Jugoslovenski Rotar

Nakon osvojenja većeg dijela Južne Amerike po Зрапјојстпа i Portugalcima zapoéeo je strašan režim okrutnosti prema urodenicima, kao da ih se je htjelo potpuno istrijebiti. Protiv ovih strahota ustali su sa uspjehom najenergi¢nije svecenici na Celu sa domini kancem Las Casasa koji je kasnije postao biskup Meksika. Prema mijenju Las Casas-a ubijeno je tada u god. 1542 u Juznoj Americi 15 milijuna urodenika.

Sada je nastupila era trgovine robova. Obzirom na velike radove koji su bili potrebni za iskorišćavanje ogromnih prirodnih bogastva, naročito ruda, zlata i srebra, trebalo je znatnih radnih snaga. Kako za taj posao nije bilo dosta Indijanaca, kojih je strahovito mnogo poubijano, a jedan dio je opet pobjegao u unutrasnjost, bili su kolonizatori prisiljeni dovoditi crnce kao robove, ito u glavnom u Braziliju.

Osvajanjem Južne Amerike otvorilo se je katoličkoj crkvi široko polje rada i posljedica toga bio je dolazak velikog broja svećenika i raznih crkvenih redova.

Najvažniji faktor u izgradnji kolonija Južne Amerike bila Je crkva, a pioniri kulture i organizacije bili su u prvom redu Isusovci, onda Franjevci i Augustinci dok su civilne vlasti potpuno zatajile. Prvi Jaki uticaj crkve nakon osvojenja kontinenta došao je do izražaja kada se je zauzimanjem crkve prestalo s ubijanjem urođenika. Urođenike su počeli krstiti, a s vremenom su došle u običaj i ženidbe bijelaca sa indijankama.

Svećenici su sa najvećom požrtvovnošću propovijedali među Indijancima katoličku vjeru i zalazili u najzabitnija mjesta za koji posao je trebalo velike odvažnosti i otpornosti. I oni su svoj zadatak sjajno izvršili. Ali ne samo to, već su oni uza taj svoj rad i na naučnom polju mnogo radili, te danas ima Europa da zahvali samo ovim misionarima za sve ono Sto se zna o proSlosti Juzne Amerike i Indijanaca prije dolaska bijelaca.

U 17 stoljeću doprli su Isusovei éak i u divlji kraj Chaco-a, a U Chile uspjelo je misijama doprijeti medu divlje Araukance, Kamo nisu dotada mogli prodrijeti ni španjolski osvajači oružjem, unatoč mnogih pokuSaja. Rad crkve bio je ogroman i mnogostran. Ne samo da su svecenici sa velikim uspjehom preveli Indijance na kršćansku vjeru, već je crkva podizala škole i imala najjači uticaj na odgoj pučanstva. U svim predjelima osnivali su Isusovci i Franjevci misije, pa osim širenja kršćanske vjere i prosvjete, oni su Indijance opskrbljivali kućnim životinjama, alatom, učili ih poljoprivrednim radovima te liječenju i njegovanju bolesnika.

Od svih redova najvažniju ulogu igrali su Isusovci koji su 8. 1609 počeli raditi među divljim Guaranyma, gdje su nastale »redukcije« Isusovaca, a na teritoriju današnjeg Paraguaya osnovali su svoju t. zv. »Isusovačku državu Paraguay«, potpuno neodvisnu od civilne vlasti. Uspjeli su predobiti povjerenje i najdivljijih indijanskih plemena i zaobilazno n. pr. putem muzike, te su sa pjesmom, svirkom, plesom i raznim igrama naučili divlje Guarany-e raditi. Njihovo upravljanje državom bilo je organizovano po uzoru Inka, i to: opća dužnost rada, nepostojanje Dprivatnog vlasništva i svaki je morao raditi za zajednicu. Misionari

224