Jugoslovenski Rotar

Paulu institut za zaštitu kave. Godine 1929/30 bila je rekordna godina žetve, pa da uzmogne finansirati plasman ove besprimjerne žetve, Brazilija je u Londonu i New Yorku podigla zajam od 20 miliona * (preko 5 milijarda dinara). Jedan dio ovogS zajma upotrebljen je za kupnju i uništenje slabe kvalitete kave. Na taj način uništeno je god. 1931 39 milijuna vreća kave, što je cijenu brazilijanskoj kavi uopće podiglo. Najjači konzumenat brazilijanske kave, i to 50% njene cijele produkcije, jesu Sjedinjene američke države. Da ne nastane hiperprodukcija kave i da se farmeri prisile da se i sađenjem drugih agrarnih produkata bave. izdala je Brazilija zabranu sađenja kave kroz 3 godine t. j. od 1934 do 1937. Brazilija izvozi još sirove kože i krzno, pamuk, šećer i Yerba Matč.

Vještačka fabrikacija dušika za vrijeme rata u Njemačkoj imala je katastrofalne posljedice za privredu Chilea. Chile je jedina zemlja na svijetu, gdje se nalaze nitrati u takovoj količini da se njihova eksploatacija isplati. Zato je salitra bila najyazniji, gotovo jedini eksportni artikal Chilea. Posilje rata je industrija nitrata u Chileu gotoyo potpuno paralizovana. Za ilustraciju teškog stanja industrije salitre u Chileu poslije rata neka posluže ove brojke:

U sg. 1914 bilo je nitratskih poduzeća 129, a g. 1933 samo 11. U gs. 1914 iznaSala je produkcija 2,800.000, a g. 1933 670.000

tona sal.

U g. 1914 bilo zaposleno radnika 54.000, a g. 1933 8.400.

Zato je Chile poslije rata počeo forsirati produkciju bakra koja je prije rata bila sasma neznatna, a sada iznaša 40% čilenskog eksporta. dok salitra koja je prije rata iznašala 90%, sada iznaša jedva 30" cjelokupnog izvoza Chilea.

U Boliviji je eksport gume poslije rata gotovo potpuno pao, zato je Bolivija produkciju kositra znatno povećala, tako da isti danas iznaša 80°/o cjelokupnog bolivijanskog eksporta. Bolivija izvozi iIoš i nešto zlata i srebra.

Veliku promjenu u privredi vidimo u Peru-u. Dok su pamuk i bakar prije rata bili glavni eksportni artikli Perua, poslije rata je njihov izvoz znatno popustio, a petrolej je postao danas najjači i najvažniji eksportni artikal Perua, a u rukama je Standard Oil-a. Peru izvozi Još nešto šećera, a od minerala nešto zlata, srebra, olova i kositra.

Najveću preorientaciju svoje privrede provela je republika Venezuela, Kavu koja je prije rata bila glavni eksportni artikal Venezuele, danas je potpuno istisnuo petrolej koji se počeo u velikim količinama izvažati g. 1933, dok se prije rata uopće nije eksploatisao. Danas petrolej iznaša 85°/o cjelokupnog eksporta Venezuele koja spada među najjače svjetske producente petroleja. 50% venezuelanskog petroleja eksploatiše Royal Dutch Shell, a 30% Standard Oil. Venezuela izvozi Još kakao koji je, kao i onaj Ekuadora, najbolje kvalitete na svijetu.

Glavni izvozni artikal Kolumbije je kava, ali Je poslije rata produkcija petroleja koja Je u rukama Standard Oila, vrlo napredovala. Kolumbija izvozi Još voća, a od minerala nešto zlata i platine.

237