Književne novine

0 i Y

Mr. ' -5 Povodom desetogodišnjice smrti K. jyaS S. Stanislavskog i pedesetogodišnjice _ Osnivanja Moskovskog hudožestvenog teatra, u izdanju male biblioteke Na. O SOOE zavoda Hrvatske izišla je ma PR., · knjižica Slavka Batušića, direkto___rda Teatarskog muzeja u Zagrebu, u V Ke joj se na osnovu uspomena, doku___menata i arhivske pozorišne građe daje iscrpan opis boravka Stanislav_ skog i njegove trupe u Zagrebu, Bez . pretenzija da se upušta u ocenu poje· dinih pretstava ili da kritički rezimira umetnički bilans celog gostovanja, _ _ Slavko Batušić je samo prepričao ___Okolnosti pođ kojima su hudo___Ženstvenici boravili u Zagrebu pod ___ kraj 1922 godine. On je prikazao ka___ko su doputovali (s nepotrebnim kon____vencionalnim pojeđinostima), zabele_ žio triumfalan doček „publike, izneo repertoar s pojedinim važnijim ulo„gama, skicirao nekoliko dirljivih su____Sreta s našim umetnicima, izložio Ss ____kakvim je raspoloženjem i s kakvim __ razumevanjem naša šlampa dočekala 3 najbolje pozorište sveta, _ Još pre dolaska Stanislavskog i nje____Eove trupe, zagrebačka publika ima_ la je prilike da se upozna s Jednom _ grupom hudožestvenika! tzv. »grupom 'Kačalova«, krajem 1920 godine, kada | se ona posle belogardejskog prodora u Harkov, odrezana od matice, našla u emigraciji. Ova grupa, koja je gostovala i u drugim gradovima naše zemlje, davala je u Zagrebu svega 32 _ pretstave· između ostalog, ona je izvodila »Višnjev sad«, »Tri sestre« i | »Ujka Vanju« od Čehova, »Braću Ka| ramazove« od Dostojevskog, »Dolijalu _ liju« od Ostrovskog, »Ješenje gusle« od Surgučeva, »Na dnu« od Gorkog, dva strana komada i jedno veče recitacija. i, U trupi su se tada nalazili: Ivan | __Bersenjev, kao vođa, i N. G. Aleksandrov, A. S. Astarov, P. A. Bakšejev, M. N. Germanova, V. M. Grečova, V. IL.«Kačalov, O. L. Kniper-Čehova, S. M. Komisarov, E. F. Krasnopoljskaja, M. A. Križanovskaja, N. N. Litovceva, N. O. Masalitinov, V. G. Orlova, P. A. Pavlov, E. T. Skulskaja, P. F. Šarov. M. M. Tarhanov i V. I. Vasiljev. Dve godine kasnije, kada je Moskovski hudožestveni teatar, u koji se vratila ova trupa iz emigracije, sem retkih izuzetaka, krenuo iz Moskve na svoju dvogodišnju turneju u Ameriku, on je opet, na molbu Zagrebačkog pozorišta, posle gostovanja u Berlinu i Pragu, pošetio Zagreb. Trupa je OVOga puta išla pod rukovodstvom samog Stanislavskog i u svom najboljem sastavu: N. G. Aleksandrov, P. A. Bakšejev, A. P. Bondirev. L. N. Bulgakov, V. P. Bulgakova, G. S. Burdžalov, V. G. Dobronravov, V. L. Eršov, V. PF. Gribunjin, A. T. Grizunov, V. I. Kača. lov, O. L. Kniper-Čehova, L. M. Korenjeva, M. A. Križanovskaja, I. VV. Lazarev, L. M. Leonidov, M. P. Lilina, N. N. ILitovceva, I. M. Moskvin, M· P. Nikolajevna, V. N. Pašenaja, N. A. Pogorni, E. M. Rajevskaja. M. A. Skr_ _jabina, F. V. Ševčenko, A. M. Tami| rov, A. K, Tarasova, M. A. Uspenskaja, A. L. Višnjevski, V. A. Vlasova. O tom drugom boravku hudožestve___nika u Zagrebu Slavko Batušić je sa-

