Književne novine

SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NAR ODU! 3

NJI

GODINA I

BROJ 33 |

Adresa uredništva i

administracije: Francuska ? — Telefon: 28-098

DESETOGODIŠNJICA

„ISTORIJE SKP

»Temeljitim „proučavanjem Istorije SKP(b) članovi KPJ će zaista moći ovladati boljševizmom«.

TI E.O

Pre deset godina, 1 oktobra 1938 godine, ugledala je svet »Istorija Sve'savezne komunističke partije (boljševika)«. Malo je knjiga iz oblasti marksizma —lenjinizma koje su imale i imaju ftakav značaj za međunarodni radnički revolucionarni pokret, za teoretsko naoružavanie i idejno-političko izgrađivanje komunista sviju zemalja. Ta znamenita Knjiga pojavila se u vreme kad šu fašističko-imperijalistički agresori raspjvivali požar drupog svetskog rata, kad je nemački imperijalizam završavao svoje pripreme za borbu za svetsko gošpodstvo, Ogromna opasnost bila se nadnela nad celo čovečanstvo. Fašisti, — ti najsvirepiji i najbezđušniji imperijališti, spremali su se da oipočnu svetsko klanje, da unište sve što je napredno i slobodarsko u svetlu,a na prvom mestu Sovjetski Savez, nađu i uzdanicu svih potlačenih i eksploatisanih šsvekolikog naprednpg čovečanstva. I upravo u tim danima pojavila še knjiga koja je pretstavljala svedočanstvo o nepobedivoj snazi prve socijalističke države i ideja na kojima je izgrađena, knjiga koja »učvršćuje uverenost u konačnu pobedu velikog dela partije Lenjina i Staljina, u pobedu komunizma na celom svetu«, Ona je bila i udžbenik i pokretač u borbu; ona je ulivala samopouzdanje i smelost borcima radničke klase i svim na-

prednim ljuđima. o Devedešet godina bilo je prošlo od pojave »Komunističkog manifesta«,

u kome su tvorci naučnog socijalizma, Marks i Engels, ukazali proleta= rijatu sviju zemalja put koji vodi iz

kapitalističkog ropstva u slobodu zad-

ničke klase i ostalih ugnjetenih i eksploatisanih. Oni su nebežnost tog puta dokazali naučnim argumenfima, objasnili ga neumitnim „zakonima društvenog razvitka, ukazujućj proletarijatu kakva je, njegova uloga njegova istorijska misija, u borbi za uništenje klasne vladavine uopšte, za »skok čovečanstva iz carstva nužnosti u carstvo slobode«.

Za pedeset godina relativno mirnog razvitka „kapitalizma, u međunarodnom radničkom pokretu nakoltilo se dosta oportunista raznih boja koji su, priznavajući marksizam na rečima, čupali iz njega njegovu revolucionarnu dušu, ono čto čini srž i suštinu tog najrevolucionarnijeg učenja u istoriji ljudske misli. Krajem XIX veka. kad su i liberalni profesori i renegati marksizma tvrdili da je Marksa pregazilo vreme, da je epoha rcvolucija i ratova prošla, da čovečanstvo ide u susret mirnom, idiličnom vremenu u kome će še postepeno, putem reformi, rešiti sva goruća pitanja čovečanstva, javio se Lenjin, ·

»Istorija SKP(b)« pokazuje kakav je titanski rad obavio taj najveći mi&llac savremene istorije, boreći se za čistotu marksizma, braneći ga od unakazivanja oporiunista, razvijajući ga dalje u uslovima imperijalizma. Ta Lenjinova borba ima međunarod– ni značaj, jer on svojom teorijom naoružava proletarijat celog sveta za prefstojeće bitke. Zajedno sa svojim najbližim saborcem i učenikom Sta-

ljinom, Lenjin stvara boljševičku par- .

tiju, partiju novog tipa, sposobnu da kao bojni štab okupi i organizuje radničku klasu i ostale trudbenike, da ih poveđe u borbu, da ih, i smelo i mudro, provede kroz sve bitke i dovede do pobede nad buržoazijom i osfalim društvenim parazitima.

