Književne novine

it . dlyk- kruF M ' +

ı VR v i 1 | o vrte \ i : (5 {--- | - | y : 1 \ * || +| y / . y u v

)

– STRANA 4 KRIIŽEVNEJNOVINE aa. —— BO EM

# =",

a) > : i š

| _Posle oslobođenja maša Partija i narodna viast na Kosmetu našli su se pred vrlo teškim problemima kulturne izgradnje, mnogo težim nego u O| stalim oblastima. Kulturmo-prosvet-

33

ni kadrovi delom su pali u oslobodi| lačkoj borbi, a delom otseljeni, kul_ turne ustanove (ukoliko ih je bilo) uništene su od okupatora, inventara ı

| drugih nužnih materijalnih sredstava

nije bilo. Ali je trebalo početi sa radom na kulturno-prosvetnom polju bez obzira na veličinu zadatka, te_ Škoće i prepreke. __Školstvo je bilo osnova i uslov za trajno rešenje pitanja kulturno-pro_ svetne izgradnje. Ali je ono pretistav_ ljalo vrlo iežak i zamršen problem. Po U pređratnoj Jugoslaviji bilo je ma | Kosmetu svega 290 osnovnih škola, sa 635 odeljenja i 657 učitelja. U ovim | školama predavalo se isključivo na si om jeziku. Skučenost osnovnog školstva na Kosmetu pre rata najbo- lje ilustruje činjenica da je uoči rata | osnovne škole pohađalo svega 32 hilg učenika, od kojih je svega oko _ 12 hiljada bilo šiptarske narodnosti. _ ___Međutim, prošle školske godine ra_ đilo je 278 srpskih i 398 šiptarskih osnovnih škola, u kojima je učilo _ 34.567 srpskih i 62.727 šiptarskih uče| nika, što znači da danas ima više ne· go pre rata: škola i odeljenja dva puta, učitelja jedan i po put, a učenika sico~

To tri puta.

Nedostatak školskog prostora iedna je od najvećih prepreka za izvršenje plana rađa osnovnog školstva na Kosmetu. Od 57% zgrada, koje služe za osnovnu naštavu, 342 nisu zidane za potrebe škole i od njih 326 ne odgova-–

raju higijenskim uslovima. Oštrina

problema školskog prostora vidi se po tome što je na jednog upisanog' učenika osnovnih škola u prošloi školskoj godini padalo svega 0,88 kvadratnih metara školskog prostora. Razume se da medostatak školskog prostora znatno utiče na ređovno pohađanje i uspeh učenika. Činjenica da jie od 62.527 upisanih šiptarskih učenika u prošloj školskoi godini svršilo razred svega 27.712, da od onih koji ponavljaju — 14.149 učenika ponavlja zbog neurednog pohađanja škole, rečito Eovori o tome. A neredovno pohađanje učenika osnovnih škola znatno utiče na porast broja nepismenih.

Mreža srednjih škola na Kosmetu znatno se proširila posle oslobođenja. Pre rata na Kosmetu postojale su svega 4 pune i 4 niže srpske gimnazije, sa 123 nastavnika i 3.300 učenika a prošle školske godine na Kosmetu je radilo 6 srpskih i 5 šiptarskih gimnazija/ sa 155 nastavnika, od kojih su 32 Šiptari, i 8.952 učenika, od kojih su 1.345 Šiptari. — Sem realnih državmih gimnazija, na Kosmetu važnu ulogu igraju i progimnazije, šojih je prošle školske godine bilo 13 srpskih i 14 šiptarskih, sa 1.040 srpskih i 10% šiptarska učenika. U progimnazijama rade 28 srpskih nastavnika 1 21 šipiarski. Nastupajuće školske godine sve progimnazije biće podignute na stepen nižih gimnazija, što će značiti krupan korak napred u školstvu Kosmeta. Pre rata na Kosmetu nije bilo učiteljskih škola. Sada, međutim, rade jedna srpska i jedna šiptarska, koje su prošle godine imale 226 srpskih i 107 šiptarskih učenika, a ove godine primiće novih 170 šiptarskih i 130 srpskih učenika. Ove dve učiteljske škole ubrzo će moći potpuno da za-

dovolje sve potrebe Kosmeta za kvalifikovanim učiteljima.

Pored pođdesnog školskog prostora, krupan problem kako za osnovne. tako i za srednje škole, pretstavlia nedostatak „nameštaja. U mnogim esnovnim, pa i srednjim školama, veliki broj učenika još uvek mora za vreme naštave da·seđi na pođu. a Dismene zadatke da piše na kolenima.

Raketa VULEVIĆ |

lako je za rešenje i iednog i drugo problema dosada učinjeno mnogo, ostaje da se učini još mnogo više: biće potrebni napori svih organa narodne vlasti i svih masovnih organizacija da se ova pitanja povoljno reše.

Briga naše narodne vlasti i masovnih organizacija za naše mlađo pokolenje ogleda se i u organizovaniu i snabdevanju đačkih kuhinja i internata. Prošle školske godine radilo je 12 srednjoškolskih internata, sa 1.176 učenika gimnazija i progimnazija, kao i 58 školskih kuhinja, u kojima se hranilo 7.328 učenika. Veliki broj „ovih đačkih kuhinja izdržavao se dobrovoljnim prilozima masovnih organizacija. AJi veličina napora organa narodne vlasti, masovnih političkih i kulturnih organizacija Kosmeta, najbolje se može videti po uspesima u radu na prosvećivanju širokih narodnih masa, a naročito u borbi' protiv nepismenosti. Narodna vlast i masovne organizacije nasledili su od stare Jugošlavije preko 250 hiliada mepismenih, od kojih su više od 200 hiljada Šiptari.