| USPOMENE NA BORAVAK

| __STANISLAVSKOG U ZAGREBU

kupio zanimljivu građu. Tamo gde mu je nedostajalo konkretnih dokumena– ta (pisma, arhiva, pisanje štampe), on je izneo svoje sopstvene uspomene. U nizu zanimljivih pojedinosti Batušić je izneo i neke podatke na temelju kojih se može jasno viditi zašto Moskovski hudožestveni teatar nije tom prilikom gostovao i u Beograđu ma da su za to postojali objektivni uslovi. Krivica za to, nema sumnje, pada na tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišt u Beogradu, Milana Grola, koji se

| u Svom »demokratskom« opskuranti-

zmu, bojao da dovede u prestonicu istaknuto sovjetsko pozorište, koje se u svom umetničkom radu rukovodilo načelima scenskog realizma, onako kako su ih formulisali i sprovodili u život Nemirović—-Dančenko i K. S. Stanislavski. Ili je možda verni sluga reakcionarnih režima dobio mig da je takvo gostovanje nepoželjno?

U knjižici se iznose i mnoge druge okolnosti ovog značajnog gostovanja. No, i pored toga što su podaci na temelju kojih je ova knjižica pravljena brižljivo sakupljeni, što u njoj ima dragocenog materijala za istoriju pozorišta, koji pripomaže pravilnom razumevanju ondašnjih naših pozarišnih prilika i neprilika, ona ipak ne zadovoljava u celosti, jer se pisac samo letimično i nedovolino kritički odnosi prema „umetničkoj strani toga gostovanja, jer potpuno gubi iz vida da je osnovni značaj toga gostovanja bio ne u manje-više stereotipnim ili iznimnim uslovima boravka, već u plodotvornom uticaju koji je to gostovanje izvršilo na zagrebački teatar, na realističku orijentaciju najistaknutijih hrvatskih pozorišnih umetnika.

No i u samom odabiranju građe Slavko Batušić nije pokazao pouzdan kriterij. Nije uvek i u svima okoclno_ stima ono što se stvarno odigry3io samim fim i istoriska činjenica. Iz ma_ se uspomena, arhivske pozorišne građe i raznih dokumenata fr»bDalo je probrati samo ono što doprinosi ra_ svetljavanju okolnosti pod kojima su hudožestvenici gostovali u Zagrebu, što pomaže boljem razume. vanju značaja foga gostovanja, Batušić, međutim, navodi čitav niz bojedi_ nosti koje nemaju nikakvog xulturnoistoriskog značaja (bolest beznažajnih pojedinaca iz zagrebačkog teatra, in_ cident u hotelu itd.), Sem toga, en bez ikakvog ograđivanja donosi izvatke iz raznoraznih pozorišnih prikaza koje su pisali Vlađimir Lunaček, Stiepan Parmačević, dr, Milan Ogrizović i drugi, i na taj način daje nekakav značaj takvim konvencionalnim prikazima i takvim površnim kritižari_ ma. Ako takvo pisanje pretstavlja, u našim relacijama, nekakav isteriski dokument uopšte, onda je to, pre svega. dokument o niskom feorefskom i kritičko_pozorišnom nivou fadašnje naše pozorišne publicistike, Navoditi mišljenje fakvih visaca, S vridava-– niem nekakve važnosti fakvim mapi_ sima ji fakvim književnicima, može samo onaj koji ne ume da razlikuie ozbilina umetnička nastoianjia o1 proizvolinih i konvencionalnih šablona u kritici.

