Jugoslovenski Rotar

proizvodi fine vunene tkanine i to isključivo kamgarn štofove i irske štrajhgarne. »Rolltex« uvozi sve sirovine iz inostranstva i to 80% iz Engleske a 20% iz Njemačke, a prodaja se gotove robe vrši u tuzemstvu. Kapacitet 100.000 metara godišnje na 30 razboja, sa svojom apreturom i vlastitom bojadisaonom. Važna je i karlovačka industrija svile Frank & Joski, koja proizvodi godisnje 12—14.000 kl prirodne ili vještačke svile za štofove i kravate, svilene tkanine i t. d. Materijal dobavlja iz inozemstva a prodaja je u tuzemstvu. »Stern & drug« zagrebačka proizvodnja vrpca, proizvodi pletene, tkane i elastične trake. Uposleno je oko 70 radnika. »Vuna d. d.«, Turanj, fabrika vunenih tkanina, osnovana je 1925 god. Svi objekti, samo što se tiče Karlovca, nalaze se na Turnju kraj Karlovca, gdje je isto sagrađena vlastita hidrocentrala sa dve turbine od 520 HP. Tvornica posjeduje i vlastiti industrijski kolosjek i radi sa 150 modernih razboja, te ima vlastitu predionicu, bojadisaonu i apreturu. Iste godine to jest 1925 preuzela je tvornica i Prvi hrv. mlin na čigre u Karlovcu, te ga je pretvorila u tekstilnu tvornicu za štofove, trikotažu i tepihe. »Vuna« izraduje sve vrsti Stofova, gunjeva, platna, rublja, pulovera i t. d. Zaposleno je oko 800 radnika. Osim ovih najvažnijin postoji još tvornica za izradu pletene i tekstilne robe od Pfluger Karla & PFridrich Peške-a, imenom »Standard« osnovana 1926 god. a proizvodi ženske i muške čarape od umjetne svile, flora i pamuka cca 3000 tuceta mjesečno. Tvornica ima vlastitu bojadisaonu i zaposluje preko 50 radnika. »Jugo-industrija vate, zavojnog materijala i tekstilne robe« od Petreš Antuna, Kohorn Vera, industrijska proizvodnja pletene robe, Kozina Mirko, tvornica bijelog rublja kao i mnoge druge nalaze se u Karlovcu.

»Ilovac«, tvornica glinenog crijepa i opeke osnovana je 1905 god. i ubraja se među najveće tvornice te vrste u državi. Ona može dnevno da izradi 50—100.000 komada opeka a proizvodnja se vrši na najmoderniji način i sa jednom automatskom prešom za izradu raznih vrsta crijepa. Roba se suši u velikim kružnim pećima i dovozi se na stanicu vlastitim vagonima. Gotovi proizvodi prodaju se u Karlovcu i po cijeloj državi, a prije nekoliko godina bila je dobro plasirana u inostranstvu. Leonard Treppo, ujedinjene ciglane d. d. Karlovac, osnovane su 1913 god. i nalaze se na cesti prema Oozlju. Izrađuje razne vrsti crijepa i zidne opeke i ima kružnu peć sa kapacitetom od 130.000 komada. Tvornica radi samo preko ljeta i zaposluje domaću radnu snagu u svemu oko 250 ljudi. Prigodom građenja Lujzinske ceste bila je u Karlovcu osnovana prva pivovara, koja se još i danas nalazi na Dubovcu. Ona je nakon mnogih peripetija postala vlasništvo zagrebačkog dioničkog društva, čija je još i danas. U pivovari je zaposleno 40—70 radnika a kapacitet je 30.000 hl. piva i 20 vagona ječmenog slada, međutim ona godišnje proizvodi 10.000 hl. piva i 15 vagona slada.

Karlovac raspolaže sa dosta pilana od kojih je najvažnija »Našička«, koja je do 1914 god. imala samo impregnaciju drva a kasnije se dogradila pilana. Ona se pokreće električnom snagom od 200 HP i ima više gatera, dvostrukih polugatera, kružnih i visećih pila, više specijalnih mašina, te dve električne dizalice i može da izradi 300.000 kub. metara drva. Sama impregnacija ima 6 električnih motora sa 50 HP i njen kapacitet drva iznosi 100.000 kub. metara drva. Također su važna pilana i mlin Franje Kosa, koji se ubraja među najveće mlinove u cijeloj okolini. To je jedini

31