Jugoslovenski Rotar

na administraciju, a za opštinske putove 77 miliona, od čega na administraciju otpada 10.590.

U nastavi igraju veliku ulogu privatne škole, koje rade potpuno bez državnih subvencija. U školskoj godini 1937/38 bilo je 470 takovih privatnih škola sa okruglo 40.000 učenika.

Električne energije proizvedeno je 1938 god. 7 mi: liardi kilovatéasova, od toga je 5,5 miliardi utrošeno u zemlji, a 1.5 miliarda izvezena je u inostranstvo.

Konačno bih hteo da ukažem na nacionalnoekonomsko zna: čenje osiguravajućih društava, koja su na izložbi mnogo učinili u korist popularizovanja osiguranja, a delila su i jednu knjižicu. Švajcarska privatna osiguravaju¢a i reosiguravajuéa društva imala su 1937 godine prihod od premija u sumi od 1124 miliona franaka (dakle oko 17 miliardi dinara), od toga 60°/o iz inostranstva. Naravno, ove sume stoje opet na raspolozenju privredi.

Kako Vam je poznato, medju mnogobrojnim univerzitetima u Švajcarskoj prvo mesto zauzima Eidgen, Technische Hochschule u Zirichu. Svuda na svetu bivši slušaoci ove Tehnike za: posleni su kao inženjeri — mnogi od njih znameniti su svojim vanrednim uspesima. I ova najvisa znanstvena institucija zastupljena je na izložbi na vanredno poučan način — prikazana Je sistematična izgradnja radnih područja na ovoj visokoj školi na osnovu trojne podele: podučavanje — konstruisanje — istraži vanje. Iz nastavnog plana vidi se razvoj nastavnog plana od prvog do osmog semestra, pri čemu jedan asistent objašnjava demonstracije laboratorijske nastave.

Kod konstruisanja prikazuje se konstruktivan rad na mode: lima — gazometre, turbine, motore, hemijske fabrike, modele mostova itd.

Kod istraživanja se praktično prikazuje ceo niz tehničkih pojava, na pr. polarizacija svetla, fotoelasticitet, fotocelije, visinska zračenja, radioaktivitet itd.

Konačno se prikazuje udeo rada, koji su inženjeri ove Viz soke škole vršili pri izgradnji same izložbe.

Moram da kažem još nekoliko reči o takozvanim atrakcu j ama, koje su simbol takovih izlozaba. Spominjem »Schifflibach« i viseéu Zeljeznicu. Schifflibach je betonski kanal, koji vodi kroz prizemna odeljenja skoro svih paviljona na levoj obali. Kanal nije Siri od vodene saonice, koja po njemu plovi — voda se ubacuje u kanal iz Zuriškog jezera i sa blagim padom prolaze vodene saz: onice nečujno kroz izložbene paviljone, tako da se sa njih može u vrlo lepoj perskeptivi videti veliki deo izložbe. Ovo nečujno plovljenje medju interesantnim prikazima veliko je zadovolj: stvo za velike i male.

Druga atrakcija je viseća železnica, koja u visini od oko 70 m vodi s jedne obale jezera na drugu. Ova viseća železnica pret: stavlja precizioni rad — stajala je oko 350.000 franaka i za prve

2 ON već je po drugi put prodata za Švedsku i Holandsku ndiju.