Jugoslovenski Rotar

JUŽNA AMERIKA*

Gjuro R užić, R. C. Sušak

Kad je god. 1402 Cristoforo Colombo, iskrcavši se na Bahama otocima, otkrio Ameriku, mislio je da je otkrio zapadnu Indiju. To je i razlogom da su urođenike Amerike prozvali Indijancima.

Tada su u srednjoj i južnoj Americi postojale dvije stare kulture, i to oko današnjeg Meksika grupiralo se carstvo Azteka, a na južno-američkom kontinentu carstvo Inka. Još se i danas nailazi na ostatke velike kulture Azteka i Inka. Njihovi hramovi pretstavljali su čudo građevne umjetnosti.

Kult Azteka bio je okrutan. Žrtva bogovima sastojala se iz čovječjeg srca koje se je iz živog tijela vadilo.

Središte carstva Inka bilo je na teritoriju današnjeg Perua, a to se je carstvo prostiralo uzduž Anda od Quita na sjeveru do Aucasmaye na jugu, te je stajalo pod jednim vladarom koji je bio zamjenik boga sunca. Režim Inka bio je blag i mudar. Inkacarstvo brojilo je 10 miliona podanika, a narod je bio visoko kulturan i s tolikim strahopočitanjem odan Inki da su njegove zakone smatrali zapovijedima Božjim. U Inka-carstvu vladalo je veliko blagostanje, a organizacija države bila je savršeno provedena. Individualna sloboda nije postojala. Život svakog pojedinosS podanika bio je upravljan od Inke ili njegovih činovnika, od rođenja pa do smrti. Svaki pojedinac morao se je posvetiti onome zvanju koje mu je bilo određeno: isto tako i mjesto prebivanja nije mogao nitko sam sebi izabrati. Ženu mu je birala država, zemljište za obrađivanje bilo mu je doznačeno, a plod svojega rada imao je predati bez otštete državi od koje je dobivao hranu i odjeću.

U svim ostalim krajevima Južne Amerike, i to istočno od Anda, vladale su vrlo primitivne prilike. Ovi krajevi bili su nastanjeni divljim indijanskim plemenima.

Nakon smrti Kolumbove (1506), i to god 1510 došli su španjolci na južno-američki kontinent u blizini današnje Kartagene u Kolumbiji, ali su bili od urođenika protjerani. Istom g. 1519 osvojili su Spanjolci grad Panamu na Tihom Oceanu. God. 1533 osvojio je Francesco Pizzaro bez većeg otpora Inka-zemlju i ušao u glavni grad Inka Cuzco. Na taj na¢in je jedina velika urodenička politička organizacija došla pod vlast EuropeJjaca.

God. 1500 otkrio je Portugalac Cabral Braziliju.

God. 1535 osnovao je Francesco Pizzaro grad Limu koja je postala rezidencijom potkralja i glavnim gradom cijelog Spanjolskog juzno-ameri¢kog kolonijalnog carstva.

Španija i Portugal podijelili su između sebe posebnim ugovorom interesne sfere u južnoj Americi, tako da je današnja Brazilija pripala Portugalskoj, a svi ostali dijelovi kontinenta Spanjolskoj.

*) Predavanje održano u Sušačkom rotarskom klubu iza povratka s puta po Južnoj Americi.

223