Zahvaljujući poverenju i ljubavi prema novoj Jugoslaviji, iz širokih narodnih neđara Kosmeta izvirali su borci i rukovođioci za narodno prosvećivanje, pronalazila su se i stvarala· nužna materijalna sredstva, i borba protiv nepismenosti razvila se na širokom frontu. Frontovske organizacije Kosmeta su u ovoj borbi odigrale, i još danas igraju, presudnu ulogu.

Uspeh u ovom pogledu rezultat je novog odnosa prema kulturi i prosveti uopšte, koji je razvijen kod šiptarskih masa Kosmeta. — Iako su reakcionami i mračnjački elementi još dosta jaki, oni više nisu u stanju da odlučno utiču na dalji tok razvitka kulture i prosvete na Kosmetu.

Tako Kosmet u lulturmo-prošvetnom «pogledu još uvek pretstavlja »neuzoranu ledinu« dosađašnji rezultati vrlo su značajni. Oni svedoče o širini zamaha kulturne revolucije u našoj Oblasti. Dok za vreme bivše Jugoslavije za 23 godine nije opismenjieno više od 5 hiliada nepismenih, dotle je već prve godine posle OS1Obođenja opismenjeno blizu šest hiljada, a samo prošle godine preko 40 hiljada, od toga više od 30 hiljada Šiptara. Od oslobođenja do danas na Kosmetu je opismenjeno preko 35 hiliađa Srba i više od 80 hiljađa Šiptara. Pored borbe protiv nepismenosti, kao osnovnog zadatka od čijeg rešenja zavise sva ostala pitanja, u planu borbe za narodno prosvećivanje na Kosmetu ne manju ulogu imaju kursevi opšteg obrazovanja i viši prosvetni tečajevi.

Na višim „prosvetnim tečajevima posle rata do danas osposoblieno je 2.500 Šiptara i 2.400 Srba. Od Šiptara koji su završili ove kurseve na „Šiptarke otpada svega 368, što svakako nije dovoljno. „Kurseve opšteg obrazovanja završilo je svega 800 Srba i 600 Šiptara, među kojima svega 14 Šiptarki. Ovakvi rezultati rada na višim formama narodnog mprosvećivanja pokazuiu da prava bitka za prosvećivanje širokih narodnih masa Kosmeta tek pretstoji, a da su dosada postignuti rezultati

garancija i osnova za sigurnu pobedu. ·

A da bi pobeda bila sigurna i trajna i da bi bila izvojevana što pre. treba još više pojačati uložene napore, u borbu angažovati sve snage i razvijati je po unapred jasno određenom planu, dosledno i energično.

Značajnu formu rađa na narodnom prosvećivanju na Kosmetu pretstavliaju frontovske čitalačke grupe, koje igraju naročito pozitivnu ulogu u ideološko-političkom vaspitanju masa.

Kad stihovi treba da s najviše elana i života bace ozareni poklič narodu, oni su šturi, malokrvni, bezbojni.

Poleti, ptico, pričaj svetu a p8y- 'o našoj svetoj borbi, Kklikći b o narodima u poletu + što će sve međe prevazići.

Poema »Prolećna reportaža« sadrži ___crte nove stvarnosti preobraženog sela, __sa traktorom i domom kulture, ali i ta pr esma koja je pozdravna poljoprivred| nom prosperitetu u novim uslovima i | koja treba da ima poentu u pozivu na pove pobede, svršava se starom se-

ljaškom brigom: a6ad samo kiša usev da zalije«. Stihovi u pesmi »Oči pa_T1og druga« zadržali su crv knjiške me_Janhlije iz faze simbolizma pesništva

. Paniga., •

} be ir =

O voljene oči mrtvog druga,

| našu borbu ni smrt ne stišava. Sjajte jače! Jeziva ste duga Što cilj živom oku ocrtava. ,

7 a j Međutim, u pesmama kao što su __»Kolo na Terazijama«, »Pesma o veli___koj žetvi« pesnik se poduhvatio da na_ dahmuto opeva događaje u našoj ze: mlji koji šu revolucionarno izmehili li__ ce stvarnosti. U velikom delu tih stihova ima pobedničkog triumfa, živog

- doživljavanja velikih'zamaha i podvi-

| ga u stvaralaštvu. Ono što im nedosta_ je, to je prođubljena i razvijena poet-

slka misao. I mislima i izražajno pesnik ostaje na površini utisaka i asocijacija.

i. 7

____M. Panić je iz kraja u kome je jezik

___lep, sočan, melođičan i slikovit. Ta le-

pota mačvanskog jezika izrazila se iz__Gašno u preci Janka Veselinovića. Po___ezija M. Panića sadrži ta lepa preimuć-

o

ta reči, izvađenih iz riznice narod:: nog govora, reči koje su nepoznate gradskom govoru, a fe reči i kovanice _ njsu nasimo uvedene u poeziju. Poetski izraz u stihovima M. Panića mnogo je dobio i Jepotom Ovog jezika. Lepota je-

mačvanskog bogatstva. U njoj ima.

zika daje Panićevim stihovima više narodnog i zavičajnog umetničkog obeležja, nego vulgarizovana preslikavanja seljačkog govora.

Šta šumori janj granati?

Šum jošika kakav hvata?

Topolama suvovrhim

Po granama razigranim

Šta ćućore crmma jata?

Lakosani zec se preno...

