Jugoslovenski Rotar

Na protiv iz svega izlazi da smo bili i ostali jedan narod, i da nam је пајbolje bilo kad smo zajedno bili na jednoj strani protivu jednog ili mnogih svojih zajedničkih neprijatelja.

A kako je dosada bilo sreće samo u zajednici, tako će i u buduće biti. Jer, što istorija kaže, to je nepobitno, a u isto vreme i najveća nauka kako za Život pojedinih ljudi, tako i za čitave гатоде na svetu.

SKOPLJE. — Tokom meseca decembra 6. 5. održano je pet redovnih sastanaka, sa prosečnom frekvencijom od 65.85%. Osim toga održana je 22 XII sednica Uprave kluba, na kojoj je odlučeno da se plenumu kluba predloži davanje zimske pomoći đačkim trpezama pri osnovnim školama u iznosu od jedne hiljade dinara. Zatim je na istoj sednici odlučeno da se svaki osmi redovni sastanak kluba održava bez uobičajene večere, a da svi članovi iznos koji bi platili za večeru, daju za nevoljne. To je učinjeno radi toga da bi se u ovim izuzetno teškim prilikama mogla nevoljnima pružiti veća pomoć. Oba ova predloga klub je primio sa odobravanjem. — Tokom meseca su održana dva predavanja. Brat Jelačić je 1. XII. zanimljivo i znalački govorio o Finskoj, a 22. XII. brat Vukičević je ubedljivo govorio o potrebi da seoski učitelji što više rade па ргораштапји racionalne poljoprivrede. Oba su predavanja saslušana s velikim interesovanjem i izazvala su Živu i zanimljivu diskusiju. Ostali sastanci bili su posvećeni radu kluba.

SLAVONSKI BROD. — U mjesecu prosincu naš Klub bilježi svega četiri sastanka, od kojih se svojom važnošću ističe sastanak od 18 o. m., odrzan izuzetno u ponedjeljak zbog dolaska uvazenog i milog gosta brata guvernera ing. Alaupoviéa Кадоуапа, koji je, obilazeст domaće klubove, toga dana zvanično posjetio i naš klub. Brat guverner stigao je vozom iz Zagreba u 16.35 časova, dočekan na stanici od članova uprave našeg kluba. Poslije kraćeg: odmora brat guverner je prije večere održao sjednicu Upravnog odbora, na kojoj mu je brat pretsjednik referisao o unutrašnjem stanju kluba. Po primljenom referatu brat guverner dao je potrebna uputstva i svoje prijedloge za dalji rad kluba. Poslije večere br. pretsjednik otvara 232 sastanak, pozdravlja brata guvernera i predaje mu emblem našeg kluba »Svetionik«e za spomen na njegovu današnju posjetu našem klubu. Hrat

guverner, uzimajući riječ, u prvom геdu tužnim srcem govori O nesretnom slučaju koji se je dogodio baš danas prvom guverneru rotarstva u našoj zemlji, bratu Edi Markoviću. U lijepim, ali tim tužnijim riječima iznaša brat guverner vrline i zasluge, a i skromnost pokojnog brata „poziva svu braću da ustanu i Jednom minutom šutnje upute zadnju poštu tom velikom rotaru. Braća ustaju i nakon provedene jedne minutc kliču: Slava bratu Edi Markoviću. Nakon toga brat guverner drzi svoj zvaniéni govor i predaje pretsedniku svoju sliku, koja uz burni pljesak braće ide iz ruke u ruku. Povodom današnje zvanične posjete brata guvernera, tajnik jc sastavio kratak referat, koji obuhvaća rad kluba od dana konstituisanja uprave do danas, iz kojeg je vidljivo, da naš klub u ovom prvom polugodištu svog rada iskazuje prosječni postotak frekvencije od 00.60%. — U ovom mjesecu, pokraj održanih referata, povedene su i opširne diskusije o Međunarodnoj situaciji i o Finskoj. U toku mjeseca posjetila su pojedina braća neke domaće klubove, među kojima i Zagrebački. — Ove godine podijeljena pomoć za Božićne blagdane ubogoj djeci uslijedila je izravno od pojedinih članova. I ako je naš klub svakom bratskom klubu u zemlji pojedince čestitao Božićne praznike i Sretnu Novu godinu 1940-tu, to ovime ponavljamo sa vrućom željom, da naša zajednička nastojanja cjelokupnog rotarstva budu okrunjena uspjehom i da se postigne željeni mir u svijetu.

SOMBOR. — 5 XII brat Kristoforović je opet posetio R. K. Beograd i referisao nam o radu na dotičnom sastanku, i to tako verno da smo imali potpunu iluziju kao da smo i sami prisustvovali istom. Pošto ranije predavanje br. Popovića »O srednjim školama« još nismo podvrgli analizi, br. pretsednik otvara debatu, koja je trajala celo veče, jer se ispostavilo da je skoro svaki brat zainteresovan za taj problem. Jedan deo profesora nema potrebnu pedagošku spremu, materijal u školi je pretrpan, a često puta pisan u nepristupačnoj formi za učenike; škola je pretrpana, jer svako želi da mu dete dobije izvesne kvalifikacije po zakonu o činovnicima; nema dovoljan broj ozbiljnih stručnih škola, iako oskudevamo u ozbiljno spremnim tehničarima i stručnjacima, i konačno, kao što je naš mili gost Brkić konstatovao, svaki stremi da kroz gimnaziju uđe u državnu službu i osigura

343