od ORO TIMO — cijeli Jjudski \ ie} pa dozvolite mi, mladi moji prijatelii, da sa gledišta Žžidovstva Sastavim bilancu ove maše gemeraciic.

Kako ie god za nas mladiće bio nepoimljiv i neraziumljiv Život naših diedova u getu i Mi Se IiSIo mogli uživiti u svijet talniudista, tako si ni Vi danas ne možete predočiti duh, koji ie vladao medu izraelićanima Zapadne Evrope prije pojave dr. Teodora MHerzla.

Židovski narod mniie umro; Živio je sa sVim atributima iarodi u velikim masama Istoka. No za to nisu znali, a nisu čak mi htieli da znadu vođe tadzaniegz židovstva. i :-

Asimilaciie u Onomi smislu kao pred trideset zodina damas nema. Imade ih 10% doduše. koji istupom iz Židovstva nastoje, alo ne za se, a ono za svoje unuke, da ometu tragove svoga semitskog: podriietla. Ali opstoinost židovskoga naroda ne mogu zaniičkati mi oni zadnii trubaduri asimilacije u Pešti i Berlinu, koji ne malaze za svoje nazore mikakova razumilevanja mi u madžarskoni mi u niemačkom narodu, a sami svojim deklamaciiama o propadamniju cionizma tek dokazuju, da su oni još uvijek »Zidovi maibližeg DrTObitka« — kako ih ie Herzl nazvao — koji ne zmnaiu računati O deceniiama mi stoliećima.

One asimilacije »Agramer Zeitung«-a, »FHrvatskogz Prava« i »Die Drau«, kao pred tri decenita memui mi kod mas. Pojedinac još se sam obmaniuje nekim člancima. No u doba, kad gotovo sve aktivno Židovstvo u našoi kralievini radi pod Židovskom marodnom zastavom, kad primierice cijelo iugoslavensko židovVstvo manifestira radom za »Šumu kralia Petra Oslobodioca« u Palestini, onda se doista ne mogu nekadanie prilike da upoređuiu sa sadašniošću. No ipak! Osim svijesti probudenoz Žžidovstva, mi smo Vrlo malo postigli. Piietko tko od naše stariie generaciie znade moderni hebreiski iezik, gotovo nitko nema one ecliergiie, da se u auu iseli i da kao seliak, prvotni producent, uzdržaje sebe i svoiš; naše čitavo znanie o Palestini osniva se na literaturi o Palestini, naš ie ıad deklarativan, a niie konstruktivan. :

Pa ipak reasumiramo li židovsku bilancu našeg života i DTrecledamo li sve, što smo od prvog mog predavamia u »Literarnimı sastancima« »Q savremenotm ISIN postisli — srefiil Smo i Dresretni.

Miesto sramežljivosti i prkosa, što ie onda obiliežavalo Izraclćane, danas smo samosvijesni članovi Živogz Žžidovskog naroda. Ponosni zbog slavne prošlosti našeza naroda, samopoluzdani i puni vjere u 1Oš siafmiiu budućnost.

171