Jugoslovenski Rotar

njem bližnjemu najbolje služi i sebi samom. A da li se pretstavnici privrednog reda zbilja mogu smatrati nosiocima mira? To se sigurno s punim pravom može reći za rotare, svijesne naSeg visokog cilja, da njesujemo medjusobno sporazumijevanje i da, stvarajući svjetske zajednice poslovnih ljudi, koji su ujedinjeni idejom uzajamnog kulta sluzenja, služimo svjetskom miru. Svi realni i stručno obrazovani privrednici su pristaše što slobodnije izmjene dobara. Svi su oni uvjereni u neophodnost medjunarodne privredne saradnje. Svi oni uvidjaju neminovnu potrebu uzajamnog rada na uklanjaju svih teškoća koje se pojavljuju u medjunarodnom poslovnom životu. To naročito vrijedi za braću rotare, koji su svijesni da će, radeći na tome da se medjunarodna saradnja medju privrednicima, što više aktivira, doprinijeti medjusobnom poznavanju pojedinaca i prilika u njihovim krajevima. Oni će tim svojim radom doprinijeti razumijevanju i pravilnom shvatanju potreba i legitimnih zahtjeva svoje inostrane braće, što vodi uklanjanju medjunarodnog nepovjerenja, čime se opet najiskrenije služi najvišem idealu: miru čovječanstva. Nije to puki slučaj da u medjunarodnim ekonomskim forumima vidnu ulogu igraju rotari. Sjećam se kongresa Medjunarodne trgovačke komore, održanog u Beču u junu 1933. Na sastanku rotarskog kluba u Beču, koji je tim povodom održan, našli su se na okupu najeminentniji pretstavnici velikog dijela zemalja učesnika na tom kongresu. Bez pretjerivanja se može reći, da su upravo rotari na tom kongresu igrali veoma vidnu ulogu. Pa i u najskorije doba, kada su kod nas osnivane Jugoslavensko-bugarska i Jugoslavensko-rumunska komora, medju protagonistima tih organizacija vidimo istaknute rotare, prozete najiskrenijom Zeljom, da putem tih organizacija služe proširenju i produbljivanju ne samo privtednih, nego i općenito kulturnih medjusobnih odnosa. Zato mislim, da s pravom možemo u rofarima privrednicima gledati nosioce napretka i mira i da možemo mirne duše reći, da primjena rotarskih načela u trgovini i obrtu blagotvorno djeluje ne samo na rotare kao najizrazitije pretstavnike svoje struke, nego preko njih i na sve pripadnike tih struka, a time podjedno i na svu narodnu privredu. Eto to je značaj primjene rotarskih načela u trgovini i obrtu.

Iza odličnog predavanja dra Voje Besaroviéa, koji je popraćen pljeskom i odobravanjem, brat guverner saopćuje da je slijedeći predavač po redu brat Vlada Teokarević spriječen bolešću svoje gospodje majke, da prisustvuje distriktnoj konferenciji, te daje riječ bratu dru Miljenku Markoviću koji čita svoje predavanje: PRAVA FUNKCIJA KAPITALA I KREDITA U NARODNOJ PRIVREDI.

U nizu referata pod devizom, koju Je odabrao brat guverner Alaupović: »Kako utiče rotarstvo na poboljšanje narodne privrede«, i referat o pravoj funkciji kapitala i kredita polazi sa gledišta rotarskog, a ne čisto ekonomskog, koja su različita, no ne moraju, a i ne trebaju doći u koliziju. Ovaj temat je vrlo složen zadirući u područje etike i ekonomije, pa je upravo to prava domena rotara-privrednika. Nije svrha ovom referatu, da iznese

548