Jugoslovenski Rotar

sjediStima halifa, u Bagdadu. Kordovi i Kairu, nego i u svim većim gradovima prostranog islamskog svijeta visoke Skole, biblioteke. zvjezdarnice i bolnice. — U zemljama daleke Azije. koje nam i danas izgledaju napola barbarske. bijahu gradovi Buhara, Samarkand. Nišapur, Mery i Herat kao veliki centri uéenosti i kulture.

Halifa Me mun (815—855) Коте pripada slava najvećeg zaštitnika znanosti. povraća u Jednom ratu osvojene zemlje bizanfijskom caru Mihajlu III. uz uvjet. da omogući njegovim ljudima prepisivanje starih grčkih djela. koja se nalaze kod Bizantinaca. — Hakem, Spanski halifa (961976), Salje svoje emisare po čitavom islamskom svijetu da mu prepisuju razna djela. a učena braća Benu Sakir iz Bagdada o vlastitom trošku opremaju Sirce (krščane) da im po Bizantiji traze i prepisuju djela starih Grka. Tako se u Memunovoj knjižnici u Bagdadu sakuplja znanstveno blago. pisano u 400.000 primjeraka (rukopisa). Hakemova knjiznica u Kordovi naraste na 600.000 svezaka, a Hakimoy .,Darul-Hikjmet“ u Kairu i Hulaguova knjiznica u Maragi brojahu po više od 500.000 djela, dok manjim javnim i privatnim knjižnicama, kojih bijaše u svakome gradu. ni broja nema.

Pristalice raznih filozofskih pravaca. racionaliste. slobodoumnjaci. iluminati i drugi osnivaju učenjačke klubove kao što je bilo Ihvanussala. koji Je izdao 51 djelo filozofsko-prirodoslovnog sadržaja. Redovni učenjaki sastanci drže se na dvoru Halifa, u palaéama dostoJanstvenika i bogataša te privatnim kućama brojnih učenjaka i njihovih prijatelja na svim krajevima prostranog islamskog svijeta. U velikim bolnicama studira se medicina i sve što је 5 njom u vezi. a u glasovitem opservatorijama u Bagdadu. Kaira, Marage. Kordove i ostalih centara goji se matematika i astronomija. Ovaj rad i pozrtvoynost za sticanjem 1 unapredjivanjem svakog znanja i umjeéa ne malaksava ni propašču i komadanjem istočnog i zapadnog hilafeta: vladari malih drzavica goje prema znanosti istu ljubav, tine iste požrtvovnosti kao i vladari velikog carstva, jer to bijaše i za njih najveća slava ı čast.

Obilna gradja, koja je bila rano sakupljena u svrhu proučavanja Hadisa i starog jezika u pjesmama, tom jedinom izvoru za povijest predislamskog doba. poslužila je historičarima za predislamsko i ranoislamsko doba. pa su se njihova djela pojavila već u II (VII) stoljeću, a kad su se upoznali sa perzijskom predajom i kronologijama ostalih okolnih naroda, počeše se javljati i opće povijesti od početka svijeta pa do doba piščeva. Djela te vrste što ih napisaše Taberija, Birunija, Mesudija, Ibni Esir, Ibni Haldun i mnogi drugi, vrijede i danas kao pouzdani izvori za povijest tih vremena. Iz zemljopisa i narodopisa ostalo je i do danas sačuvano veoma malo djela baš kao i iz povijesti, ali su ona tako važna, da su evropski učenjaci sami priredili njihova izdanja u zasebnoj knjižnici. Osim ovih djela uživaju veliku znanstvenu vrijednost i putopisi Fadlana po najsjevernijoj Aziji, Ibni Džubejra po zapadnih obalama Evrope, pa Ibni Batute po Indiji, Kini i centralnoj Africi i mnogih drugih. Geografske karte. što su ih mnogi priložili svojim zemljopisnim djelima, manjkave su naravno, ali ipak važne. |

419