Jugoslovenski Rotar

Naši interesenti su na čistu s time, da bi uvodjenje privatnog kliringa sa Bugarskom značilo isto što i devalvacija njihovih ev. potraživanja u Bugarskoj. Medjutim oni to rado primaju na sebe, prvo, što su cene za odnosne proizvode u Bugarskoj srazmerno dosta povoljne i prema tome postoji izvesna marža, a zatim i zbog toga, što naša industrija želi da si osigura stalno i ravnomerno poslovanje na bugarskom tržištu, a to će ona moći da postigne samo ako stvori preduslove za povećanje bugarskog izvoza u Ju: goslaviju. Gubici koje bi prema tome naša industrija na sebe preuzela, imali bi dakle efekat indirektnog premiranja bugarskog uvoza k nama.

Naša industrija veruje da bi se na taj način, i kod sve sliénosti privredne strukture Jugoslavije i Bugarske, stvorilo kod nas tržište za izvesne bugarske proizvode, koji su danas, kod nesrazmerno visokog klirinškog kursa, zaista preskupi. Misli se pri tome u prvom redu na staro gvoždje, manganovu rudaču, neke vrste kože koje mi uvozimo, kaolin, pesak za fabrikaciju stakla, krpe, ugalj, veštačku vunu, špirit od melase, izvesne vrste ćilima, razne plodove i semenje itd.

Naša industrija je voljna da formiranje kursa klirinških če: kova na leve prepusti u potpunosti slobodnoj igri ponude i traž: nje na berzi, dakle bez ikakovog intervencionizma. Ona veruje, da će se tako formirati jedan kurs, koji će s jedne strane stvoriti rentabilitet iz Bugarske za ceo niz artikala, a s druge strane i našoj industriji stvoriti bazu za stalan izvozni posao sa Bugar: skom. Ukoliko bi taj kurs za neko vreme slučajno pao ispod tačke izvoznog rentabiliteta za našu industriju, ova je dovoljno jaka da i mesecima čeka i zadržava prodaju, pa prema tome i dalje slabljenje kursa. Naravno, naši interesenti traže da im se u slučaju ovakovog rešenja ostavi mogućnost terminskog poslova: nja sa tim klirinškim čekovima.

Preduslov za uspješno funkcionisanje ovakovog sistema bio bi svakako taj, da Bugari:

1. odustanu od izdavanja dozvola za uvoz iz Jugoslavije;

2. da odustanu od traženia izvesnog procenta deviza kod iz: voza nekih proizvoda.

Kako izgleda, nekim državama (na pr. Italiji) uspjelo je već da svoj izvoz u Bugarsku oslobode od obaveze traženja uvoznih dozvola. Onog momenta , kad bismo mi uspjeli da pomoću privatnog kliringa obezbedimo plasman bugarskih proizvoda u do: voljnoj meri, otpao bi sa bugarske strane i svaki razlog za koče: nje uvoza iz Jugoslavije, kao što se to do sada praktikovalo. Bugari bi, na protiv, imali onda razloga, da uvoz iz Jugoslavije još i forsiraju, a za to bi trebalo, da se taj uvoz ne veže na uvozne dozvole ukoliko se ne bi moglo postići da Bugari baš sistem uvoz: nih dozvola upotrebe za forsiranje uvoza iz Jugoslavije, kao što sada na pr. postupaju prema Njemačkoj.

Ako bi Bugarska za svoj izvoz koji se upućuje u Jugoslaviju odustala od traženja plaćanja izvesnog procenta u devizi za neke svoje proizvode, Jugoslavija bi pomoću sistema privatnog kliringa mogla da postane važno tranzitno tržište za izvoz bugarz:

20 |