Jugoslovenski Rotar

tajna rotarske kohezije i harmonije, jer ma kakve bile prilike koje nas razdvajaju, nepobitno je da će se ljudi istog poziva na raznim delovima sveta najlakše i najbrže sporazumeti, jer se oni i tamo bave istim problemima, istim teškoćama i isti su im putevi za rešavanje pitanja. Tu je osnov radnog bratstva, koje dovodi do iste odluke, do volje da se služi, do volje da se postane korisnim svome gradu, zemlji, čitavom svetu.

Aktivnost člana u zvanju bitni je uslov prijema u članstvo. Tako član postaje u klubu reprezentantom svog zvanja. Po zajednici svih članova koji polučuju prosek svih zvanja u gradu u kome klub radi, rotary klub postaje mikrokozmom u kom se komplikovani život današnjice odrazuje preko njezinih eksponenata u svim njenim manifestacijama. U rotarstvu su zastupana sva zvanja u ideji služenja. A svako zvanje nalazi u eksponentima drugih zvanja svoje prijatelje, slušatelje, suce. Odatle potiče visoka socijalna funkcija rotarstva a i njen ekonomski utecaj, pojačan naročito time, što se u rotarstvu sreću pripadnici najraznovrsnijih socijalnih pozicija.

Stvoreno na zdravom osnovu, drugarstvu raznih zvanja u čitavom svetu, rotarsvto nastoji da svede na zajednički nazivnik sve elemente koji ga sačinjavaju, ističući posebnu unutarnju vrednost svakog od njih. Čestim kontaktima članova i klubova rotarstvo daje prilike ne samo izmeni misli, nego i ispravljanju pogrešnih koncepcija i time postaje živom silom u ekonomskom, socijalnom pa i naučnom životu.

Ta funkcija naročito je značajna u današnje doba, jer nikad do danas nisu ekonomske i socijalne prilike sveta bile tako naglo i u golemim razmerama prevracene nakon vekovnog perioda mirovanja. Cezar i Napoleon išli su istim putevima, gotovo istim primitivnim prevoznim sretstvima, kad je najednom para i elektricitet bacila narode u jedan posve novi svet. Moderne tehničke tekovine ubacile su, kroz kratko vreme, u dušu naroda nove tendence, nove aspiracije, a veliki je rat tu transformaciju pojačao i ubrzao. U kaosu, koji je nastao pojačali su se antagonizmi, a umanjila, ili nestala je, solidarnost među narodima i ljudima. Nagomilale su se razne zabrane i države su se zatvorile u divlji nacionalizam, tako da su konačno iskopale i preistorijske metode robne zamene, a međunarodne odnose dovele u nepodnosivo stanje.

U tim momentima funkcija rotarstva može da bude najefikasnijim sretstvom uspostave ekonomskih odnosa. Ta institucija, nastala pred 30 godina u Chicagu, našla je u ratu najviše rezona da se proširi. Koncepcija njenog: začetnika bila je jednostavna i praktična: nastojala je samo da dovede do drugarstva i razumevanja među ljudima dobre volje, koji vrše razna zvanja, da bi udruženi mogli da se koriste i tuđim znanjem i iskustvom u svrhu promicanja općih interesa.

Pred teškim današnjim problemima koji uznemiruju svet, opravdano je pitanje: što može rotarstvo da doprinese za njihovu soluciju?

Odgovor je samo jedan: Ne spada na rotarstvo da uzima inicijativu i da predlaže rešenje za socijalne i ekonomske probleme, koji muče današnji svet i naše vreme. Kad bi to učinilo, rotarstvo bi povredilo onu apsolutnu političku neutralnost i najstroži respekt prema mišljenju pojedinih svojih članova, koji su bitnim uslovom njegove egzistencije.

18