Jugoslovenski Rotar

mena što sačinjavaju našu mladu državu. Razumije se da su takovi poslovi u prvom redu poslovi pojedinih rotara, a ne rotarskih organizacija, jer su pojedinačne akcije, kao što je poznato, bliže rotarskom duhu od kolektivnih. Ali i pojedini Rotary Clubovi unutar svoga distrikta mogu da pridonose tome cilju, a naročito primanjem članstva iz drugih slavenskih grupa, međugradskim sastancima s klubovima drugog slavenskog etničkog sastava itd. Na tom bi radu slavensko rotarstvo trebalo da položi svoj prvi ispit za slavensku misao. Položi li ga sa uspjehom, onda možemo s pouzdanjem gledati i na međurotarski rad između slavenskih naroda preko distriktnih, odnosno državnih granica.

Za takav rad trebalo bi stvoriti, najprije, jednu stalnu rotarsku međuslavensku mašineriju, jedan slavenski rotarski organ kojem bi bio zadatak pobijanje predrasuda o pojedinim slavenskim narodima i koordiniranje rotarske akcije u Slavenstvu. To bi mogao da bude komitet za zajedničke odnose, kakvi i inače postoje u rotarstvu. On bi bio forum na kome bi se stvarao program rada i davale potrebne inicijative. Kao stalan put međusobnoga kontakta i suradnje mogli bi se etablirati:

1. Periodički referati o životu i razvitku slavenskih država kao io rotarskom radu u distriktima pojedinih slavenskih država.

2. Novinarska saradnja u rotarskim časopisima slavenskih naroda o općim i rotarskim pitanjima tih naroda. | 3. Međuklupski sastanci graničnih klubova.

4. Međudistriktni sastanci graničnih slavenskih distrikta i svih slavenskih distrikata, a kao prvi poslovi mogli bi se organizovati:

1. Izmjena mladeži u rotarskim porodicama.

2. Ferijalni kampovi (logori) rotarske omladine slavenskih naroda. 3. Izmjena mladeži u svrhu stručnoga unapređivanja u zvanju i

4. Izmjena govornika.

Zajednički rad slavenskih rotara mogao bi da se protegne i na jačanje slavenskoga utjecaja na našu centralnu Upravu. Nastupanjem jedinstvene slavenske zajednice mogao bi se n. pr. slavenskoj grupi, možda s vremenom, osigurati stalan predstavnik u Upravi R. I. Kao što je poznato, Upravni odbor Rotary Internationai (koji je u julu 1935 brojao 161.953 rotara) sastoji se iz 14 članova. Trinaest (zajedno s predsjednikom) bira godišnja konvencija, dok je četrnaesti vazdašnji neposrednji past-president. Predsjednika bira konvencija zasebno, a od ostalih 12 članova kandidiraju i biraju na konvenciji petoricu (klubovi iz U. S. A.) koja je u julu 1935 imala 2495 klubova sa 108775 članova), a po jednoga klubovi iz Kanade i New Foundland-a (sa 122 kluba i 6383 člana) i klubovi iz Velike Britanije i Irske (sa 403 kluba i 18.607 članova). Ostalu petoricu pak nominira stari Upravni odbor, a biraju ga svi klubovi predstavljeni na odnosnoj konvenciji. — Nikakav propis ne veže Upravu R. 1. Како да podijeli pomenutih pet mandata na rotarski svijet van citiranih regija: U. S. A., Kanade, New Foundland, Velike Britanije i Irske. Pa ipak, kao što je već rečeno, rotari špansko-portugiske jezične grupe svake su godine, barem odkada smo mi u rotarstvu (t. Ap od god. 1929) predstavljeni u Upravnom odboru. Zacijelo, danaSnji raz-

65