»Istorija SKP(b)« sažeto i kratko kazuje kako su trudbenici bivše carske Rusije na čelu sa rađničkom klasom, predvođeni slavnom MBoliševičkom partijom, oborili vlast plemića i kapitalista, odbranili mladu „Sovjetsku republiku od kontfrarevolucionarnih generala i imperijalističkih intervenata, digli iz ruševina svoju opustošenu zemlju i izgradili socijalističko društvo, pretvorili svojim naporima ekonomski »aostalu i reakcionar– nu Rusiju u ekonomski moćnu socijalističku državu, najnapredniju zemlju na svetu, zasnovanu na načelima slobode za sve trudbenike i bratske ravnopravnosti naroda,

Sav taj duboko revolucionarni preobražaj izvršen ie u meprekidnoi i žeslokoj borbi protiv ostataka eksploatatorskih klasa koje, iako pobeđene, nisu prestajale da daju otpor i da Snevaju o restauraciji kapitalizma, u borbi protiv raznih neprijatelja unutar Partije od Trockoga do Buharina. u borbi protiv kapitnstičkog sveta koji je na sve moguće načine nastojao da omete izgradnju socijalizma w SSSR.

Iz te borbe izašla je kao pobednik partiia Leniina i Stalilma. Potvrdđilo se praksom, na velikom jstoriskom ri.. meru. da je »Marksovo učenje svemoćno zato što je istinito« (Lenjin). Socijalizam je postao delo, stvarnost na jednoj šesštini zemljine lopte. Po-

POT

jivi

· Rodoljub ČOLAKOVIĆ

bedio je stvapalački marksizam nad dogmatičkim, dokazavši i teorijski i praktično da revolucionarno učenje Marksa i Kngelsa nije i ne može biti zbir đogmi i šema, koje se ponavljaju van vremena i prostora, nego rulkovodstvo za akciju, za revolucionarno menjanje stvarnosti iz kapital'stičke u socijalističku.

Stvaralački marksizam, marksizamlenjinizam danas, uči nas da »teoriju o oslobođenju radničke klase«, (kako je Engels u Anti-Diringu formulisao šta je komunizam), primenjujemo saobrazno uslovima žive stvarnosti sva-– ke zemlje, vodeći računa o njenim osobenostima, tražeći ne posebnu zakonitost razvitka u njoj, nego posebne, osobene forme u kojima se ona ispoljava, pa i osobene puteve i forme borbe kojim partija marksizma-lenjinizma, partija radničke klase okuplja, organizuje i vođi radničku klasu i ostale trudbenike u borbi protiv svih neprijatelja radnog naroda, za pobedu socijalizma. Tako, i samo tako, Partija može poštati organizator i vođ širokih frudbeničkih masa, sposobnih da pod njenim rukovodstvom obore vlast buržoazije i da svojim naporima izgrade svet bez eksploatacije i ugnjetavanja ma koje vrste. »Istopija SKP(b) — ta enciklopedija osnovnih znanja iz oblasti marksizma-lenjini=zma — jeste pravi priručnik stvaralačkog marksizma, u kome je izloženo i uopšteno ogromno iskustvo SKP(b) kakvo nema ni jedna komunistička partija na svetu.

Blagodareći tim uspesima. Sovjetski Savez postao je tvrđava slobode, napretka i mira u svetu, O taj neosvobedem „ naprednog, čovečanstva razbili su se napadi fašističkih varvara, Pobedom mad fašističkom Nemačkom i njenim satelitima porasli su još više moć i ugled prve zemlje socijalizma, pojačala še ljubav i odanost trudbenika celog sveta prema SSSR-u. pobedonosnoj Sovjetskoj armiji i drugu Staljinu, vođi i učitelju naprednog čovečanstva.

Neocenjiv značaj imala je i ima »Istorija SKP(b)« za članove KPJ. Još na V konferenciji Partije 1940 godine drug Tito, govoreći o vaspitanju kadrova, rekao je: »Naša Partija, kao i sve sekcije KPJ, dobila ie prije godinu i po.dana jedno silno teoretsko oružje, dobila je »Istoriju SKP(b)«. U tom delu našeg velikog učitelja i vo= đe druga Staljina, sažefo je, u obliku istorije, u najpopularnijem vidu, iškustvo majrevolucionarmije partije, Patrtie boliševika. U toi knjizi je ocrtan čitav herojski put SKP(b), koja je srušila kapitalizam i is»gradiJa s – cijalizam. Na toj istoriji se danas uči proletarijat čitavog sveta, na toj ištoriji treba da se uči naš partijski aktiv i proletarijat Jugoslavije«.