M. Panić se oslanja„i odviše na draži, milozvučnost i čarolije svog jezika, pa ne obraća veću brigu viversifikaciji, Zbog toga je veliki broj njegovih stihova primitivno građen, a veliki broj je zaostao u versifikaciji periođa sledbenika Vojislava Ilića.

Proces života u selu kod nas daje raznovrsnog materijala i proznom piscu i pesniku. M. Panić ne bi trebalo da se zaustavi na pesmama koje je dao o životu sela u predratnom „#»eriodu. Koristeći trađicije našeg pesništva o selu, osluškujući plemenite tonove našeg narodnog melosa, oslobađajući se vulgarizacija u folkloru, Panić bi mogao sa većim uspehom, u ostvarenju pesničkog izraza ući u ono što On najviše po svome osećanju pesnika voli, u Život sela i u dušu srpskoga seljaka.

Na kraju moramo ukazati na jednu redaktorsku grešku pri sastavljanju ove zbirke. Nije bilo nimalo potrebno da se na kraju zbirke domeće ciklus »Preostale stranice«. Time je oduzeta zbirci punoća celine, šta više time je razlomljena linija pesnikovog razvitka. Ova greška nastupila je izvesno iz shvatanja poezije kao umetnosti same po sebi, bez veze &a događajima iz života, ma koliko oni krupni, istorisko mačajni i sudbonosni bili. k

Velibor GLIGORIGC

| Borba za kulturno podizanje | Kosova i Metohije

Tokom prvog polugođa ove godine na Kosmetu je radilo preko 2.70 frontovskih čitalačkih grupa, sa preko 17 hiljađa srpskih i 25 hiljada šiptarskih posetilaca. · Na čitalzčkirni wiupama pored dnevne štampe, prorađuju se razne aktuelne brošure i diskutuje se

o različitim političkim, privrednim i

kulturnim pitanjima.

Pre rata na Kosmetu postojalo ie svega 56 knjižhica, sa oko jedanaest, hiljada knjiga, dok sada ima 242 8rDske i 54 šiptarske knjižnice, sa preko 40 hiljada srpskih i šest i po hiljada šiptarskih knjiga. Ovome treba dodati i 5 biblioteka, u kojima ima preko 10 hiliada knjiga srpskih i šiptarskih. Čitaonica bez knjiga na Kosmetu ima oko 50, i u njima se nalazi dnevna

tampa, a katkad radđio-aparat.

Narodnih univerziteta na Kosmotu ima 23, na kojima je u ovoj godini održano preko 300 predavanja na oba jezika. Narodni univerziteti znatno su pomogli razjašnjavanju pojeđinih naučnih i političkih pitanja, i upoznavanju narodnih masa sa političkom „situacijom “u svetu.

Bioskopi su postali najpopularniji oblik masovnog kKkulturmo-prosvetnog života na Kosmetu. U čitavoi Oblasti ima 16 bioskopa, u kojima je od oslobođenja do danas prikazano preko 2.100 uglavnom sovjetskih filmova, dok je samo u prvoj polovini ove godine prikazano 408 različitih filmova. Dosad je bioskope posetilo preko milion gledalaca, a samo ove godine preko 320 hiljada.

Domovi kulture kao žarišta kulturno- |

prosvetnog života, još nisu postali presudni čimilac u razvijanju kuiluvno-prosvetnih formi rađa. Osam domova kulture, koliko ih ima na Kosmetu, često se, usled nedostatka prostorija, koristi i za druge svrhe.

I pored nedostatka sposobnih kadrova za razvijanje kulturno-umetničkih formi rada, MKulturno-umetnički život na Kosmetu posle oslobođenja uzeo je širok zamah. Dok je pre rata postojalo 10 kulturno-umetničkih društava sa 390 članova, dotle sada na Kosmetu rade 16 kulturno-umetničkih društava, od kojih su 6 čisto šiptarska. U ovim društvima. aktivno radi preko 750 članova. Dramske, horske, muzičke, recitativne i druge Sekcije ovih društava daju posebne ili zajedničke priredbe. Samo ove godine ova društva dala su preko 200 priredbi u selima i građovima,. Rad kulturno-umetničkih društava znatno dopunjuju 67 seoskih diletantskih grupa, sa više od 1.000 aktivnih članova.

Kao plod sve bujnijeg kulturnoprosvetnog života, na Kosmetu se znatno razvila novinarska i štampar– ska delatnost. Sve masovne organizacije, pa i pioniri, imaju svoje listove ili mesečnike, u kojima se tretiraju razni problemi Oblasti sa gledišta konkretnih podrušžtvenih, političkih i ekonomskih uslova. Dok šiptarski na= rod pre rata nije smeo progovoriti ni jednu šiptarsku reč, pa ni kazati da je Šiptar, danas se na šiptarskom ieziku izdaje pet raznih glasila, a Ššiptarski jezik ravnopravan je sa srpskim.

Narodno pozorište, koje će ove jeseni početi sa radom u Prištini, popuniće veliku prazninu u kulturno-DTOsvetnom životu Kosmeta. Pozorište će imati i šiptarski folklorni ansambl, koji će davati priredbe na šiptarskom jeziku, i negovati folklor Kosmeta, koji je neobično raznovrstan i bogat.