E. F.

Povodom jedne istorije muzike

Pre kratkog vremena izašla je u Tljubljani »Zgođovina glazbe« koju su napisali nastavnici Muzičke akademije dr Dragotin Cvetko (Sovjetska muzika), Dr Radoslav „Hrovatin (Pregled istoriskog razvoja slovenačKe muzike do 1918 godine) i Vilko Uk-

mar (celokupni ostali materijal isto__rije muzike). Ostavljam drugima da ___provere metod kojim su autori prišli | jstoriskom razvitku muzike naših nalj: aa ocene kakav je kritički Pie pisaca prema pojavama, ličnostima i ma u istoriji muzike. Sve je to | predmet jednog detaljnog Rkritičkog _ prikaza. ___ Zasad ću se zadržati na poglavlju koje je posvećeno srpskoj muzici. U kada se prođubljuje ostvareno atstvo i jedinstvo naših narođa i se, pored samostalnog razvoja _ kultura pojedinih naroda, pokazuju jasne težnje za detaljnijim i dubljim u ajamnim upoznavanjem, prva »Is"torija muzike«, koja je izašla pošle oslobođenja, morala je, u partijama koje prikazuju muzički razvoj naših oda, biti daleko studioznija, iscrp_ detaljnija i preciznija. Poglavlje o &rpskoj muzici u knjizi Vilka Uknara, na primer, daje stanje srpske :e, od prilike oko 1942 godine, se pojavila knjiga prof. Josipa reisa. Sve ono što se dogodilo pooslobođenja, težnje savremenih | srpskih kom đa nađu izlaz sa _ stranputice zapadnoevropskog forma| JTizma, đa se dublje poveži i sažive sa fežnjama i potrebama naroda, da ne| guju aktueMnu tematiku, đa svoje _ tvaralaštvo usmere ka savremenom | muzičkom realizmu, sva ta problema_ ika ostala ie van zahvata Vilka Uk-

Pp: LI y

|: O prikazu istoriskog razvoja srpske muzike, između ostalog, nije pomenut Josi: er, ni emigracija čeških | muzičara, nije dovoljno istaknut značaj Stevana Mokranjca i Josipa Ma-

rinkovića. Binički je prikazan van oje generacije a pojedinim kompotorima dat je veći značal od onoga u stvari imaju i obrnuto, naVoOsu pogrešne godine itđ Od savremenih kompozitora ne pominje se uopšte Mihailo Vukdragović, koji je _ dobio dve nagrađe Komiteta za kul_ furu i umetnost, dok se ov : ato - tozaru (odnosno Svetomiru) Nastasije-

viću, saradniku okupatora i srpskih izdajnika, okupacionom direktoru o-

ali preko čijeg: se kompoziciono-tehničkog diletantizma, pored oštalog, u svakom slučaju ne može preći .

Ove najvažnije i najupadljivije pogreške u prikazu razvoja srpske muzike u Kmjizi Vilka Ukmara moralo bi biti na svaki način ispravljene u eventualnom novom izdanju.

B. M. D,.

lili Imniihil IIMi4Ni 4 D0SROJYNOMI DRW|HHI

Neki Amerikanac postao je eksploatacijom izvora nafte silno bogat čovek koji za novac kupuje sve. Čitav grad je njegov, čitav grad mu služi i mrzi ga. On sreće neku luckastu »književnicu« koja mu se sviđa. No ona se sviđa i nekom prostodušnom kauboju sa polukretenskom fizionomijom koga ređitelj po američkoj logici pretvara u borca za socijalnu pravdu. Milijarđer, društveno zlo, obećava Indijancima za eksploataciju njihove zemlje 12,5% a kauboj, oličenje američke pravde, 50%. Američki pretsednik vodeći računa o »na=rodnim intenesima« raspiruje kapltalističku slobodnu utakmicu i daje prednost kauboju. Nastaje opšta tučnjšva pod američkom parolom (»sva-– ko može postati milionar!«) i posle razbijenih vilica i jurnjave sve se svršava standardnim hepiendom: to je sadržaj američkog filma »Rat divljih mačaka«.

Pre početka filma dato je obavezno tumačenje: »lica i događaji su izmišlieni i eventualna sličnost je Samo slučajna.« To treba da otkloni svaku sumnju o surovoj stvarnosti koja može da se nasluti iza ove besmislene američke jurnjave. A ona treba da američkog sitnog buržuja zavara »basnoslovnim« | mogućnostima »zapadne demokratije«, i radnog

čoveka Amerike, kad posle svog te-

gobnog dana ili mnogo dana besposlice dođe u bioskop, đa opije naffašansom ili nekom drugom američkom šansom i odvuče ga ođ stvarnih živofnih problema, ay

Ovakve i slične divlje i maloumne mačje uspavanke za zabašurivanis surove kapitalističke stvarnosti, koje su mogućne ji razumljive u Americi, ne mogu se i ne smeju pustiti da divljaju po našim bioskopima.

