Jugoslovenski Rotar

chom Kruse, pretsednikom R.C. Koln, ı s drugim saradnicima kluba uverili smo se, da izvodi našega saradnika počivaju na netočnim, dapače direktno na krivim informacijama.

Žalimo što smo članak objavili pa u narednom podajemo jedan obJektivan prikaz organizacije, njene osnovice i svrhe, kako nam je to od strane R. C. na hvalevredni način stavljeno na raspolaganje. Ugodna nam je dužnost da ispravimo navode našega saradnika i da istodobno dolično istaknemo javnosti Još malo poznatu ideju koja spaja stališe ı narode kaošto ı socijalnu ı opšte korisnu delatnost Rotary kluba.

Ime „Rotary“ poznato Je širim slojevima naroda u Nemačkoj od onda, Када зе је meseca Julija 1931 vrsio svetski kongres Rotary saveza, prviput cd svojega opstanka u području nemačkoga jezika, u Beču. Dakako da se ı od tada nije odviše o njem u Javnosti govorilo ı pisalo, premda nije Rotary zavit u nikave tajne ı ne ide ni za kakvim svesnim zaključkom.

Ime „Rotary“ malo kaže odaljenima. Potseća na to, da Je krug prijatelja OJI su se pred 27 godina dali na službu Novome pokretu, držao redom sastanke svojih članova u njihovim kućama. U tom postao Je Rotary imenski znak Jedne velike zajednice koja Je Julija ıroa32 obuhvatala preko tri hiljade ı po klubova, od kojih je na evropski kontinet ctpalo 281, i preko 150.000 Clanova.

U jezgri dade se težnja rotarskog pokreta označiti kao negovanje pravoga socijalnoga mišljenja, koje se Je porodilo iz spoznaje, da se može na putu k vlastitim ciljevima zaštititi ı očuvati služba sučoveka. Rotari su uvereni da koristi takav pravac cilja ı vlastitoj težnji. Nikako nije samo slučaj, da je poticaj za taj pokret nastao u Američkim Ujedinjenim državama, u tamošnjem silno naprednom Chicagu. Otklanjanje nečistih poslovnih stranputica, obrana cd egoisti¢nih izgreda i spletaka bejahu cilj prijatelja jednakih misli, koji su proti neuzdržljivoj samovolji postavili pravilo: Tko drugome služi koristi sebi. U naše velekapitalistično doba sa svojom neograničenom težnjom za dobitkom, takovo je čovekoljubivo mišljenje, takav obligatni obzir do sučoveka od odlučujuće važnosti.

Plodonosne misli rotara, koji ističu ideju da se moraju želje pojedinaca založiti za zadaću čovečanstva ı njima podrediti, ukocrenile su se u Nemačkoj од 1927 содте. U Hamburgu, u Frankfurtu a. M. ı u Kolnu postali su prvi nemački Rotary klubovi, kojih su članovi svesno ı dragovoljno nastupili za ciljeve socijalnoga opčestva. Dandanas opstoje u Nemačkoj ı Austriji 43 kluba i sačinjavaju 73. distrikt velikoga rotarskoga pokreta.

Kaošto svi novi pokreti tako imaju i Rotary klubovi neprijatelja. Nabacuju se na nje ponajviše oni kojma nije pobliže poznat ni postanak ni bistvo Rotarya. Svima kritičarima treba oštro ı razgovetno naglasiti, da Rotary nije kakva novovrsna filozofija niti utelovljuje kakvu novu religiju. Rotary ne sačinjava nikakvu novu stranku. Rotary hoće da pomaže realizovati ono što Je i što ostaje glavnom sadržinom velikih reli-

14