Prosvetno odeljenje Oblasnog narodnog odbora planira za nastupajuću školsku godinu još širu kulturno-prosvetnu delatnost. Iduće jeseni, zime i proleća treba da se opismeni 122 hiljade nepismenih, i time likvidira nepismenost kod lica do 45 godina starosti: na nižim prosvetnim tečajevima biće obuhvaćeno deset hiljada opismenjenih, đu kojima 4.400 Šipfara, dok će sana višim prosvetnim tečajevima obuhvatiti 1.700 Šiptara Na prosvetnim tečajevima će se obuhvatiti i oko dve hiliađe Šiptarki. S obzirom da će za borbu protiv nepismenosti biti angažovane sve snage. a naročito prosvetni radnici, kursevima opšteg obrazovanja neće moći biti posvećena velika pažnja: na njima će se ospošobiti svega 700 opismenjenih i to u sreskim mestima. — Tokom naredne godine otvoriće se 264 nove knjižnice i čitaonice, od kojih će 198 biti šiptarske. To će biti veliki korak unapred za širenje prosvete ma Kosmetu.

I školska mreža iduće školske godine biće znatno šira, U 28 zabavišta, od kojih će 13 biti šiptarska, učiće preko 1.400, pretškolske dece, od kojih 830: Šiptarki. Naredne školske godine radiće 405 šiptarskih i 299 srpskih osnovnih škola, sa 35.255 srpske i 80.823 šiptarske dece. Od ovih učenika samo u prvom razredu biće preko 9 hiljada srpske i oko 30 hiljada šiptarske dece. — Iduće školske godine na Kosmetu će raditi 25 srpskih i 24 šiptarske gimnazije sa 7.280 srpskih i 3.090 šiptarskih učenika. Dve učiteljske škole pohađaće 280 srpskih i 260 šiptarskih učenika. · i

Tako na kulturnom preobražaiu Kosova i Mefohije ima da se urađi icš mnogo, iako do konačnog cilja stoje mnogobrojne „teškoće subjektivne i objektive prirođe, Kosovo i Metohiia nesumnjivo su već do sađa učinili ogroman korak napred u pravcu izjednačenja sa ostalim kulturno uzdignufijim krajevima naše zemlie. Kosmet je već dobio sopstvenu tehničku inteligenciju u velikoi meri, potrebe za srednjim i nižim R&adrom intelektualaca biće ubrzo zadovoljene. široka mreža kulturnih ustanova 0Obuhvatila je i najzabačenija sela Kosmeta, a široke narodne mase obuhva=– ćene su intenzivnom Rkulturnmo-prosvetnom delatnošću. Te činienice svedoče o tome.da će i Kosmet, pastorče bivše Jugoslavije, u novoj Jugoslaviji brzo postati kulturno uzdignuta i privredno napredna Oblast.

|O NAŠOJ BIBLIOGRAFIJI

Tačna i potpuna bibliografija pretstavlja osnovu za organizovan sistematski naučni i praktični rad. -

Za celo vreme postojanja stare Jugoslavije izišle su samo tri bibliografske publikacije: »Jugoslovenski bibliografski godišnjak za 1933 godinu« u izdanju Narodn-· biblioteke u Beogradu 19385 godine kao po sebno izdanje Srpske akademije nauka, »Bibliografija knjiga ženskih pisaca u Jugoslaviji« u jzdanju Udruženja unverzitetski obrazovanih žena Jugoslavije 1936 godine i »Prilog jugoslovenskoj bibliografiji za 1938 godimu« od Boška M. Veljkovića u izdanju pisca.

Ove tri publikacije, pored pokušaja da se izdaju neki bibliografski čašovisi, pretstavljaju sve što je za preko dve decenije učinjeno na području bibliografije pre rata.

Ni statistički godišnjaci bivše Jugoslavije nemaju nikakvih podataka o izdavačkoj delatnosti. Iz tih godišnjaka jeđino se može saznati koliko su primeraka knjiga primale narodne biblioteke ( ovi su pođaci nepotpuni) u Beogradu, Ljubljani i druge koje su postojale, ali je nemogućno u godišnjacima. ustanoviti u kolikim su tiražima. bile tada knjige štampane, a maročito nije, mogućno naći ostale nužne bibliografske podatke o knjigama, brošurama i drugim publikacijama.

U novoj Jugoslaviji, gde su ekonomikai nmaučni rađ postavljeni na planske temelje, i rađ na bibliografiji razvija se organizovano i planski. Danas se vodi potrebna evidemcija i statistika o svakoj štampanoi stvari, a bibliografiji se posvećuje naročita pažnja. ;

Odmah po oslobođenju, još 1945 godine, Naučni institut pri Pretsedništvu SNOS-a u Ljubljani objavio je bibliografske podatke o štampi za vreme Narodnooslobođilačke borbe u Sloveniji, a taj materijal ušao je 1948 godine u Knjigu »Građa za bibliografiju o narodnooslobođilačkoi borDbi« u izdanju Direkcije za informacije pri Vladi FNRJ.

Ozbiljnom rađu na evidenciii i statistici štampe i izdavačke delatnosti uopšte pristupila su drugom polovinom 1946 sva republička odeljenja za štampu, danas uređi za informacije pri pretsedništvima vlađa. Zatim se na bibliografiji knjiga, časopisa i članaka rađi u bibliografskom odeljenju Državne založbe Slovenije, Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, Bibliografskom institutu. Narodne Republike Srbije, koji je neđavno osnovan, itd.

U saveznom Ministarstvu poljopnivređe 1945 gođine osnovan je Zavod za jugoslovensku poljoprivrednu bibliografiju. U 1946 gođini u Zavodu se radilo na prikupljanju poljoprivredne građe za 195 i 1946 gođinu. “30

U Narodnoj Republici Sloveniji đoskora je izlazio bibliografski mesečnik »Slovenski tisk« (počeo sa izlaženjem u januaru 1946), koji je kasnije promenio ime u »Naš tisk«.