Te reči vođe naše Partije nisu ostale samo reči, njih je poslušalo članstvo KPJ i učilo se boljševizmu baš na toj knjizi. Iz te knjige učili su se komunisti Jugoslavije boljševičkoj načelnosti i nepoštednosti u borbi protiv svih otvorenih i prikrivenih mWeprijatelja partije i radničke klase, vernosti proleterskom internacionalizmu i Sovjetskom Savezu, revolucionamoi smelosti i upornosti u borbi, veri u snagu masa i veštini poveziva– nja s masama i rukovođenja njima u svakodnevnoj borbi za bolje uslove života, ne gubeći pritom nikađa revo. lucionamu perspektivu, učili se svemu što je našu partiju osposobilo da pod rukovodstvom CK |} druga Tita, već pre rata postane ozbiljan politički činilac u Jugoslaviji.

I kad je došlo vreme velikog pro. veravanja svega onoga šta komunist, šta jedna partija može da nauči iz Istorije SKP(b), kad su fašistički osva. jači ozbilino ugrozili slobodu i napredak čovečanstva, pokazalo se da nismo bili nedostojni učenici. Delima ,a ne rečima, prolivenom krvlju. a ne deklaracijama, dokazivali smo svakodnevno Svoju vermost Sovjetskom Savezu, celom naprednom čovečanstvu, boreći se za svoju slobodu i nezavisnost, za veliku stvar radničke klase, za socijalizam. Šta je ta knjiga, štampana u teškim uslovima ilegalnosti stare Juposlaviie, ili a. uslovima oslohodilačkog rata, značila za članove naše Parlije, kako su ie oni voleli, svedoče reči jednog običnog borcz, ispišane na „Istoriji SKP(b)« štampane za vreme rata: »čuvai ovu knjigu kao svoju nušku i glavu«. |

Kao što je pre i u toku rata bila jedan od osnovnih izvora za izučavanje marksizma-lenjinizma, za idđeološko uzdizanje članstva naše Partije, tako 'je »Istorija SKP(b)« i danas omiljena imiiga. najpopularniji udžbeni}k iz ko. da se naše članstvo i Široki krug naših frontovaca uče ovlađivanju boljševizmom, koristeći dragoceno iskustvo SKP(b) za izgradnju svoje socijalističke otadžbine. Od oslobođenja

b |

naovamo naš CK izdao je »Istoriju SKP(b)« u 250.000 primeraka na svim nacionalnim jezicima Jugoslavije.

U poslednje vreme, međutim, od objavljivanja famozne Rezolucije Informbiro-a, zavedena „e piak_a u xompartijama nekih zemalja da kleveću naš CK inašu Partiju, da je napustila pozicije marksizma-leniinizma. da se srozala u blato buržoaskog nacionalizma i da srlja u zagrljaj imperijalista. Bilo bii glupo i smešno braniti našu Partiju od tih kleveta. Ali je potrebno ukazati na metod tih »kritičara«. Koliko su oni daleko od marksizmalenjinizma dokazuje to da njima kriterij za ocenu rada jedne partije nije stvarnost i praksa zemlje kojom ta partija rukovodi, nego proizvolini stavovi jedne rezolucije. Neki »kritičari« otišli su još i dalje, produbili Su, takoreći, taj metod, dosad nepriznavan od marksista kao sredstvo za saznavanje istine. Kao dokaz za pomenufe klevete navode se sve laži koje o našoj zemlji pišu buržoaski listovi i što javljaju buržoaske agencije. Sve je dobro, samo da »dokažemo« ono što je nemoguće dokazati časnim, komunističkim sredstvima.

Sva ta nepravedna i po stvar među narodnog radničkog pokreta štet-= na kampanja koja se vodi protiv našeg CK, naše Partije i zemlje, neće rastrojiti našu Partiju, neće zbuniti njeno članstvo upravo zbog toga što je ona sazdana nn graniftnim tem: ma marksizma lenjinizma i što je njeno članstvo vaspitavano i vaspitava se u prvom redu na »Istoriji SKP(b)«.

