Jugoslovenski Rotar

Baš u poslednjoj godini stvoreni su ovakvi odbori skoro među svim susednim zemljama srednje Evrope, koji su ponajpre izradili program za praktični rad. Sada postoji više nego 20 ovakvih pododbora.

Nekoje glavne točke praktičnog rada ovih pododbora jesu:

Permanentna služba u klubovima,

Međudistriktni mitingi (sastanci),

Izmena mladeži,

Boravak u ferijama,

Zajednički društveni poseti.

Priznanje vlada, rotarstvu.

Radi nesebične i požrtvovne delatnosti rotarstva u službi zvanja, u gluzbi zajednice i u internacionalnoj službi, nije čudo da rotarstvo poštuju i priznaju skoro sve vlade evropskih zemalja. To je dokaz za mudrost i dalekovidnost vlada, kao što je i naročita čast za rotarstvo, da je većina glavara vlada počasni guverneri ili počasni članovi Rotarija.

Osobitosti uprave rotarstva u Evropi.

Evropski savetodavni odbor je jedini oficijelni upravni organ Evrope. Pored toga nastali su u više distrikta neoficijelni pomoćni organi. Tako postoji u Italiji »Nacionalni savet«<; u Francuskoj su uvedeni vice-guverneri, 73. distrikt imao je kroz dve godine pored guvernera još 4 pokrajinske vođe, koji je ove godine prešao francuskom sistemu vice-guvernera. Skandinavske i baltičke zemlje pokušale su da Btvore zajedničku administraciju. Mora se naglasiti, da se je radilo samo o vanjskoj formi uprave i da nisu nikada nastale nikakve razlike ili sumnje o jedinstvenoj i temeljnoj ideji i o ciljevima i svrsi rotarstva, i da se je radilo na tome, da se održi jedna jaka i jedinstvena administracija. Kao Sto svaki Rotary klub mora verno prikazati ekonomski i intelektualni život dotičnog grada, tako Rotary klubovi distrikta prikazuju to isto dotične zemlje. Iz toga sledi, da u rotarstvu imade različitih načina izražavanja među narodima različitih običaja. Ali i ove razlike su samo vanjske forme i potpuno je irelevantno, da li se oni nazivaju camerade, companiero ili brat.

Irelevantno je i to, da li se, ka na primer u Americi peva na sastancima (Sto su uostalom uvele i nekoje evropske zemlje kao Danska, Norveška i Jugoslavija) ili ne-pevaju. Sve su to samo sporedne vanjske forme, koje zajedničku jednolicnu podlogu rotarstva ne tangiraju.

Prema svemu tome možemo reći: rotarska misao postoji na celome svetu, a naročito na našem kontinentu je centar svih događaja, i možemo reći ovo je doba rotarstva.

Koje okolnosti su naročito utecale na taj razvoj? Čini mi se, da su temeljni principi rotarstva tome najviše pridoneli.

1) Paul Harris je u prvom času predočio ljudima pravu ideju. Pred 43 godine su se iz glavnog grada ove zemlje, čiji smo mi sada gosti, iz večnog Rima, proculi glasovi o nauci Enciklike »Rerum novarum<. Rotarstvo ne¢e da se umeša u nauke religije, a niti da mesto nje daje drugu etiku. Ali ipak osećamo, da u ideji rotarstva ima dašak onoga duha, koji ispunjava Encikliku »Rerum novarum<.

14