Već u treću godinu švoga izlaženja ušao je list namenjen našoj deci pretškolskoga doba i učenicima najmlađih razreda, mesečni časopis »Poletarac«,

u kome sarađuju i stariji poznati književnici i mladi koji tek počinju, a svi su pomognuti od naših slikara.

Samo, postoji jedno ali...

Jeziku i pismenosti ne obraća se, teško je reći, ma da je istina, — skoro nikakva ili baš nikakva pažnja.

'U poslednjem broju »Poletarca« izišla je jedna priča, koja se zove »Zemlja Tandarija«. U toj priči kazuje se šta bi bilo da nema uopšte ređa. Jer u zemlji Tandariji postoji ustav od dva člana, od kojih prvi glasi: »Svako radi šta mu volja·..« Tu je u zgodnome obliku priče, rečeno deci kako je anarhija besmislena, štetna, pa čak i nemogućna.

Ali, — to je ono ali koje maločas

. pomenusmo, — anarhije ne može biti

ni u jeziku. Međutim, sama priča o zemlji Tandariji tandarasto počinje. Prva je rečenica ekavska: »Mirko je hteo da radi sve što mu je volja..·« Druga iJekavska: »U zemlji Tandariji bilo je lijepih kuća«, Treća opet ekavska: »Na svima jezicima sveta·.·« Četvrta ponovo ijekavska: »Lijep kućni red...« Peta ni ekavska ni ijekavska nego pogrešna, jer piše: »Nema lijepšega života·..« a ne kaže se lijepšeg nego ljepšeg. . U toj kratkoj priči, koja broji 69 (i slovom šezdeset devet) redova, ima 38 (i slovom trideset osam) pravopisnih i ostalih ogrešenja o naš jezik, ma da bi dužnost ovoga lista bila da naše najmlađe nauči da lepo govore. Neko će možda pomisliti da je, ma da ne bi bilo pedagoški, učinjeno to u ovoj antianarhističkoj priči namerno, kako bi se pokazala apsurdnost anarhizma. Taj bi se prevario. I na ostalim stranama ovoga časopisa ima tušta i tma još gorih grešaka. Vremenske rečenice u inverziji ne odvajaju se zapetom. Ali ni po jada! Zapeta se stavlja pred nenaglašeno je: »I Vuk Karadžić, koji je stvorio našu azbuku, je morao mnogo da se muči da bi nešto naučio,« U tom istom člančiću, gde se govori o Vuku i Dositeju, ne razlikuje se kađa valja reći tu a kada tamo, jer se veli da su đaci išli kod

učitelja a ne učitelju, a on im tamo a '

ne tu pokazivao slova,

U pesmi Desanke Maksimović, koja je rođena u Brankovini i dobro razlikuje č i ć, otštampano je:

»Imaću svugde sinova, i kćeri i pomagaća.«

U istoj pesmi, oblik biste otštampan je kao dve reči bi ste. U narednoj pesmi »Tri đaka« takođe piše reć

(»Uze reć bez odobrenja«), a na idu-

Ćoj strani opet ista greška: »Dečak rece·« .

O štamparskim greškama koje kvare smisao moglo bi se napisati čitavo poglavje. Objavljena je, na primer, stihovana priča R. Đukića »Ničije stvanri«, koja govori deci da njihova školska klupa nije ničija stvar nego njihova, a postoji neki Mića, koji reže klupu, gađa se sunđerom i kredom itd. I pisac je svakako napisao kako je to Mićina mana, a otštampano je: »Mićina je mama: uvek nešto kvari... seče nožem klupu, lomi školske stvarile Tu bi se i stariji teško snašli o kome je reč, a mali čitaoci moraju razumeti da to Mićina mama seče nožem klupu i pravi druge štete po školi-·

Kao u nekom bakalskom računu usred poezije pišu se brojevi na ovaj način:

»Obišao 2—3 sela, ni jedno da sretne đaće. Na vrh brega naišao na meuko govedarče...«

Nastranu što su redaktori i korektori u ova četiri stiha propustili još dve pravopisne greške, jer Je već i poletarcima poznato da se u ovom slučaju piše nijedno i navrh zajedno. O prljavom sliku da i ne govorimo.