Navršava se deset godina otkako je izašla »Istorija SKP(b)«. Za tih deset godina (i to kakvih burnih godina!) sjajmo se potvrdila istinitost marksizma-lenjinizma, njegova snaga, pretvorena u svest i borbenu volju naroda. U tom periodu porasle su snage socijalizma, snage demokratije i mira u svetu na čijem čelu stoji moćni Sovjetski Savez.

Toga su svešni čak i neprijatelji socijalizma. Stoga oni propovedaju i pripremaju novi krstaški pohod na SSSR i zemlje nove demokratije. Predvođeni novim pretendentimn na svetsko gospodstvo, imperijalističkom klikom S.A.ĐB., neprijatelji socijalizma i čovečanstva čine sve da zadrže društveni razvitak, ne ustežući se ni od novoga rata, preteći da zemlje i narode uvale u najveću bedu. samo da bi odgodili izvršenje neminovne presu de istoriie. Iz toga će »Istotija SKT(b\« Za svakog komunistu za sve ljude koji veruju ı čovečanštvo i njegovu srećnu budućnost, biti knjiga iz koje se uči i razumevaju zbivamin našeg burnog vremena, »u kome svi putevi vode komunizmu«, i delanju za pobedu razumnog, pravednog i čovečnog načela u svakoj zemlji, ma čitavom svetu.

Aa ————

208 izdanja »Kratkog kursa · Istorije SKP(b)

Prema podaeima Svesaveznog bibliografskog zavođa SSSR. »Kratki kurs istorije SKP(b)«, doživeo ie u toku proteklih deset godina u Sovietskom Savezu dvesta osam izdanja. Ukupni tirsž te knjige izn 'si — 34 miliona 219 hiljada primaraka.

»Istorija SKP(b)« štampana ije na ruskom jeziku u 71 izdaniu sn ukupnim firažom od 27.468 000 egzremnlara, a na jezicima ostalih naroda Sovjetskog Saveza u DĐ4izdanja sa ukxupnim brojem od 5,571.000 primeraka. U prevodu na stranim {jezicima knjiga je u Sovjetskom Savezu imala 43 izdanja. BEOGRAD, UTORAK, 28 SEPTEMBAR 1948

ŽEVNE N

ORGAN SAVEZA KNJIŽEVNIKA JUGOSLAVIJE

Naše izdanje „Istorije SKP (b)! 1982 godine

U danima pripremanja i dizanja ustanka 1941 godine, naša Partija imala je da obavi težak istoriski zadatak, koji je pod uslovima surove okupacije izgledao neizvodliv. Naime: u najkraćem vremenskom periodđu trebalo je organizovafi i uvesti u borbu najšire narodne mase. koje su još u predratnom vremenu liniju Komunističke partije Jugoslaviie primile kao svoju sopstvenu, ti. koje su borbu protiv fašizma shvatile kao pitanje opstanka naših naroda. Tai organizatorski rad u Beogradu je bio dobio takav zamah, da od juna do novembra 1941 u njemu njie ostao neobuhvaćen nijedan pošten građamin. Partiske „ćelije, skojevske iedimice, vojne desetine. članovi Narodnooslobodilačkog fronta naš glavni grad bili su pretvorili u ratni logor, u aktivni front protivu zavojevača. Ustanak u

gradu, kojom je neposredno rukovodio drug Blagoje Nešković. Štamparjja je bila smeštena u jednom podrum= skom bunkeru od dva odelienja: u većem, veličine 3x4 metra, nalazio se jedan tigl na električni pogon, orman sa slovima i najnužniji slagački pribor, a drugo mnogo manie odeljenje služilo je za skladište materiiala, U bunkeru su se stalno nalazila. pretrpana priborom i matenijalom. samo dvojica štampapskih radnika, mašihnist Branko Đonević i slagač Slobođan Jović. Ostali članovi štamparjie stanovali su u gornjim odeljenjima kuće. a samo u slučajevima racije spuštali su se u bunker. Drugovi Đonović i Jović za dva meseca (septembar i oktobar 1942) složili su, otštampali i povezali pet stotina primeraka »Istorije SKP(p)« pored štampania ostalog partiskog. materijala, danonoćno rađe-

& E es

HA}3BOTbMM CMHOBMMA HAUJE )YHAUWUKE UYMAnUM)E?

XEPO)MMA M3 BERWMKOr OCMTO5O,AMPnA uk Or PATA (PBHMJE!

