Jugoslovenski Rotar

»Drevni grad Dubrovnik ima eto svoj mladi Rotary Klub. Mnoge refleksije mi se pokazuju u ovoj ideji: Rotary pokret je relativno mlad — Dubrovnik je stari grad pun osebujnosti, iskustva i historijskih dozivljaja. Pa ipak u njemu se stvara Rotary Klub. Nije slučajnost, nije megalomanija, nije ni jurenje za novim, modernim nastojanjem da se baš u Dubrovniku osnuje Rotary Club kao neka neispitana Novotarija. Stari Dubrovéani su pored velikog patriotizma u svojoj republici bili univerzalni, prozeti su bili teznjom da stvaraju veze sa svijetom, da sklapaju prijateljstva, da sluze zajednici vodeći računa o koristi i napretku svoje rodne grude. Pa nikud naravnijeg momenta da smo i mi takovih ideja naslijednici pristupili — Rotary organizaciji. Ona je vrlo slična organizaciji i politici staroga Dubrovnika: stari Dubrovčani su nastojali da upoznaju svijet, sklapali su prijateljstva a mnoge ustanove su bile Rotarske. Briga za mladež je rotarska maksima — prvi zavod za nahoćad imao je u Evropi — Dubrovnik. Maksima rotarska selfe — uklesana je vijekovima u Dubrov-

»Service above

niku na knezevom dyoru: »Obliti privatorum — publica curatec. Dakle kod starih Dubrovćana nailazimo na Rotary principe i stoga mi dubrovacki Rotary — svijesno ili nesvijesno — pristupimo sa zanosom Rotary Pokretu. Nas klub ima toplu zelju da podje stopama svojih predaka te da razvije veze sa ostalim svijetom, da pravi u tu svrhu poznanstva i prijateljstva pa da tako širi slavu svome gradu i svojoj državi a na bazi dobrog drugarstva i lijepog služenja svome zvanju i zajednici. I zaista — kao nekada tako i danas sticajem prilika na naš klub su postavljene na polju internacionalnog služenja važni i veliki Rotarski Zadaci, jer naš grad obiluje hvala Bogu posjetom inostranih Rotara — i onih koji borave ovdje kao turisti kao i onih koji se trgovačkim poslom ovdje nadju. Ona mala,

na oko sitna i neopazena sluzba je vaznai mi je svi prama silama pojedinca rado i sa predanošću vršimo pa se nadam da ćemo je u buduće i Još bolje vršiti usporedo sa konsolidacijom i povećanjem našega kluba i sve to većim rotarskim iskustvom a u duhu ove naše lijepe organizacije«.

21

Brat guverner Dr. Viljem Krejči zahvalio se na pozdravu lijepim govorom isticuci značajnu prošlost ı trajne ljepote ovog starog grada. Na spomen ove posjete darovao je klubu svoj portret izradjen od slikara Božidara Jacka. Na ovaj dar dubrovački klub odvratio je pejsazom slikara Miljana (dubrovačka luka) i klubskom mapom slikara Kokotovi¢a. U daljnjem toku ovog sastanka pozdravio je klub brat Artur Bunda iz Banjaluke, a odvratio mu je brat Bravačić. Iza toga slijedio je referat brata Dr. Vidoevića o temi: Postoje li kod nas uslovi za vanjski turizam ı gdje ih treba razvijati?“ U diskusiji o ovom referatu sudjelovala su braća Burda, Ercegovic ı Ćurlin. Konačno se prešlo па гејемзапје поуози 17 7уапја. Brat Ćurlin izvjestio je o nastojanjima да se osujeti izvršenje odluke kr. Vlade o ızgradnji uskotračne pruge Ustipraca-Bileca, koja je od velike važnosti za Dubrovnik. Na predlog da se iz našeg kluba pokrene akcija proti tim nastojanjima donešen je formalni zaključak, koji je odmah i oživotvoren. U odbor su izabrana braća S. Kaldor, M. Ercegović i A. Ćurlin. Nakon svršenog sastanka članovi su sa bratom guvernerom pošli u gradsku kafanu, gdje su ostali u srdačnom razgovoru do 1 sata u noći. Brat guverner otputovao je sutradan ız Dubrovnika.

RR: IO KA RT O VAC Sastanci (Meetings): Četvrtak (Tbursday) 20:00

Velika kavana

о

23. sastanak 6. juna. Frekvencija 68°570°. Iza pozdrava pretsjednika ı izvještaja tajnika drži predavanje brat Navratil Mr. Ivo o temi: „Pogledi na ljudsko zdravlje prije 150 godina“.

24. sastanak 13. juna. Frekvencija 93'75"., Frekvencija sastanka od 6. juna o. g. ispravlja se na 75'00%, buduć je brat ing Jamnicky posjetio R. C. Split dne 5 juna o. g. Brat ing. Naumović predaje o velikoj prekooceanskoj ladji „Mormandie“. Slijedeći sastanak odrzat ¢e se kod brata pretsjednika u tvornici Titanit dd.