Jugoslovenski Rotar

u cilju ojačanja njihovog materijalnog stanja. Zadrugarstvo hoće, da svome članstvu omogući bolju prodaju ili zajedničku preradu njegovih proizvoda, zajedničku nabavku konzumnih potrebština i proizvođačkog oruđa za bolju proizvodnju.

Zadrugarstvu je uspelo da uzdigne produkciju sitnog gazde, da mu omogući više cene kod prodaje njegovih proizvoda i snabdevanje po nižim cenama. To nije sve. Zadrugarstvo je omogućilo dalje, da može sitni proizvođač, seljak i zanatlija da dođe do jeftinog kredita i to organizujući na selu i u gradovima, kreditne zadruge. Posvuda gde su se pojavile zadružne kreditne ustanove, nestali su seoski zelenaši, kod kojih si je morao siromašni proizvođač do tada uzajmiti potreban novac za život ili za proizvodnju uz najbezobraznije ubitačke uslove. Ako bi bio to jedini uspeh zadrugarstva, dovoljan bi bio, da se zadrugarstvu ne samo priznaje njegov raison d’étre nego da se ga postavi u redove socijalno najkorisnijih ustanova.

Niti time zadatak zadrugarstva nije iscrpljen. Mnogo su zadruge doprinesle k opštem prosvećivanju u prvom redu na selu. Zadružni su funkcionari u svim pitanjima privrede i života pravi apostoli i prosvetitelji masa, a što se mora naročito istaći, oni, bilo sveštenici, nastavnici ili drugi, sve to čine iz moralnih i idealnih pobuda, jer je njihov rad većinom besplatan. Razna predavanja i kurzevi o zadrugarstvu i ostalim privrednim pitanjima, upotreba viškova naročito kreditnih zadruga isključivo za prosvetne i kulturne svrhe i t. d. mnogo su doprinesle k podignuću morala i kulture. Osnivane su čak i zadružne apoteke, stvoreni su fondovi za pomoć u bolesti i za slučaj smrti, našle su se mogućnosti za razne higijenske mere izgrađivanjem izvora, česama i t. d. Suzbija se alkoholizam, propagira se umerenost i štednja.

To je kratka slika značajnog zadružnog rada. Mnogo ima u tom pokretu momenata, koji se poklapaju sa rotarskim idealima. Baza je svakog zadrugarstva idealizam, prijateljstvo i ljubav. Cilj je njegov, da štiti i učvrsti materijalni položaj i da očuva i uzdigne moral i etiku zadrugara i da ih usposobi za savršeniju proizvodnju. Sav taj rad ne koristi samo članovima zadruga, nego i celini, narodu i državi a to odgovara i temeljnom načelu zadružne ideologije.

Ako može rotar da u tom smislu k napretku zadrugarstva što da doprinese, može biti uveren, da radi potpuno u smislu temeljnih rotarskih principa, koji zahtevaju širenje mira, ljubavi, prijateljstva, osećaja služenja i opće korisnog rada.

I ovo predavanje saslušali su učesnici najpažljivije, a predavača nagradili su sa burnim poklicima i dugotrajnim pljeskanjem.

Pastguverner, Dr. Krejči, zahvaljuje najtoplije predavaču na ovom krasnom djelu.

Pred sam završetak konferencije slijede razna заорсепја tajnika konferencije, brata Milivoja Sokolovića (R. C. Dubrovnik), koji je tom prilikom pročitao primljene pismene i brzojavne čestitke od Rotary Clubova i pojedinih rotara iz raznih mjesta i krajeva cijelog svijeta, i to:

Brzojavi od: Rotary Club, Bačka Topola; Ing. Ranislav Avramović, Beograd; Sreten Obradović, Beograd; Dr. Ilija Pržić, Beograd; Nikola