Jugoslovenski Rotar

u čovječanstvu izvjesnu višu misiju. Iz ovoga romantičkog perioda slavenski su narodi postepeno došli do realnoga saznanja biti Slavenske misli. Taj slavenski realizam upućuje slavenske narode na održanje slavenske zajednice na praktičnoj osnovei. Sentimentalne motive sve to više supstituišu i nadopunjuju motivi zajedničkih interesa: političkih, kulturnih i ekonomskih.

Oslobođenje slavenskh naroda koje je, i ako ne integralno a ono ipak, u najvećoj mjeri donio svjetski rat — stvorilo je preduslove za razvijanje međuslavenskih odnosa na realnoj osnovi u punom opsegu, bez starih političkih ograničenja. Pa ipak, poslijeratni razvitak, naročito zbog starih baštinjenih diferencija, nije opravdao nade slavenofilskih elemenata pojedinih slavenskih naroda. Stare međusobice u odnosima pojedinih slavenskih plemena i naroda ponegdje su, štoviše, i pojačane. Dovoljno je samo da pomenemo poljsko-ruske odnose koji su, poslije oslobođenja Poljske, doveli do otvorenog ratnog sukoba između dva slavenska naroda. Zatim da se sjetimo teškoga konflikta između Poljaka i Ukrajinaca pod poljskom vlasti koji je urodio otvorenim revoltom Ukrajinaca u poljskoj i njihovim istupom protiv poljskih vlastodrzaca pred DruStvom Naroda. Treba zagledati u zategnutost Poljsko-Cehoslovacku, pa u još nezaglađene unutrašnje diferencije između Čeha i Slovaka. Tu su još nezaliječene rane bugarsko-srpske kao posljedice dva uzastopna rata koje dozvoljavaju samo postupno konsolidovanje odnosa između Jugoslavena i Bugara. A i unutrašnje prilike u našoj zemlji, kako znamo, još nikako nijesu zatvorile aktuelno hrvatsko pitanje. PosmatraJući ovako stvarno teškoće u međusobnim odnosima slavenskih naroda, svjesni pobornici ideje slavenske uzajamnosti ipak nijesu ni na čas izgubili vjeru u ideale slavenske zajednice, kao dijela opće ljudske zajednice kojoj teže prosvećeni umovi današnjice. Oni jednakim žarom prianjaju svojoj misli, gdjegod je slavenskoga svijeta. Zato je i prirodno da se iu dane distriktne konferencije jugoslavenskoga distrikta Rotary International postavlja na dnevni red pitanje: »Rotarstvo kao instrumenat saradnje slavenskih narodax. Vjerujuci u ostvarivost slavenske zajednice, mi tražimo svagdje, gdjegod nam se za to ukaže prilika, puteve uspostavljanju saradnje slavenskih naroda na svim poljima ljudske djelatnosti. Pa zašto da nam i zajednička rotarska organizacija (koja obuhvata sve slavenske zemlje osim Rusije*) ne posluzi tome cilju. Rotarstvo kao zajednica ljudi dobre volje veze sve narode svijeta u jedan bratski vez. Ono obuhvata čitavo čovječanstvo, idejom međusobnoga služenja, živom vezom ljubavi. Pa ako se to blagotvorno djelo ljubavi i odnosi na sve dijelove zajednice, ono ne isključuje prirodne sklonosti pojedinih dijelova, kao što se ni u najskladnijoj porodici ne isključuje razlikost u kvalitetu i intenzitetu međusobne ljubavi pojedinih članova.

* Pitanje ekstenzije rotarstva u Rusiji potakao je minule rotarske godine guverner 66. distrikta rotar Jozef Zaba. Ona je, medjutim, odložena, jer je Uprava R. L smatrala da privredni i društveni sistem današnje Rusije ne daju u toj zemlji mogućnosti Za osnivanje organizacije po principu Rotary Clubova. Interesantno Je da u R. C. u Mugdenu u Mandžuriji ima toliko članova Rusa da se bilteni toga kluba djelimično izdaju i na ruskom jeziku. |

63