Kao stalan bibliografski mesečnik od novembra 1947 izlazi u Beograđu, u izdanju Jugoslovenske knjige, »Izdavačka delatnost u FNRJ«. Materijal za ovaj mesečnik priprema i sređuie Direkcija za informacije pri Vladi FNRJ na osnovu podataka uređa za informacije pri vladama narodnih republika.

Od značajnijih bibliografskih izđanja dosada je. kođ nas izđato: »Jugoslovenska bibliografija 1945« (Beograd, 1947), izdanje »Jugoslovenske kKknjige«. Ovaj zbornik izdat je kao bibliografska građa s ciljem da bude pregleđ izdavačke delatnosti u jednom kratkom vremenskom periođu »i neka vrsta kataloga za brzu orijentaciju«.

Srpsko lekarsko društvo u Beograđu izđalo je 1947 »Bibliografiju srpske zđravstveme Književnosti (1757—1918)«, Ovaj bibibliografski pregled — uz knjige i brošure kao i članke iz međicine i higijene — obuhvata i pomoćne nauke, izveštale i vesti iz našeg i stranog međicinskog sveta objavljene u raznim našim publikacijama. Bibliografija sadrži 223 strane.

Godine 1948 izdalo je »Srpsko lekarsko društvo i drugu svesku pod naslovom »Bibliografija srpskog arhiva« (1918-1941).

U izdanju Zavoda za poljoprivrednu bibliografiju pri saveznom Ministarstvu poljoprivrede izišla je 1947 gođine »Jugoslovenska poljoprivredna bibliografija za 1945 godinu«.

U Zagrebu ı jzdanju Društva inženjera i tehničara NR Hrvatske objavljena ie »>Šumarska bibliografija od 1846 — 1046« Zagreb, 1947).

Bibliografski institut Narođne Republike Srbije izđao je 1948 godine dve sveske »Biltena prinovljenih stranih naučnih i stručnih knjiga i časopisa biblioteka u Beograđu«. Prva sveska sađrži 2408 strana a druga 424 strane.

Univerzitetska biblioteka »Svetozar Marković« u Beogradu izdaje tromesečno »Spisak«e o svim prinovljenim knjigama Univerzitetske biblioteke sa potrebnim bibliografskim pođacima o knjigama i brošurama koje biblioteka prima.

Peđagoški institut Ministarstva prosvete Narodne Republike Srbije izđao je zbornik »Bibliografija pedagoške štampe“ (knjiga, časopisa i listova). Ova bibliografija sadrži pregled pedagoške štampe za vreme od januara 1945 do 30 juna 1948 godine.

Od velikog je značaia za proučavanje istorije narodnooslobođilačke borbe i narodnooslobodđilačkog pokreta »Građa za bibliografiju o. narođnooslobođilačkoji borbi» (knjige, brošure, listovi, časopisi i biltemi). Bibliografiiu je izdala Direkcija zainformacije pri Vladi FNRJ u julu 1948 godine. U predgovoru ove bibljografije između ostalog kaže se": Objavlivanje ove prve građe za bibliografiju o narodnooslobođilačkoj borbi u Jugoslaviji treba đa bude početak za izradu potpune bibliogra– fije svih grana izđavačke delatnosti u toku marodnooslobođilačke borbe i o narodnooslobodilačkoj borbi. Knjiga sadrži 200 strana.

Jula meseca 1948 godine izđao je Ured za informacije pri Pretsedništvu Narođne Republike Srblie „»Bibliogafiju Srbije 19474. Bibliografija sadrži 254 strane formata 59 X 84. ;

U ovoj bibliografiji, poređ republički izdanja knjiga, brošura i drugih publikacija, obuhvaćena su i izdanja saveznih izdavačkih preduzeća i ustanova koja se bave izdavačkom delatnošću a koja đelaju i postoie u Narodnoj Republici Srbiji. Pored kniiga i brošura, u drugom de|u bibliografije sređeni su pođaci o listovima i časopisima Srbije, kao i pođaci o listovima i časopisima saveznog značaja koji izlaze u NR Srbiji.

Iz ovih podataka može se zaključiti da je na području bibliografije i pored, mnogih nedostataka Moji su neizbežni u sva-– kom početnom rađu, u novoi Jugoslavlji za ovo Mrafko vreme mnogo učinimo i meupnoređivo više nego kroz čitavo vreme u bivšoj Jugoslaviji, što pretstavlia veliki korak napređ u našim. bibliografskim na-

porima. Nikola KRSMANOVIĆ

. Sastanak aktiva slovenačko-hrvatskog prosvetnos saveza

U Trstu je održan sastanak aktiva Slovenačko-hrvatskog prosvetnoM saveza, na kome su učestvovali delegati svih slovenačkih i hrvatskih prosvetnih ustanova na Slobodnoj Teritoriji Trsta. Sastanak aktiva sazvan je zbog donošenja odluke o stavu koji Slovenačko-hrvatski prosvetni savez treba da zauzme prema elementima koji sadašnju situaciju na Slobodnoj Teritoriji Trsta, nastalu posle objavljivanja rezolucije Informbiroa. fo razbijanje jedinstva slovenačkog staovništva ı angloameričkoj okupagqionoj zoni STT, kod

Na sastanku Je govorio sekretar Slovenačko-hrvatskog „prosvetnog saveza Pahor. On je upozorio delegate na opasnost koju prefstavlja delatnost ovih elememata za jeđinstvo slovenačkog življa u angloameričkoj zoni i istovremeno uputio apel svima kulturnim radnicima na tršćanskoj teritoriji đa ulože sve svoje snage za DOdizanje kulturno-prosvetnog nivoa slovenačkog i hrvatskog stanovništva. na ST,

' ko kulturno-umetničko društvo

iskorišćavaju .

