Jugoslovenski Rotar

staju opet gotovo na cijelom kontinentu jaki nemiri i revolucije koje traju do 1932 god., kada počinje opet era ekonomskog poboljšanja i političkog stabiliteta.

CRKVA

Katolička vjera je vladajuća vjera u Južnoj Americi, ali odnosi između crkve i nekojih južno-američkih država nisu sređeni. Najgori odnosi postoje u Ekuadoru koji je g. 1929 zauzeo neprijateljski stav prema crkvi, prisvojio je i u državnu upravu uzeo sva crkvena dobra i sve seminare. U Braziliji i Uruguayu provedena je rastava crkve od države. U Argentini oduzete su crkvi sve javne škole, dok su odnosi sa crkvom inače dobri. Venezuela i Kolumbija nemaju sa crkvom sređenih odnosa, dok su Bolivija i Paraguay uredili sva sporna pitanja sa crkvom. Chile je god. 1925 sredio svoje odnose sa crkvom koja je zadržala svoj ogromni posjed i dobila pravo da drži vlastite škole. U Chileu ima crkva jak uticaj. Ali najjači uticaj ima crkva u Peru-u. S tom državom stajala je crkva uvijek u najboljim odnosima.

Konflikt koji postoji između većine južno-američkih Tepublika i crkve sastoji se uglavnom u ovim pitanjima: ovisnost klera od države, pitanje podržavljenja crkvenih dobara koja su naročito u Chileu i Peru-u ogromna, te pitanje odgoja mladeži i nastave u školama. ·

INTERNACIONALNI ODNOSI

Veliko bogatstvo Južne Amerike privuklo je interes nekojih evropskih velesila koje su odmah nakon proglašenja samostalnosti republika latinske Amerike, naročito poslije 1880 g., poćele investirati veće kapitale, a uz to nastojale postepeno jačati svoj politički uticaj u pojedinim republikama. Na prvom mjestu bila je Engleska. Nju je slijedila Francuska koja je naročito u državne zajmove ulagala kapitale, a na trećem mjestu bila je Njemačka. Njemačka je do pred svjetski rat neobično jako učvrstila svoj položaj u Južnoj Americi, njezin uloženi kapital dosegao je gotovo visinu francuskog. Nju je slijedio, ali u znatno manjoj mjeri, švedski i holandski kapital, a sjevero-američki bio je na posljednjem mjestu. Poslije svjetskog rata ova se situacija znatno izmijenila. ·

Poradi zaokupljenosti Evrope svjetskim ratom i posljedicama toga rata Sjeverna Amerika, jer je ostala u Južnoj Americi gotovo bez konkurenta, iskoristila je tu situaciju kao i prednost Svog povoljnog geogratskog polozaja, te je tu syoj ekonomski i politički uticaj silno ojačala. Sjevero-amerikanski kapital u Južnoj Americi porasao je od 20 milijuna prije rata na 600 milijuna funti šterlina poslije rata (150 milijarda dinara), a time je i DOlitički uticaj Sjedinjenih Država došao na prvo mjesto.

Da su pojedine južno-američke države bile u stanju održati svoju potpunu samostalnost i da nisu postale plijenom koje velike sile (a takovih pokušaja je bilo nekoliko), ima se uglavnom pripisati tome Sto su tamio ne samo jedna ili dvije, nego

242