Jugoslovenski Rotar

(

МЕСТО О UPRAVNOM suDU U ZAGREBU

Dr Milovan Zoričić, R. K. Zagreb

Uredbom o Banovini Hrvatskoj od 28. VIII 1939 propisano Je da administrativne sporove u stvarima iz nadležnosti Banovine Hrvatske rješava Upravni sud u Zagrebu konačno te da u pogledu istih stvari nanj prelaze i sve nadležnosti Državnog Savjeta. U smislu te uredbe donesena je Uredba o Upravnom sudu u Zagrebu od 12. X. 1939, kojom je taj upravni sud reorganizovan. Kako na radu Upravnog suda imadu interesa svi slojevi gradjanstva, zanimat će ı Rotare da se upoznadu sa bitnim načelima upravnog sudovanja kao ı promjenama koje su nastale kod našeg Upravnog suda.

Prije svega valja istaći da Je sasvim pogrješno shvaćanje po kom Je Upravni sud neka viša instancija za rješavanje žalbi protiv riješenja Banske vlasti. Tome nije tako. Upravni sud u administrativnim sporovima nije instancija, nego Je forum, pred kojim se u posve novom postupku, različnom od administrativnoS Dostupka upravnih vlasti, ispituje samo zakonitost rijeSenja upravnih vlasti. Upravnom se sudu stoga ne podnose Žalbe, nego mu se upućuju tužbe. Tužiti može onaj, kome je aktom upravne vlasti povrijedjeno njegovo pravo ili neposredni, na zakonu osnovani lični interes. Prama tome tužena stranka nije u upravno-sudskom postupku nikada onaj koji je s tužiteljem imao spor pred upravnom vlasti, nego je tužena stranka uvijek samo ona upravna vlast koja je donijela riješenje u posljednjem stepenu. Jednako ne može se tužiti na pr. Banska vlast kad donese neku uredbu opće važnosti, nego tek kad ta uredba bude primijenjena na konkretni slučaj, jer tek tu može biti povrijedjeno pravo ili lični interes i tek tu sud može doći u položaj da ispituje i zakonitost same naredbe.

Upravni sud na tužbu ocjenjuje zakonitost rada upravne vlasti s formalne i s materijalne strane, ali su presude suda uvijek negativne, Jer on presudom ili odbacuje tužbu kao neuspješnu, ili poništava utuženo riješenje upravne vlasti koja onda ima donijeti novO riJešenje, držeći se pravnog shvaćanja suda.

Upravno sudovanje, kome je svrha da omogući svakome Sradjaninu da pred nezavisnim sudom utvrdi zakonitost ili nezakonitost akata upravnih vlasti, predvidjena Je državnim ustavom, a uvedena je kod nas zakonom o Državnom Savjetu i Upravnim Sudovima od 17. V. 1922. Taj je zakon dobrim dijelom bio re: cepcija stranih zakona, ali je, protivno većini stranih zakona, predvidio dvije instancije: Upravne sudove u prvoj i Državni Savjet u drugoj molbi. Sada je za stvari iz nadležnosti Banovine Hrvatske odredjena samo jedna molba, Upravni sud u Zagrebu, čije je riješenje prema tome konačno.

Kod izrade Uredbe o Upravnom sudu u Zagrebu uzet je u prvome redu u obzir dosadašnji zakon te potrebe koje je praksa

316