)YHAUWMMA KOJM J3ACTABY HAPOJRHOr OCnOBOBEMA PHPOHEUJE HO CBMM JEMJbAMA JYTrOCnRABMJE/

HEyCTPAU)JHBMM BOPUMMA,KOMAHA,HPMMA H TOTKOMFĆAPMMA

TIPBE TPORJETEPĆKE HAP. OCI. yB,ıPHE BPHFARE

POCBERY |V OBAJ CBOJ TEXHMUKM PAA RPyroBH M3 HEOCTROBOPEHOTF JV\ERA CPBVIJE

Posveta u našem izdanju »Istorije SK.P(b)« iz godine 1942

unutrašnjosti rasplamsavao je se još šire. Partizanski odredi kontrolisali su svaki kraj zemlje, slobodne teritoriie povećavane su iz dana u dan. Ceo narod, predvođen svojom Partiiom, Došao je u sveti oslobodilački rat.

A sav taj ogroman broi boraca trebalo je, sem puškama i mecima. naoružati i marksističko-lenjinističkim učenjem, naročito učenjem o ustanku. o strategiji i taktici, o ratu i revoluciii. A ni tog oružja, kaoni pušaka, u tim danima nije bilo dovolino. Međutim, kakav je značaj ša Partiia priđavala idejnom uzdizahju, najbolje govore dužnosti koje je dobrovolimo primao svaki organizovani član narodnooslobodilačkog pokreta. Pored borbenih zadataka, prorade partiskih direktiva i saopštenja Glavnog štaba, svaka jedinica bila je obavezna da na zajedničkim skupovima izučava marksističko-lenjinistićku literaturu. pri čemu su kao udžbenici služili: »Istorija SKP(b)«, »Osnovi leniinizma« i »Nacionalno pitanje«. Kako su te kniige bile veoma retke i nisu mogle zadovoljiti masovnu potrebu, partiski forumi organizovali su njihovo prepisivanje na mašini i umnožavanie na ciklostilu, te su tako po delovima i pojedinim pitanjima ovi naši učitelii obilazili, vaspitavali i snažili svaku narodnooslobodilačku jedinicu i svakog. borca u nioj., Ali, razume se, ovakav način rada nije bio naiidealniji. Veliki nedostatak sastojao se u tome što se rukopisi nisu mogli duže zadržavati i što se nije moglo dobiti delo u celini. To se naročito odno-

_ silo na »Istoriju SKP(b)«.

Da bi rešio i taj, prvorazredni zadatak, Pokrajinski komitet KPJ za Srbiju štampa »Istoriju SKP(b)«. u naitežem periodu rada u Beogradu. leta 1942, posle masevnih hapšenia i streljania beogradskih boraca. Posao ie obavila ilegalna štampariia CK u Beo-

ći u ovako maloj, veoma zagušliiuoi prostoriji, sa jeđinom ventilacijom kroz dimnjak.

»Istorija SKP(b)« izišla je u dve knjige, svaka sa po šest glava i bo 106 stranica. Slagana je nenparelom s proredom u razmeri 17.5 x 12 sm.. na hartiji veličine 21.5 x 17 sm. Za štampanje je upotrebljena hartiia za pisaću mašinu napola presavijena, što znači da su u isto vreme mogle biti štampane samo dve strane (umesto šesnaest, koliko iznosi normalan štamparski tabak). Otštampani tabačići. ti. dve stranice, iznošeni su u gornje prostorije, da bi se prosušili, pa potom na drugoj strani štampane su sleđeće dve stranice. U slučaju opasnosti. što je tada bila svakočasovna pojava, svež materijal zajedno sa svojim čuvarima i radnicima prosto se sračivao u bunker, koji je tako znalački bio zakonspirisan da ga agenti gestapoa i specijalne policije nisu mogli primetiti iako su više puta prolazili pored niega. Pošto je ceo tekst bio otštampan, tabaci od: po dva lista saviieni su i povezani u knjige. Drugovi iz pozadine, koji su obavili ovaj izvanredni podvig, posvetili su »svoji tehnički rad drugovima borcima narodnoosl]obodilačkih partizanskih odreda i brigada«. Posveta je priložeha na posebnom listu na početku knjige.