SRBIJA o ; U Beogradu se otvara Akademija za primenjent! umetnost — prva u našoj zemlji Ove godine u Beograđu biće otvorena Akademija za primenjenu umetnost — prva u našoj zemlji. Učenici koji su završili srednju školu za primenjenu umetnost mo-

ći će da pohađaju Akademiju, na kojoj će nastava trajati tri godine. Učenici sa Ve-

likom maturom polagaće prijemni ispit. Po .

prijemu u Akademiju, oni će provesti dve godine na prijemnom tečaju, a zatim će nastaviti redovno pohađanje Akađemije.

Akademija će imati ođeljenja za dekorativno slikarstvo i vajarstvo, đekorativnu arhitekturu, grafiku i plastiku, odeljenje za projektovanje tekstila i kostima, keramiku, scenografiju, obradu plemenitih metala i obradu stakla. Svršeni učenici Akademije postaju projektanti u svim oblastima primenjene umetnosti i mogu da se zaposle kao nastavnici srednjih škola i škola za primenjenu umetnost.

|| i&

% Centralni odbor Medđinstvenih sinđikata Jugoslavije, u zajednici sa Poslovnicom Komiteta za kulturu i umetnost Vlađe PNRJ organizovao je po radničkim odmaralištima, u toku celog leta, gostovanja naših najistaknutijih umetnika iz svih republika. Pevači operski i narodni violinisti i pianisti, baletski igrači. odlazeći među najbolje trudbenike naše zemlje, izveli su odabrane umetničke programe, svesni da će ovi koncerti po odmaralištima uticati na kulturno uzdizanje trudbenika i

biti im potstcai za njihova nova pregnuća. ·

% MKulturno-umetfničko društvo BSreskog sinđikalnog veća »Nikola Vlaškle gostovalo je po Bačkoj i dalo priredbe u Kuli i Bačkoj Palanci. Po povratku sa turneje po Bačkoj, članovi društva posetili su graditelje autoputa »Bratstvo i ijeđinstvVoO«. Uskoro će kulturnosumetnička ekiDa Ovoga društva kremuti na turneju u sela Šidskog sreza.

'% Mađarsko narodno pozorište u Subotici pristupilo je pripremama za pretstojeu pozorišnu sezonu. Repertoar Mađarskog narodnog pozorišta pretstavljaju značajna dela maše i strane klasične pozorišne literature, među kojima: »Duboko korenje« ođ američlcih pisaca d'Asoa i Goua, »Cvrčak na ognjištu« od Čarlsa Dikensa, »Heroji i junaci« od Šandora Gergelja, »Gospođa Glembajevi« od Miroslava Krleže, »Vasja Železnova« od Maksima Gorkog itd. Mađarsko narođno pozorište gostovaće i u okolnim mestima. Pozorište je i u prošloj pozorišnoj sezoni postiglo znatan uspeh: od 200 pretstava koliko je đalo, 83 pozorišne pretstave prikazane su po selima i građovima Vojvođine. U vezi sa posetom sela, uprava pozorišta izradila je plan po kome će gostovati u onim mađarskm selima koja nemaju svoja pozorišta.

Ž% Vojvođansko narodno pozorište, Dposle izvršenih priprema, otvoriće novu pozorišnu sezonu 25 septembra. Pozorište će pred publiku izići s= dramskom premijerom »Rodo)jupci« od Jovana Sterije Popovića. Ovom jubilarnom premijerom obeležiće se stogodižnjica revolucije 1848 godine, u čijim se okvirima odigrava radnja ovog Sterijinog dela, Druga premijera, takođe jubilarna, biće »Dundo Maroje« od dubrovačkcog pisca Marina Držića. Ove HOdine, navršava se “400-godišnjica Držićeve drame »Tirena«.

Na osnovu odluke Zemaljske uprave kulturmo-prosvetnog saveza „Srbije, po svim našim gradovima stvoreni su, ill se stvaraju literami klubovi, koji imaju Veliku važnost za kulturno uzdizanje radnih ljudi, naročito omladine. Kao glavni zadđatak literarnih klubova jeste: popularizovanje, širenje i razvijanje književnosti u širokim radničkim. slojevama i pomaganje narodne Monjiževnosti. U Leskovcu je ovih dana održana osnivačka skupština literarnog kluba, izabrano pretsedništvo i ocrtan budući rad Predviđeni su petnaesto” dnevni sastanci kluba, književne večeri, gostovanja 1 povezivanje sa klubovima ostalih građova. Ovih dama, u zajednici sa Građskim narodnim pozorištem biće priređeno veče u čast Petra Kočića. Narodno pozorište izvešće Kočićevog »Jazavca pred suđom«, dok će literami klub spremiti

·ı referat o'Petru Kočiću i njegovu pesmu

u prozi »Slobođi«.

% U Požarevcu je priređena izložba slikarskih i vajarskih radova Udruženja likovnih umetnika Srbije. Ovu izložbu organizovalo je, u zajednici sa udruženjem, Ministarstvo prosvete Srbije. Izložba u Požarevcu bila je otvorena četiri dana, a iz Požarevea' je preneta za Kragujevac. Ona će posetiti više građova u Srbiji i ma taj način omogućiti narodnim masama iz unutrašnjosti đa se upoznaju sa umetničkim stvaranjem naših likovnih umetnika.