Nemogućno je sve navesti, jer ovih malih šesnaest strana kipte stotinama grešaka, ali navedđdimo još jednu strofu pesme potpisane inicijalima M, A. Ona glasi:

»Izvučena sa dna, potopljene, stare, preobuku lađe, četkom istimare,

i još mnoge druge iznemogle barke

obuku u novo —

pa od svake starke jedan više novi

brod po moru staše...«

Mi smo podvukli poslednja dva stiha. Prvo: jedan je svakako jednina i, prema tome,jeđan stade a ne jedan staše. Dalje: jedan po moru ide, kada se broda tiče ili, još bolje, plovi. Inače, ako je slika rađi, moralo tako đa bude, onda na more stađe, ali ni u tom slučaju ne bi sliku bilo pomognuto.

Ne upuštajući se dalje u grafičku opremu, pomenimo samo da bi »Poletarac« za naše poletarce morao da ima tačna, a ne isuviše stilizovana slova. Poslednje reči u časopisu štampane su crtanim ćirilskim slovima i glase: »dymwap Hauler QJIODOJIHOP JampaHa« | Grafičar je, „međutim, veliko A pisao bez one vodoravne crte u sređini, tako da naši mališani u čudu zaista čitaju: GYBJIP JJIJIPJIHJI

VAR,A

PROSLAVA 80-GODIŠNJICE MUZIČKE ŠKOLB U SUBOTICI

Državna muzička škola u Subotici proslavila je 24 septembra ove gođine osamdesetogodišnjicu sVOg osnivanja. Tim povodom svečano je otkrivena spomen-ploča umetnicima-đacima ove škole, koji su poginuli kao žrtve fašističke okupacije. Spomen-ploča posvećena je i zaslužnim direktorima škole. a;

Na svečanoj proslavi održan Je koncert Subotičke filharmonije.

Odgovorni urednik: Jovan Popović, Bearxad,

Nedavno je u Ljubljani izišao prvi broj časopisa »Delo«, organa Centralno i opditeta Komunističke „partije Slovenije, koji uređuje dr. Jože Potrč,

U prvom delu časopisa obiavljen ie niz članaka, koji osvetljavaju i rešavaju probleme naše stvarnosti. i to: M.: KPJ pred V Kongresom: Stane Kavčić: O potrebi neprekidne borbe za pravilnu političku liniju Partije; Ivan Maček: Napomene o razvitku socijalističkog sektora u našoi industriji; dr Jože Potrč: Peti kongres ı nauka; Viktor Avbelj: Za jačanie socijalističke trgovine, i' Janez Hribar: O zadacima našeg seljiačkop zadrugarstva. U tim člancima· obuhvaćen je i razrađen dobar deo naše socijialističke izgradnje, data analiza rada. uspeha i grešaka, ocenjena sadašnia etapa razvitka, postavljeni „konkretni gorući zadaci i objašnienia političke linije Partije kako na sektoru ideološke i partiske izgradnje tako i na

ekonomskom polju. Naši ljudi, graditelji socijalizma, moći će iz niih da crpu mmogo pobuda i uputstava za svoj rad, izgrađujući pre svega ideo= lošku čvrstinu i jasnoću, koja je preduslov za uspešan i dobar rad na svakom području života naše zemlie. Materijali objavljeni u ovom broiu »Dela« ubedljivo određuju i rešavaju pre svega one čvome probleme. koji se javljaju na današnjoj etapi borbe i izgradnje socijalizma u našoi zemlii i od čijeg pravilnog, brzog i temeliitog

'rešenja zavisi i uspešan dalii razvi-

tak.