Za desetak primeraka slikar Đorđe Andrejević-Kun, koji je u to vreme ilegalno rađio u Beogradu, pored Opšteg naslova »Istoriyka« izrezao ie u drvetu i otisnuo u dve boie, na »japanskoj« hartiji, specijalne posvete rukovodstvima i rukovodiocima ustanka, Zajedničko na svim posvetama sU: 1) parola na crvenoj traci »Proleteri svih zemalja. ujedinite se« i 2) amblem puške, sekire, vila i crvene Detokrake oko koje u polukrugu piše »Smrt fašizmu — sloboda narodu“. Ostali delovi posvete su različiti, O-

Pripreme za

U Sovjetskom Savezu vrše se priĐreme za proslavu 150-godišnjice rođenja najveće# ruskog pesnika A. S. Puškina, koja pada na dan 6 juna 1949 godine, Ministarski savet SSSR obrazovao je Svesavezni jubilarni komitet u koji je ušlo 46 najistaknutijih sovjetskih kulturnih i iavnih radnika. Komitetu je stavljeno u zadatak da izradi plan „proslave 150-godišnjice Puškinova rođenja. ,

U vezi sa tom značajnom godišnjicom priprema se čitav niz novih izdanja Puškinovih dela. Državno izdavačko onjiževno preduzeće (Goslitizđat) priprema novo izdanje pesnikovih sabranih đela u šest svezaka. To će izdanje biti potpunije nego izdanja od 1938—1948 godine, a štampa– će se. u 250.000 primeraka. Sabrana dela velikog pesnika biće izdana i u iednnm fomun. Ona specijelmoi tanloj hartiji. e ı iOO NJ BIMV

Isto izdavačko preduzeće priprema još jedno izdanje Puškinovih dela, koje će biti bogato ilustrovano radovi-

proslavu 15O-godišnjice rođenja

A. S. Puškina

Puškin: Autoportre (1832) |

a sovjetskih slikara. Ilustrovana će takođe biti i posebna izdanja NnjeBOvih skaski, odabrane lirike i poema. U seriji »Biblioteka ruskog romana«,

izići će u tiražu od 300.000 primeraka »Kapetanova kći« i »Dubrovski« U.

N. Brodskog i drugih,

posebnej Knjizi izići će sabrana Puškinova pisma. Osim toga, Goslitizdat priprema zbornik pod naslovom »Puškin u sećanju savremenika«. —- Ukupni tiraž jubilarnih izdanja Puškinovih dela, koja priprema Goslitizdđat iznosi oko ti miliona primeraka.

Pripremaju se takođe i izdanja novih radova o životu, stvaranju i pojedinim delima A. S. Puškina, Hrvi tom naučnog rađa, koji je napisao prof. D. Blagoj. pod naslovom »Stvaralački put Puškina« već se štampa u izdanju Akađemije nauka SSSR.

TI Institut svetske književnosf: »Gorki« u Akađemiji nauka SSSR priprema niz naučnih radova o A. S. Puškinu, Za vreme jubileja izići će ppvi

tom opširnog naučnog dela profesora

M. Cjavlovškog »Životi delo A. S. Puškina«, Priprema se i posebni zbornik radova Instituta svetske knježevnosti, posvećen Puškinu. Knjiga će obuhva– titi članke A. Jegolina, M. Hrapčenka, G, Bloka, N. Izmajlova, IT. Rozanova,

| Samostalna režija.

predeljujući funkciju i značaj onoga kome se posvećuje, Svaki drvorez nosi i oanaku umetnika: T u u. ti. Trudin — ilegalno ime Đ. Kuna, Posvećeni primerci još te godine pnedani su: drugu Titu, CK. KPJ. Vrhovnom štabu, drugu Aleksandru Rankoviću, Prvoj proleterskoj brigađi, DruBoji proleterskoj bnigadi, CK. SKOJ-a, CK KP Hrvatske, CK. KP Slovenije, a posle oslobođenja, prilikom posete naših rukovodilaca bratskom Sovjetskom Savezu, jedan primerak ovoga jzdanja predan je vođi i učitelju naprednog čovečanstva, piscu »Istorije SKP(b)« drugu Staljinu.

Za one koji su radili u štampariji na opremanju knjige, Đ. A. Kun je izradio u drvorezu portre Leniina, koji je nalepljen na drugoj stranici primeraka datih tim drugovima.

