Jugoslovenski Rotar
U upravnom sudskom postupku nema mjesta povratu u prijašnje stanje, ali se može obnoviti postupak pod uvjetima, navedenim u čl. 66 Uredbe.
U prelaznim naredjenjima važna je odredba da se u administrativnim sporovima, zametnutim kod Upravnog suda u Zagrebu prije 30. IX. 1930. imadu primjenjivati propisi dosadašnjeg zakona s tim, da glede raspisa javnih rasprava vrijede propisi čl. 56. Uredbe, t. j. rasprave se raspisuju samo kad to sud nadje potrebnim. Danom stupanja na snagu Uredbe, dakle dne 18. listopada о. 8. prestao je — ukoliko Uredbom nije drugačije odredjeno za Upravni sud u Zagrebu važiti zakon o Državnom Šavjetu i Upravnim sudovima, Zakon o poslovnom redu u Drž. savjetu i Upravnim sudovima kao i svi ostali propisi, koji su Uredbi protivni. Ostalo je medjutim dosada neriješeno, kako će se vršiti upravno sudovanje u predmetima, koji nisu u nadležnosti banovine Hrvatske nego u nadležnosti države. Glede toga imat će Ministarski Savjet izdati uredbu sa zakonskom snagom.
Preostaje još da se spomene, kako stoji tok posala kod Upraynog suda u Zagrebu. U tom pogledu sud je od svog postanka uvijek bio u veoma lošem položaju. Već prvog dana svog uredovanja morao je Upravni sud preuzeti preko 3000 tužbi u zaostatku od postojalog Financijskog upravnog suda u Zagrebu, a taj se zaostatak stalno samo povećavao, jer je broj sudaca i ostalog osoblja suda bio daleko premalen. Brojne pretstavke u tom pogledu ostale su nizom godina bez svakog efekta, i tek kad su zaostaci premašili već i 7000 predmeta, povećan je broj sudskih vijeća na četiri, tako te sud ima 8 sudaca izvjestitelja i4 predsjednika vijeća. Kako je uz to sticajem raznih prilika i razloga nivo naše opće uprave znatno pao, tako te njena riješenja nisu zadovoljavala stranke, broj je tužbi neprestano rasao, tako te je dosegao i do 4000 predmeta godišnje, što znači da bi svaki sudac:izvjestitelj morao godimice riješiti 500 predmeta, dakle dnevno (odbiv nedjelje i praznike) barem po dva, a uz to bi morali rješavati i zaostatke. Da je ovo sasvim nemoguće, leži u samoj naravi stvari, Jer izvjestitelj mora savijesno proučiti spise ji pravne propise te urediti prikaz stanja stvari, presudu i razloge. Sada će nadležnost Upravnog suda u Zagrebu i teritorijalno i po materiji biti još znatno šira, prama tome i broj tužbi veći. Predvidjeno je stoša da se poveća broj sudaca i naročito broj tajnika, pa kako će po Uredbi i ovi potonji moći raditi kao izvjestitelji, to će sud, ukoliko dobije dosta personala, moći funkcionisati kako treba.
ROTARSKE ŽALOSTI Brat Danilo Pečerić izgubio je oca, a brat Ernest Pressburger majku.
Bratsko saučešće.