U posebnom delu »Dokumenti« objavljena su tri dokumenta iz istorije Komunističke partije Sloveniie. Prvi je »Izjava Komunističke partiie Jugoslavije, Komunističke partije Italije i Komunističke partije Austriie o slovenačkom pitanju«, aprila 1934 godine, u kojoj sve tri partije bez rezervi priznaju prava slovenačkog naroda na

„CRVENA ZASTAVA“, organ CK KP Srbije

Ovih dana je izašao iz štampe prvi broj »Crvene zastave«, organa Cenfralnog komiteta Komunističke partije Srbije. »Crvena zastava«, čiju će pojavu radosno pozdraviti ne samo partijci, nego i široke vanpartiske mase koje u rukovodstvu maše slavne Partije vide najsigurnije jemstvo svih svojih dosađašnjih i budućih Dobeda na putu izgradnje socijalizma, treba da popuni onu prazninu koja se već dosta dugo osećala zbog nedo. statka jednog teoretskog marksističkolenjinističkog časopisa. Naša se zemlja nalazi u najpunijem zamahu izgradnje socijalizma; „narodne mase, „rukovođene Partijom, pokazuju neviđeni elan u izvršavanju i ispunjavanju Petogodišnjeg plana ko_ ji će našu otadžbinu, od zaostale i siromašne zemlje u svakom pogledu, preivoniti u naprednu i bogatu državu sa razvijenom socijalističkom industriiom i razvijemom socijnmlističkom Doljoprivredom. Mnogobrojna goruća pitanja — politička, ekonomska, kulturna, istoriska itd. —, koja se javljaju u vezi sa izgradnjom socijalizma kod nas, čekaju na svoju fteoretsku razradu Pitanje karaktera i specifičnosti naše narodne revoludje, koje je jzazvalo foliko neopravdane buke i nerazumevanja kod nekih komunističkih partija, takođe nije još ni izdadaleka iscrpeno. U jarkoj svetlosti marksizma-lenjinizma najbolje će izbiti na svetlost đana svi oni ogromni rezultati koje nam pruža naša sva– kodnevna praksa, najbolje će se Vi_ đeti koliko je osnovma liniia naše Partije tačna i pravilna, koliko je za_ snovnna na tačmom i pravilnom mark-= ststičko-lenjinističhom · procenjivanjiu situacije u našoi zemlji,

Materijali sa istoriskog Petog kom. presa KPJ pružaju, u tom pogledu dragocenu polaznu bazu za razradu svih tih pitanja. Odluke i referati sa Petog kongresa daju našim teoretičarima, publicistima i književnim i kulturnim radnicima sigurnu osnovu za njihov dalji rad.

Prvi broj časopisa »Crvena zašta_ va« donosi, pored maferijala s Petog kopgresša i uvodnika o Petom kongresu, članke od Jovana Veselinova (»O programu naše Partije«, Miloša Mi-

nića (»O pooštravanju političke eak_ cije, u kapitalističkim | zemliama«), Riste Antunovića (»O reorganizaciji zemljoradničkih zadruga«), Radivoja Davidovića (»Borba za socijalističku trgovinu — sastavni deo borbe za izgradnju socijalizma«), Ljubinke Milosavljević QOO ideološko_političkom radu«); zatim materijale iz istorije naše Partije i kritiku na Bibliografiju Srbije 1947.

U svom iscrpnom članku drug Jo. van Veselinov analizira program naše Partije, njegove osnovne misli i postavke, dokazujući da on pretstavlja »dokumenat „marksizma_lJenjiniz_ ma i, prema tome, siguran kompas u rukama naše Partije« u borbi za izgradnju socijalizma. U zaključku članka osvrće se na neobuzdanu i neo_ pravdanu »kritiku« programa naše Partije od strane nekih rukovodilaca nekih komunističkih partija, pa kaže: »Program ie sastavljen na bazi velikih naučnih otkrića Marksa, Eingelsa, Le_ njina i Staljina, u njemu se nalaze misli ovih velikih učitelja proletarijata. Niko nema pravo da napada našu Partiju zbog toga što se pojedi_ nim odelicima Programa skoro do_ slovno držala već davno formulisane, marksističke istine, niti iko pometan treba da zameri što su u Program unesepe mosšebnosti razvilka naše revolucije i naše socijalističke izgradnie. Ako ovo, po mišlienju nelhih drugo_ va 7 ostalih romum'ističkih mprfiia. mn može koristiti drugim partiiama. više je nego sigurno da im neće biti na šte_ tu«.