Tako, dakle, postoje tri vrste ovog istog izdanja »Istorije SKP(b)«; s posvetom borcima, s posvetom rukovođiocima, i s posvetom radnicima na opremi knjige.

Izlaskom »Istorije SKP(b)« iz štampe, naša borba zabeležila je još jednu značajnu pobedu: pod naitežim ilegalnim, uslovima u okupaciji našim borcima dato je tako moćno oružje kao što je sumarno iskustvo Svesavezne komunističke partije boliševika. Pored toga, takvo staranje našeg rukovodstva za idejno-političko izgrađivanje boraca i napor pozadinskih rađnika na ostvarenju foga poduhvata beskrajno su aođuševili „celokupno članstvo Partije i Narodnog fronta, ceo narodnooslobodilački pokret.

Primer štamparije Centralnog komiteta i beogradskih pozadinskih radnika, kao i iste potrebe, naiblagotvornije su delovali u svakom kraju zaraćene Jugoslavije ne samo na izučavanje ovog klasičnog dela marksizma-lenjinizma, već i ma njegovo đalje umnožavanje pođ svim mogućim okolnostima. Tako je u toku rata »Istorija SKP(b)« doživela u našoi zemlji još mpoga izdanja, Niu su umnožavali: Prva preleterska brigada. Pokrajinski komitet za Gorenisko i Korušku, Okružni komitet za Maievicu, OK za Slavonski Brođ, OK za Našice, Oblasni komitet za Istočnu Bosnu, Oblasni komitet za Dalmaciji. Oblasni komitet za Osijek, ilegalna štamparija »Goce Delčev« za Makedoniju, MK za Prizren, zarobljeni partizani u logoru u Norveškoj, borci NOVJ na Malti, zarobljenici u stalagu 325. Gge god je živeo duh borbe i otpora naro= da Jugoslavije, put je osvetliavala i ukazivala na ciljeve »Istorija SKP(b)«, jer nas je takvom odnosu prema »Istoniji« učio đrug Tito i naš CK, Ovo deJo i danas je temeli iđejnog vaspitanja komunista Jugoslaviie kaleći niihovu marksističko-lenjinističku principijemost, revolucionarnost i pravičnost, čuvajući ih ed zastraniivanja, srozavanja i mekomunističleih vostupaka, — jer ih na njemu i kroz nJega uče Staliin * "Tito.

M. PANIC-SUREP

OVOGODIŠNJI REPERTOAR DRAME MAKE-

DONSKOG NARODNOG TEATRA U SKOPLJU

Otpočela je nova, peta po ređu od osnivanja do đanas, sezona Makeđonskog narodnog teatra U Skoplju. Opet je oživela kuća na levoj obali Vardara, gde su mlađi makedonski umetnici otpočeli rad . ;

Prva premijera u ovoj godini, za keju se već uveliko vrše probe, treba da bude »Kako vam drago« od Šekspira. Makedonski narodni teatar pokušao je da spremi ovu dramu još 1946 godine, ali tada je lo ostalo samo pokušaj. Činjenica što se ove POdine ponovo postavlja ova prilično teška drama ma scenu Makedonskog narodnog teatra govori đa u njegove snmnge već znatno norasle i oiačnle. U cilju upoznavanja makeđonskog naroda sa dramskom umetnošću dru-

gih jugoslovemskih brafsWih mnrođa ove godine će se spremiti »Dundo Mareje« od Marina Držića, Režiju

»Dunđa Maroja« vođiće Bojan Stupi-

ca, ređiteli Tugoslovenskog dramskog

pozorišta u Beograđu. Prikazivanje sovjetskih drama oduvek je zauzimalo vidno mesto u re-

pertoaru Makedonskog narodnog te- atra tokom svih dosadašnjih sezoma. ~

Makedonski narodni teatar je započeo i svoj rad, obeležio svoje osnivanje, sovjetskom dramom. Ove godine će se igrati »Za one koji su na moru« od Lavrenjova i »Oklopni voze od Vsevolođa Ivanova. |P

Kao režiseri ove godine biće angažovani | članovi Makedonskog narodnog teatra koji do šada nisu režirali, ali koji su u

Uprava teatra vodi ove godine jednu novinu u svom rađu — pomoČnike režisere, kojima će do koliko pokažu uspeha, biti )

vij“

svom došadašnjem radu pokazali smisla za režiju,

OI ia AV