Jugoslovenski Rotar

Kad bismo se htjeli izraziti rotarskim jezikom ili po analogiji koja se postavlja za zvanja zastupljena u rotarstvu, mogli bismo reći da Rctari-Slaveni treba da budu jednovremeno ambasadori rofarske misli u svojim narodima i predstavnici duha svojih naroda, ili upravo slavenskoga duha, u rotarskoj zajednici. Želimo li da rotarstvo bude prava međunarodna, zajednica, onda moramo tražiti da se u njemu pojedini narodi prezentiraju u svojoj pravoj boji, sa svojim istinskim narodnim karakteristikama. Samo tada će se u jednoj velikoj međunarodnoj organizaciji steći bogatstvo sa izvora iskonskih snaga pojedinih članova jedne moćne ljudske zajednice. Zadatak pak rotarstva treba da bude da raznorodne značajke svojih dijelova harmonizuje i stvori, saradnjom svojih dobrom voljom povezanih učesnika, sazvučan koncerat.

Odnosi slavenskih naroda van rotarstva, njihove težnje užoj zajednici i kooperaciji, same po sebi određuju i stav njihovih rotarskih organizacija u velikoj medunarodnoj rotarskoj porodici. Rotarskoj organizaciji slična nastojanja nijesu nipošto strana. Međusobni odnosi pojedinih dijelova rotarskoga svijeta nikako se ne smatraju herezom. Pri većim rotarskim sastancima, a naročito pri godišnjim konvencijama R. I. vrše se uvijek sastanci pojedinih grupa rotara bilo na imperijalnoj bazi — kao na bazi jezičnog i nacijonalnog srodstva — kao što je to slučaj sa sastancima rotara španskog i portugiskog jezika. Isto tako rotari iz drzava Juzne i Srednje Amerike i Iberskoga poluotoka alterniraju sa зуојџи Капфадашта u Upravi R. I. tako da je svake godine po koji predstavnik odnosnih naroda, via facti, u centralnoj Upravi rotarske zajednice*) i t. d., i t. d.

To stanje stvari toliko više olakšava akciju slavenskih rotara za zajedničku stvar, koja samo može biti od koristi rotarstvu. Nameće se tek pitanje koje i kakove aktivnosti dolaze konkretno u obzir?!

Samo se po sebi nameće misao da. bi rotari slavenskih naroda trebali u prvom redu da budu nosioci ideje izmirenja između pojedinih slavenskih naroda, da što bolje posluže izravnanju međuslavenskih nesuglasica i razdora. Najprije, dakako, u svojim vlastitim državama, gdje će im biti najlakše da provode tu misiju. Tako bi rotari u Poljskoj republici trebali da pridonesu svoj dio rješavanju poljsko-ukrajinskog konflikta. Rotari u ČSR. bili bi pozvani da budu protagoniste dobroga raspoloženja za konaéno konsolidovanje Gesko-slovaékih odnosa. Jugoslavenski rotari pak trebali bi da posvete svoje snage rjeSavanju pitanja koja su na putu rašćišćavanju atmosfere između jugoslavenskih ple-

* Odkad sam rotar pratim članstvo te grupe rotara u Upravi Rotary International. Ono je bilo ovakovo: 1928/29 J. B. Sutton, Tampico, Mexico kao predsjednik R. I. i * { Eduardo Moore, Santiago, Chile 1929/30. Vizconde de Casa Aguilar, Madrid, Espana 1930/31. Luis Chaves Velando, Areiquipa, Peru 1931/32 \ Miguel Arrojado Lisboa, Petropolis, Brazil ' | Luis Machado, Havana, Cuba Ernesto Aguilar. Mexico-City, Mexico 1932/33. J Luis Machado, Havana, Cuba 1933/34. Victor Echeveria, Baranquilla, Colombia 1934/35. Donato Gaminara, Montevideo, Urugvay 1935/36. Jose R. Carles, Barcelona, Espana.