Jugoslovenski Rotar

~ a Prema podacima »Pomorskog godiSnjaka« za godinu 1937/38

naS uyOzizinostranstva preko tri glavne luke iznosio je (u kvintalima):

Parobrodima Једгепјасата Ukupno Dubrovnik 2,018.569 2.079 2,020.648 Split 1,535.466 7.662 1,543.128 Sušak 1.620.415 20.933 1,641.348

Ukupni promet robe u navedenim lukama iznosio je kroz isto razdoblje (u kvintalima):

Dubrovnik 5,141.478 Split 6,636.779 Sušak 7,379.091

od toga je na promet sa inozemstvom (uvoz i izvoz) iznosio:

Dubrovnik 4,802.642 ili 93.4°/o ukupnog prometa SEITE 5,490.071 ili 82.7°/o SuSak 6,581.026 ili 89.2°/o

Uvoz robe iz inozemstva preko tih triju glaynih luka iznosio je dakle prema ukupnom prometu robe u tim lukama:

Dubrovnik 39.5%/o Split 23.3°/o Sušak 22.3°/o

lako Dubrovnik sa svojom okolicom nije najja¢i na& produkcioni centar maslinovog ulja, ipak je on glavno tržište toga ulja u Jugoslaviji, na koje dolazi višak ulja sa cijelog primorja, pa kako posjeduje još i veliku rafineriju ulja. bilježi njegova luka značajan promet tim domaćim produktom. Isto vrijedi i za trgovinu višnjama, buhačem i ljekovitim biljem. Znatan dio ovih posljednjih artikala dubrovački trgovci nabavljaju u okolnim mjestima i pošiljke upućuju često direktno u druge naše luke, mimoilazeći Dubrovnik. To vrijedi naročito za buhač koji se izvozi preko Splita.

Cjelokupni izvoz-uvoz preko gruške luke (u kvintalima) iznosio je posljednjih 10 godina: ZC u U ANA NON | 00 || (LIAM

79 te}

3° ”

Uvoz Izvoz Ukupni promet 1929 1,139.207 2,408.984 3,548.191 1930 1,190.397 2,180.008 3,371.205 1931 1,468.028 1,376.711 2,844.739 1932 1,170.542 1,005.496 2,176.038 1933 1,374.561 1,298.023 2,655.017 1934 1,491.279 1,564.855 3.056.134 1935 1,754.113 1,472.822 3,226.935 1936 1,416.508 1,427.610 2,844,118 1937 ZITO Oo 2,874.118 5,147.873 1938 2,317.089 3,024.018 5,441.107