U ostalim člancima. o čemu i sami naslovi govore, razrađuju se pojedina pitanja iz partiske teorije i prakse, pitanja koja je Peti kongres jasno podvukao i objasnio, ali koja sad treba detaljno razraditi, uzimajući u obzir specifičnosti u razvitku svake naše Republike, svakog kraja, Sa svo_ je strane, mi bismo mogli poželeti da se u narednim brojevina »Crvene zastave« — razume se,-kad god je to moguće — posveti nešto više mesta kulturnim, umetničkim, ukratko estet_ skim problemima o kojima se kod naš inače nedovoljno piše,

T. M.

BROJ 33.

· „DELO“, organ CK KP Slovenije ·

GODISTE XVII, BROJ 1, LJUBLJANA

Il

samoopredeljenje. Istoriski i politički značaj ove izjave leži u tome što se 8š njom prvi put u istoriji slovenačkog naroda manifestovala povezanost borbe za oslobođenje i ujediniene slove=načkog naroda s avangardom proletarijata ugnjetačkih naroda. Iziavi su dodate »Napomene«,

Drugi objavljeni dokumenat ie »Manifest osnivačkog kongresa Komunističke partije Slovenije«, aprila 1937 godine. U njemu se kaže između ostalog: »Komunistička partija Slovenije, koja u svojoj istoriji beleži tako lep broi najvećih junaka u borbi za slobodu naroda, zajedno sa svim demokrafskim snagama slovenačkog naroda „boreći se sa još većom) odlučnošću da se otkloni opasnost koja mu preti od fašizma, i da se ostvare demokratske težnje slobodoljubivoE slovenačkog naroda«. Taj svoj zavet i dug KPS u krilu KPJ pre i u toku narodnooslobodilačke borbe ispunila je i ostvarila. I ova izjava svedoči sa svoje strane o doslednom revolucionar– nom putu naše Partije u bližoj prošlosti, Partije čija je pravilna politika i nepomirliiva borba dovela do takvog rezultata kakva je nova socijalistička Jugoslavija,

Kao treći dokumenat obiavliena ie februarska »Izjava« 1943 godine, Komunističke partije Slovenije, slovenačkog Sokola i kršćanskosociialističke grupe. Zbor aktivista Osvobodilne fronte aprila 19483 na Pugledu prihvatio.je i odobrio ovu iziavu u celosti. Ova februarska izjava je važan dokumenat iz narodnooslobodilačke borbe, objavlien u jeku i porastu oslobodilačkog rata, koji jasno svedoči o neospornoj rukovodećoj uloza KPS i njienoj borbi za narodni front novog i višeg tipa, koji nije neka pnivremena sporazumaška koalicija vrhova formirana za neki određeni zadatak, nego jedinstveni, opštenarodni. politički pokret pod rukovodstvom radničke klase i njene avangarde KPS sa njenom političkom i društvenom sadržinom i ciljem,

U rubrici »Komunističke partije u drugim zemljama« objavljene su informacije o delu i životu komunističkih i radničkih partija Italije, Čehoslovačke, Poliske, Nemačke i Rumu-= nije, kao i Apel komunističkih partija Francuske, Velike Britaniie. Belgije, Nizozemske i Luksemburga narodima država potlpisnica fakozvanog Briselskog pakta,

Prvi broj završava rubnikom »Nove knjige i brošure« u kojoj je obiavljen niz kratkih ocena i prikaza sadržaia knjiga. koje su objavliene u izdaniu Cankarjeve založbe, kao: Josip Broz Tito: Izgradnja nove Jugoslaviie: Edvard Kardelj: Govori na pariskoi mirovnoj konferenciji itd., kao i kratke ocene i prikazi dela klasika marksizma-lenjinizma, koja su izišla u DOslednje vreme.

