Jugoslovenski Rotar

velike male duge plov. obal. ploy. obal. plovidbe ukupno

Dubrovnik 129.135 5.758 8.764 143.657 Sušak 107.516 4.387 15.850 127.753 Split 66.586 8.404 _ 11.313 86.393

Dubrovnik je dakle luka pripadnosti obilate trećine cijele naše trgovačke flote, a uzme li se u obzir da je dubrovački kapital znatno angažovan i u parobrodskim društvima čije sjedište nije u Dubrovniku i čiji brodovi nisu upisani u dubrovačkoj luci, značenje Dubrovnika u naSem pomorstvu jos vidnije otskaée. Da bi se to značenje i ciframa ilustrovalo, može se uglavnom reći da od 373.866 brutto tona, koliko ih je god. 1937 imala naša trgovačka mornarica, nad 237.339 brutto tona, dakle nad 2/3 cjelokupne naše trgovačke brutto tonaže vrši odlučan uticaj dubrovački kapital.

Saobraćajne potrebe današnjeg Dubrovnika.

Tako je Dubrovnik po ukupnom godišnjem prometu prva uvozna luka Jugoslavije, mogućnosti i prednosti koje on pruža u saobraćajnom pogledu nisu ni izdaleka iskorišćene. Ukoliko je rad u tom pravcu i započet, on napreduje previše sporo. Tako je istom lanjske godine predana prometu pruga Bileće—Nikšić, kojom je omogućena veza Dubrovnik—Trebinje—Bileće —Nikšić. Medjutim još uvijek nijesu završeni ni pripremni radovi na pruzi Foča—Gacko ı Gacko—Bileće. Ove godine završen Je tek dio ove. za Dubrovnik važne pruge, i to na sektoru Ustiprača—Foča. Preko "Trebinja —-Gackog—fFoče vodio je čuveni »dubrovački drum« kojim se stoljećima odvijao trgovatki promet starog Dubrovnika. Tim smjerom i danas gravituje ekonomsko zaledje Dubroynika i obratno. jer je to najkraća veza Dubrovnika s morem. Dovršenjem te pruge znatno bi se skratila željeznička vožnja BeogradDubrovnik, a vanredno lijepi krajevi oko Gackog mogli bi da postanu nova turisti¢ka atrakcija naše zemlje.

Ponekad se čuje mišljenje, da bi se Dubrovnik — kao turistički centar — imao odreći uloge treovačke luke, znači one uloge koja je ne samo proizvod njegovog povoljnog prometno-geogratskog položaja, već i sastavni dio njegove velike proSlosti i okosnica njegove privredne sadašnjice. Po toj nemogućoj logici, Venecija i Napulj trebali bi da likvidiraju svoj visoko razvijeni lučki promet samo zato, jer ih Je priroda obdarila ljepotama koje su poduzetni ljudski duh i radina ruka znali uspješno da iskoriste. Razvitak i napredak cjeline moguć je jedino tako da se uporedo podižu svi njeni dijelovi. Vrlo je primitivno i za konačni uspjeh sumnjivo sredstvo ukidanje na Jednoj strani, da bi se dalo drugoj strani. S takvim metodama. ograničenim i po koncepciji i po eventualnim rezultatima, treba jednom zauvijek raskrstiti.

Ne samo interesi Dubrovnika kao luke i turističkog centra svjetskog glasa, već interesi jednog cijelog dijela Jugoslavije traže da se izloženim saobraćajnim pitanjima pokloni naročita pažnja, јег вофпе prolaze, a povoljne prilike se nepovratno gube na Stetu primorja i njegova zaledja.

328