Jugoslovenski Rotar

\

ZNAČENJB I POTREBE DUBROVAČKE LUKE

Živko Vekarić, R. K. Dubrovnik

Osim upućenih privrednih krugova malo tko zna kod nas da dubrovačka luka (Gruž) po ukupnom uvozu robe iz inostranstva stoji na prvome mjestu medju naših lukama. Taj svoj veliki promet zahvaljuje Dubrovnik više svom povoljnom smještaju i pomorsko-trgovatkoj tradiciji. nego li adekvatnosti svojih veza sa pozadinom. Dubrovačka luka ne raspolaže čak ni savremenim javnim skladištima, jer zgrada koja je podignuta malo poslije prošlog svjetskog rata, nije nikada upotrebljena u svrhu za koju je bila odredjena.

Pozicije koje je Dubrovnik stvorio u doba kada je bio glavni centar za razmjenu robe izmedju Balkana i zapadnih zemalja, znao je sačuvati u tolikoj mjeri ,da je njegova uloga trgovačkog posrednika izmedju unutrašnjosti Balkana i vanjskog svijeta i danas vrlo aktuelna. Krajevi u zaledju Dubrovnika i danas su s njim povezani čvrstim trgovačkim i finansijskim vezama, starim uzancama, kao i tradicionalnom solidnošću u poslovanju, što je sve plod dugog iskustva i tijesne medjusobne saradnje.

Kao važna luka koja je najbolje povezana sa istočnim dijelom Jugoslavije. Dubrovnik je tačka koju dodiruje veliki broj parobrodskih linija domaćih i stranih društava. Sve moguće zastave mogu se vidjeti u gruškoj luci. a u prvom redu talijanska, engleska, njemačka, francuska i grčka.

Glavni suizvozni artikli koji se krcaju u dubrovačkoj luci: dryo, bakrena rudaéa, ljekovito bilje, buhaé i viSnje, a glavni su uvozniartikli: kolonijalna roba, juzno voée, ugljen i kemikalije.

Izvoznici drva obavljaju poslove direktno sa interesentima iz prekomorskih zemalja. U dubrovačkoj luci postoje zastupstva svih naših jačih producenata drva, sa velikim skladištima drvene gradje, spremljene za iZVOZ.

Izvoznici drugih artikala, kao buhača i ljekovitog bilja, višanja itd.. izvoze velike količine te robe Sotovo u sve strane svijeta, osobito u U.S.A., Njemačku, Francusku, pa čak i u Japan.

Uvoznici kolonijalne robe nabavljaju robu direktno od producenata, odnosno izvoznika u tim zemljama. Interesantno je da dobar dio kolonijalne robe, ¢ijasenabaya sklapa i finansira iz Dubrovnika, ne ulazi u Ju gsoslavijupreko dubrovaékeluke,veéprekodru gih naSih luka.

Razlog za tu pojavu treba tražiti u saobraćajnim prilikama, posebno u neizjednačenosti lučkih tarifa izmedju Dubrovnika i drugih luka, što je svakako na štetu prometa dubrovačke luke. Ista se pojava zapaža i kod uvoza južnos voća. Jedan dio krivnje pada nesumnjivo i na neupotrebivost zgrade, podignute u syoje doba za javna skladiSta, koja nisu nikad proradila, te se sada upotrebljavaju u posve druge svrhe.

324