Jugoslovenski Rotar

količinu faktično preradjivali. Nestankom зротепшог „Џлоп“ тла i „Karoline“ ostalo Je Još 5 poduzeća a to su Prvi osječki mlin na valjke d. d. kao najveći sa kapacitetom od 7 i pol vagona. Pryi osJečki mlin na valjke d. d. imade Jednu sušionu kukuruza sa kapacitetom od cca 6 vagona dnevno, koja Je vrlo važna u slučaju da kukuruz usljed nepovoljne Jeseni kasno dozrJeva, ali se u vlažnom stanju uvaža pa se pomoću ovakovih sušiona brzo konzervira i učini odmah uporabivim za mljevu i gojenje svinja.

Osim toga posjeduje ovaj mlin modernu tvornicu tjestenina, koja medjutim radi današnjih carinskih prilika nije u pogonu. Prije je bio dosta Jak izvoz tJestenina na Balkan ı u krajeve zapadne Eyrope. Osim ovog ostali su Još Merkur mlin i mlin Dragutina Engelhardta, svaki sa kapacitetom od 2 vagona. Time je kapacitet osje¢ke mlinske indusirije pao na 11 i pol vagona, dakle više od polovice.

U svemu uposluje mlinska industrija u Osiyeku danas oko 50 kvalificiranih ı oko 40 nekvalificiranih radnika. Poduzeća rade gotovo isključivo za domaću potrebu, Jer izvoza nema izuzev nešto mekinja 1 nekojih najernijih vrsta brašna za bivšu Austriju, koje se brašno ondje upotrebljava kao stočna hrana. Bilo Je u poslednje vrijeme mogućnosti izvoza brašna za Holandiju. ali naše znatno nad svjetskim paritetom stojeće cijene nijesu pružale mogućnost iskorišćenja postoJećeg kontingenta.

Tekstilna industrija

Tekstilna industrija u Osijeku dobro Je razvijena ı zastupana Je sa 5 poduzeća. Najstarije i u svojoj struci najjače Je poduzeće Гапепа industrija d. d. Ova je firma osnovana po Ivanu Fiedleru, industrijalcu u Wekseldorfu u Čehoslovačkoj godine 1901. te se u početku bavila isključivo preradjivanjem lana. U kasnijim Je godinama ovo poduzeće pretvoreno u tkaonicu lanene i kudeljne robe, a istovremeno je osnovana nova tvornica za preradbu lana u Vladislavcima kraj Osijeka. Vremenom je ovo postrojenje takodjer preudešeno za izradu kudelje.

Lanena industrija uposluje samo u Vladislavcima redovito oko 100 radnika, a u sezoni Još oko 200 poljoprivrednih radnika. Oyim se radnim snagama preradjuje uz Sd-satno radno vrijeme godišnje oko 120 vagona sirove lanene i kudeljne stabljike, pa prema tome to poduzeće proizvodi 15 do 20 vagona kudeljnog i lanenog vlakna. Jedan dio toga vlakna preradjuje Lanena industrija u svojoj vlastitoj predionici u Osijeku. dok se znatan dio vlakna eksportira u Njemačku, Češku. Madjarsku. a prigodice u Englesku ı Francusku.

Dalnji je produkt lana sjeme. koje se danas kod nas proizvodi već u zna{nim količinama. Ako se uoči okolnost. da eksportiramo lan i kudelju, da smanjujemo nadalje u znatnoj mjeri uvoz lanenog sjemenja, onda je jasno, da je ovaj rad Lanene industrije u velike koristi našoj trgovatkoj i platnoj bilanci.

Poduzeće je svoja postrojenja vremenom upoipunilo i vlastitom bojadisaonom, zatim impregnacijom i konfekcijom. Tkaonica je od godine do godine povećavana i modernizirana, a u poslednje Je vrijeme potpuno elektrificirano cijelo poduzeće. Lanena industrija d. d. Jedino Je poduzeće u našoj državi, koje preradjuje kudeljne proizvode takoreči od zrna do gotovog produkta. Ta, naime, industrija pre-

210