Jugoslovenski Rotar

I njen je osnivač bio američki građanin, tadašnji prvi građanin Sever. Sjed. Amer. Država, Pretsednik Vilson.

I ona ima visoko moralne ciljeve postavljene načelima Pakta Lige Naroda.

Razlika je pak, što je osnivač R. I. američki građanin Pavle Haris postavio osnov organizacije na visoko razvijenijoj svesti pojedinaca, na principu uzajamnog zbliženja pojedinaca a preko njih zbliženju naroda, dok je Liga Naroda imajuću pred sobom visoke ciljeve pozvaia na saradnju gotove, formirane organizacije, organizovane zajednice koje su ali u tu medunarodnu organizaciju unele i svoje predrasude. I dok R. I. vaspitavaju¢i pojedinca, i udruzujuci tako vaspitane pojedince ide opStem cilju praviénosti i mira — cilju koji se manifestuje kao jednovremena, spontana teznja svih rotara, sa svih strana, Liga Naroda teži postavljenim ciljem da utiče na vaspitanje t. j. kroz željeni cilj na vaspitanje pojedinaca.

Društvo Naroda sledovalo je velikom svetskom ratu kao jedna, opšta društvena potreba. Ono je stvarno završna faza velikog rata,i imalo je s jedne strane zadatak da ga konačno, materijalno i moralno likvidira a sa druge strane da u budućnosti onemogući svaki novi oružani sukob.

Taj cilj, okupljanje u svoju sredinu svih naroda Liga Naroda do danas nije ostvarila.

Liga Naroda i samim svojim Piktom, ustavom te visoke organizacije, težila je svom drugom cilju, onemogućenju sukoba.

Pakt (čl. 8) predviđa smanjenje naoružanja i (čl. 9) obrazovanje stalne komisije u tom cilju; (čl. 13) u slučaju sukoba, arbitražu i postupak, a član 16 predviđa sankcije t. j. prinudne mere protiv člana Lige Naroda koji ipak pribegne oružanom napadu.

Akcija Društva Naroda za razoružanje do danas nije uspela da da stvaran rezultat. Stalni sastanci, dugotrajni rad tehničkih i političkih pretstavnika, predlozi i dopune i izmene tih predloga i njihovih dopuna, to je sav rezultat trinajestogodišnje akcije Društva Naroda i višemesečnog permanentnog rada Komisije za razoružanje.

Dali je Društvo Naroda uspelo da onemogući nove sukobe i rat u budućnosti. I na to pitanje ne bi mogli da odgovorimo sa sigurnošću potvrdno.

S jedne strane aktuelni sukobi u razvoju, sa druge sukobi u budućnosti čije se konture naziru. I jedni i drugi počivaju na nesporazumima, na nerazumevanju i predrasudama. A sukobe stvaraju jednim delom nesporazumi čiji su uzroci usko shvatanje interesa privrednog karaktera, a drugim delom predrasude koje brižljivo neguju šovinizam.

U današnjim privrednim prilikama kada su neophodni saradnja i uzajamnost interesa naroda — kojima bi se jedino možda mogla, do boljih vremena, ublažiti ozbiljne posledice čiju težinu· svi osećamo razne carinske barijere sistemi prohibicija, kontingentiranja, stavljaju branu i remete normalan tok privrednog života. Rezultati njihovi suprotni su željenom, a neželjene posledice osećaju svi.

32