BOSNA I HERCEGOVINA

Kulturno-prosvetna delatnost »Kemičara« iz Lukavca

Kao gost Sindikalne podružnice radnog kolektiva »Elektrobosna« u Jajcu pre nekoliko dana gostovalo je kulturno-umetničko društvo »Kemičar« iz Lukavca. Diletantska sekcija OVOgE društva, koja je na ovogodišnjem festivalu kulturnih društava Bosne i Hercegovine u Sarajevu postigla najbolji uspeh, izvela je komediju »Prst pred nosom« od J. Hoyvata. Hor je otpevao X Mokranjčevu rukovet.

*U Posanskom Petrovcu osnivačkoj skupštini kulturno-prosvetnog društva »Rađivoj Rodić« prisustvovala su rukovodstva svih masovnih organizacija sa područja sreza.

Kroz diskusiju iznesen je značaj osnivanja ovog društva koje će mnogo doprineti kulturno-prosvetnom rađu među masama. Skupština je donela zaključke da se u svim mesnim pođručjima osnuju kulturno-prosvetna društva.

HRVATSKA

U Zagrebu ie osnovana četvororodišnia kinematografska škola

U Zagrebu je osnovana kinematografska škola, koja će dati našoj kinematografiji stručne kadrove za tehničku službu. Kinematografska škola ima rang potpune srednje stručne škole. Prema Uređbi, koju je donela Komisija za kinematografiju Narodne Republike Hrvatske, škola će trajati četiri godine i deliće se na sledeće otseke: snimateljski, laboratoriski, tonski i otsek za osvetlienje. Pored stručnih predmeta, u školi će se predavati i predmeti iz opšteg obrazovanja. Dosađ se za ovu školu prijavilo 24 učenika.

XU saradnji sa svojim mesnim i sreskim sindikalnim večem, bjelovarsko sindikalno kulturno-umetničko društvo »Jednakost« organizovalo je nekoliko gostovanja po gradovima zapadne Slavonije. Radnič»Niko Demonja« iz Vinkovaca održalo je u vin-

· kovačkom Domu kulture svoju prvu pri-

redbu na kojoj su mastupile od sekcija:

pevački hor, tamburaški orkestar, limena.

muzika, kao i dramska i folkloma grupa. S ovim svojim prvim programom šekcije društva odlaze na veliku turneiu po Srbiji, gđe će gostovati u Mladenovcu, Aranđelovcu i Valjevu. Osim cemtralnog osječkog Radničkog kulturno-umetničkog društva »Josip Kraš«, u Osijeku naibolje sindikalne podružnice alttivno razvijaju među svojim članstvom umetnički rad, Posle niza nastupa po osječkim pređuzećima i izvan Osijeka, uprava podružnice gradskog pređuzeća »Tramvaj, vadđovod i Dlinara«, organizovala je gostovanje kod tramvajaca Subotice i Novog Sađa.

% Odmah po oslobođenju otvorena je u Zagrebu Gradska muzička škola, koja je

" ubrzo postala nedovoljna, jer nije mogla

da primi više od 500 učenka. Zbog toga su postepeno održavani muzički tečajevi na području svih gradskih rejona. Ove godine učinjen je veliki korak napred: Prosvetno odeljenje Gradskog NO-a otvorilo, je tri niže muzčke škole. Nastava na mu. zičkim školama traje šest godima, a pr

davanja su podešena iako da ne smetaju učenicima u pohađanju ređovnih škola, Glavni predmeti su klavir, violina i violončelo, a obavezan je predmet solfeđo, |

*%U Trogiru je prošlih đana izvršeno sni“ manje nekoliko spoljnih scena za naš novi đokumentarni film »Jađran kroz vijekove«. Snimanje se vrši u režiji pređuzeća, »Jadran film«.,

X%-Kulturno-umetnički otsek Ministarstva prosvete u saradnji s Gradskim ođborom Narodnog fronta Zagreba, Mesnim sindi-

kalnim većem i Gradskim odborom Narođ- ~

ne omladine, pokrenuo je akciju za osnivanje literarnih Kkružoka, koji će imati cilj đa šire i upoznaju široke narodne slojeve s umetničkim delima najboljih, najnaprednijih pisaca svetske i domaće literature. U tim kružocima okupljaće se “svi oni koji žele đa se bliže upoznaju s književnošću, a posebno oni koji žele da se njom alcttivno bave i đa sami aktivno učestvuju u njenom stvaranju. Aktivni, učesnici moći će, vremenom, prelaziti u kružok mladih pisaca — početnika, gđe će

se moći pružiti veća i stručnija pomoć od starijih drugova književnika.

*Na svim šumskim rađilištima u Narodnoj Republici „Irrvatskoj počeće intenzivan kulturno-prosvetni i politički rađ. Po radilištima će se organizovati kolektwno čitanje štampe i popularno naučne i zabavne literature, kao i slušanje radio-emisija. Kulturno-umefničko đruštvo Siska, Bjelovara, Ogulina, Kutine, Dvora na Uni'i drugih, obilaziće radilišta i davati priredbe za šumske radnike. Društvo »JO> sip Kraš« kao i druga već obilaze radilišta. GlavniŽodbor poslao je dosad na radilišta 45 radio-aparata. Uskoro će sumška rađilišta obilaziti i pokretna kinoaparatura.

