Jugoslovenski Rotar

dariti, ako nema zemlje. Slijedi iz ovoga. da se seljacima, koji su voljni raditi. mora dati potrebna zemlja za obradu. Do obradive zemlje može se doći samo tako. da se provedu razne melioracije raznih močvarnih polja. da se privedu kulturi sva neobradjena zemljišta ı konačno. da se agrarnom reformom likvidira sve loSe obradjene i zapustene posjede. Oyim načinom dobivenu zemlju treba pravilno podjeliti ı otstupiti seljacima, koji su ju dužni obradjivati. Tim načinom bi se barem donekle ublažilo seosko bijedu. jer bi se mnogoj porodici osiguralo opstanak i Zivot na selu. Pripominjem, da se seoske i općinske pašnjake ne bi smjelo dijeliti. već bi se postojeće trebalo kuliivirati ı prema potrebi osnivati pašnjake. pa bi se tim načinom omoguGlo velikom broju sitnih posjednika ispod 5 jutara, da mogu i oni hraniti najpotrebniju im stoku. Način kako bi se provodila ovakova agrarna reforma 1 tko bi snosio s tim u vezi skopčane troškove ne spada u okvir ovoga prikaza. pa zato o tomu i ne govorim.

Prekomjerno cjepanje зејјасјић posjeda nastalo je naglim porastom seljaštva na selu. koje se za sada još ne može uposliti u obrtu. Irgovini ı industriji obzirom na lagani tempo razvitka istih.

Za posljednjih 20 godina povećalo se je pučanstvo naše države od 12 na 14.600.000. dakle ravno za 2.600.000 duša. što Je vrlo mnogo kada se uyazi. da se je stanovništvo Francuske za vrijeme od 1876. do 1996. dakle za 50 godina povećalo za jedva 5.000.000 stanovnika. prem је tada Francuska imala 57.000.000 pučanstva.

Uvažimo li ovaj nagli porast pučanstva kod nas ma selu. zatim pomanjkanje zemljišta, nerazvijenost ind ustrijsko - obriničko - trgovačke privrede. primitivni način poljoprivredne produkcije. nedovoljnu ratarsku spremu. nikakovu selekciju sjemenja. voćaka itd. dolazimo do zaključka. da je moralo doći do cijepanja seljačkih posJeda. a time i do vrlo teškog stanja na selu. pa tako u posljednje vrijeme vidimo na našim gradskim ulicama mnogo seljaka prosjačiti.

Ovo prekomjerno cjepanje seljačkih розједа može se spriječiti tako. da se izmijeni gradjansko pravni nasledni red i zaštiti gospodarska samostalnost najmanjih posjeda do 5 hektara. Takav zaštićeni posJed nebi se mogao otudjiti ni opteretiti bez naročite dozvole suda. Istina. ova ustanova dolazi već dosta kasno, Jer Je naš seljački posjed već rasparčan, ali bi ipak pridonjela ozdravljenju na selu. pošto bi uiJecala na pojedinca racionalno i ekonomski produktivno. Ustanova nije pravedna i socijalna, ali je korisna, jer bi mnogi članovi porodice unaprijed znali, da od posjeda nemaju šta očekivati i da si moraju potražiti eksistenciju u novom zanimanju. Stvorila bi ova ustanova u najmanju ruku osjećaj veće odgovornosti za vlastitu sudbinu. a tim bi se razvio i poduzetan duh u našem narodu, koji nam Je toliko potreban. Poljoprivredi nepotrebna radna snaga napustila bi selo i zemlju, našla bi si drugo zanimanje, pa bi se sistematski smanjio broj stanovništva na selu, a rasparčani posjedi opet bi se postepeno sJedinili u veće za život sposobne posjede. Našli bi ti ljudi uposlenje u trgovini. obrtu ı industriji itd.. a mnogi bi emigrirali. Postali bi oni konzumenti za seljačke i industrijske proizvode, stvorili bi bar donekle domaće tržište i tako olakšali život u selu i gradu.

Seljačka poljoprivredna proizvodnja ne može konkurirati proizvodnji velikog posjeda, koji upotrebljava strojeve za obradu tla, se-

559