CRNA GORA

Institut za proučavanje istorije Crnogorskog naroda

Na Cetinju je osnovan Institut za proučavanje istorije crnegorskog naroda, Qbilna, neprikupjjena i naučno još neobrađena građa iz ranije i novija istorije crnogorskog narođa zmvakako će Institutu pružiti dovoljno materijala za razvijanje intenzivnog rada. Institutu će pružiti DOmoć Istorisko društvo Crne Gore, koje je osnovano početkom ove gođine, a koje izdaje dvomesečni časopis >»Istoriski zapisi«

X%Na Cetinju je osnovan Zavođ za zaštis

'tu i naučno proučavanje spomenika kul»

ture i prirodnih retkosti u Cmoj Gori, Zavod če doprineti da se pitanju proučavanja i zaštite spomenika kulture, pokloni veća briga i pruži stalna i sistematska pomoć.

X%Mesno sinđikalno veće u Plevlju đobilo je kredit od 1,020.000 dinara kao pomoć za kulturno-prosvetni rad, Od te sume nabavljeno je dosad raznih stručnih i na učnih knjiga u vrednosti od 100.000 dinara Novim knjigama snabdeće se ocentralna biblioteka Mesnog veća, crveni Mutić i šcst biblioteka po podružnicama. Iz OVO kredita podići će se radnički klubovi pri ciglani »Breznik« i pilani »Rađosavac«,

*Na sastanku Odbora za pripremu MRepubličke smotre kulturno-umjeiničkih dru ' štava, održanom pod pretsjednišivom Jovana Kopriyvice, pomoćnika ministra prosvjete NR Cme Gore, rjješeno!je đa se prva smotra svih kulturmo-umjetničkih društava u Crnoj Gori — sindikalnih i omlađinskih — održi 11, 12 i 13 oktobra o.g« ma Cetinju. Prethodno će se održati sre» ske smotre, na kojima će komisije oda= brati ona društva i programe, koja ispunjavaju uslove za takmičenje na smotri, Plan takmičenja već je ranije upućem svima društvima, Ove smotre održaće se ođ 27 septembra do 2 oktobra 1 to: 27 septembra u Cetinju, 28-og u Kotoru, Titograđu i Pljevljima, 29-og u Hercegnovom, Nikšiću 1 Bejelom Polju, 30-og u Damilovgradu i Beranama, 1-og oktobra u Baru i Andrijevici a 2 oktobra u Kolašinu. Rađi što uspješnijih priprema, komisija sastavljena od članova ovog Odbora obići će sva društva u vremenu ođ 7 do 16 ovog mjeseca, kako bi se objeđinio rad svih društava, đajući pri tom uputstva u izvođenju odabranog programa i organizaciji sreskih smotri. Ovu komisiju sačinjavaju Marko Kažić, načelnik „Ministarstva prosvjete, Antun Pogačar, direktor Srednje muzičke škole »Njegoš« i po jeđan pretstavnik Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata i Zemaljskog vijeća Narodne omlađine Crne Gore. A. B.

*U cilju stručnog i iđejno-političkog uzđizanja, Ministarstvo prosvete Crne Gore organizovalo je u toku jula i avgusta seminare za sve kvalifikovane učitelje u Re» publici. Aktiv predavača, koji je za tu svrhu bio formiran pri Ministarstvu prosvete, ođabrao je, pripremio i obrađio pređava–nja o najvažnijim pitanjima sa kojima se učitelji svakodnevno susreću u mastavnom i prosvetno-kulturnom rađu. Pomoćni učitelji bili su obuhvaćeni tromesečnim tečajevima, a učitelji šiptarskih manjinskih škola posebnim. Tako su svi učitelji u Republici u toku jula i avgusta bili obuhva=ćeni seminarima ili tečajevima.

SLOVENIJA

Nedelia napredne knjige

Od 19 do 26 septembra ove godine održava se u Sloveniji u okviru takmičenja za podizanje narodnih knjižnica »Nedelja napredne knjige« Ove nedelje sreski i okružni narodni prosvetni odbori organizuju predavanja o značaju dobre knjige i daju kulturne priredbe. Knjižničari pregledaju i analiziraju delovanje narodnih. knjižnica, o kojemu zatim diskutuju na zajedničkim sastancima &a rukovodiocima, Prihod sa kulturnih priredaba i od prođaje posebnih značaka, namenjen je popu» njavanju knjižnica. Osmovni' zadatak »Ne« delje napredne knjige« jeste da se pobudi interesovanje za naprednu Knjigu i da u narodnim Kknjižnicama za vreme zimskog periođa? rad postane što intenzivniji, e

BIBLIOGRAFIJA ·

Pivo Karamatijević: Crteži, 20 motiva iz oslobodilačkog rata i sa Omladinske pruge. — »Kultura«, Beograđ 1948..

Zbornik oddelka za arhitekturo na Univerzi v Ljubljani 1946—1947. — Zbornik radova profesora i stuđenata Ljubljanskog

univerziteta. Uređili: Ing. arch. Marjan Mušić i stud. arch. France Ivanšek. —

Izdanje »Državne založbe Slovenije«, Ljubljana 1948, str, 133 LO O ZU UREDNICI: Jovan Popović, Čeđomir Minđerović i Marijan Jurković

PRETPLATA ZA KNJIŽEVNE NOVINE Za našu zemlju na 3 meseca 35 dinara, na 6 meseci 70 dinara i na gođinu dana 140 dinara. Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinara, na 6' meseci 100 dinara 1! na godinu đana 200 dinara. Broj čekovnog računa 1-9060049 Poštanski fah 61%.