Pojava »Dela« organa CK KPS, koji jie u svojoj prošlosti odigrao značajnu ulogu, u sadašnjosti dobiia još veći značaj. Uz »Komunista«. organa CK KPJ i materijale V kongresa KPJ, »Delo«, koje u sklopu jugoslovenske stvarnosti osvetljava i obrađuie izgradnju socijalizma u Narodnoi Republici Sloveniji, znači dragocen oslonac kako u partiskom pogleđu tako i u jdeološkoj, kulturnoi i ekonomskoj izgradnji naše zemlje. e

f

NEDELJA KNJIGE U NASOJ ZEMLJI

NEDELJA NAPREDNE KNJIGE U SLOVENIJI

Od 19 do 26 septembra, u okviru takmičenja za podizanje narodnih „kKknjinica održana je u Sloveniji »Neđelja napredne knjige«. Sreski i okružni prosvetni odbori organizovali su predavanja o značaju dobre knjige uz niz priredaba.

Slovenački „književnik Miško Kranjec govorio je u okviru Neđelje napredne knjige u ljubljanskom „radničkom predgrađu Bežigrad. Izneo je značaj osnivanja narodnih knjižnica po svim selima i radnim kolektivima kao i značaj borbe za dobru naprednu knjigu.

»Naša „slovenačka knjiga — rekao je između ostalog Miško MKranjec — ima težak, moglo bi se reći krvavi put za sObom: tek što se prva knjiga rodila s Trubarom već su je spaljivali i progonjli. Tek što je Prešerm zapevao našu umetničku pesmu već su neprijatelji naroda i njegove kulture „progonmili i pesmu i pesnika. Progonili su naprednu knjigu kroz čitavo prošlo stoleće, progonili su je u staroj Jugoslaviji, progonili su je pođ Ookupacijom. Progonili su je zato jer je podizala svest narođa, jer je narod vaspitala i pripremala za borbu i budila u njemu težnju za slobodom.

Naš napredni, radni čovek, koji je voleo slobodu, pobedio je i 5 njim je pobedila i napredna knjiga. Naša dužnost je da pravilno ocenimo vrednost i ulogu napredne knjige. Naš zađatak Je da razlikujemo naprednu, visoko-idejnu, umetničku i listinski naučnu knjigu ođ kojekakvih beziđejnih i dđemoralizatorskih piskaranja. Zivimo u vremenu, kad su svi naši napori upereni pravcem da što pre ekonomski podignemo našu zemlju iz zaostalosti, dal što pre podignemo našu industriju. Fabrike, mašine, elektrane, pruge, rekonstrukcija poljoprivrede —_ to su naši najbliži vadaci, Sve to vođi izvršenju Petogodđišnjeg plana i izgradnji socijalističke države, To su neizbežni uslovi naše samostalnosti. Usto, kao što vidimo, naša vlast, naše rukovdstvo ulažu maksimum truda da se istovremeno i s istim uspehom razvija i naša kultura. U tom pogledu su učinieni ogromni mapori: po našim selima iz dana u dan rastu nove HnjiŽžnice sa najnaprednijim knjigama, otvaraju se po našim selima pozornice na kojima će biti prikazivana mapredna dela. Mi živimo u vremenu kad se osfvaruje naše geslo: kultura radnom narodu! Zato

je damas i naš zahtev i naš zadađak: S

jedne strane u svaku porođicu napređnu knjigu, s druge strane vođiti borbu protiv štetne knjige koja rađni narođ samo demorališe u njegovom poletu.

VELIRA IZLOŽBA KNJIGA NR HRVATSKE

Da bi se provela što veća propaganda

za našu knjigu, na inicijativu Kulturnoumetničlcog odeljenja Ministarstva prosvete Hrvatske otvoriće, se 29 okfobra ove godine u Zagrebu velika izložba knjige. Ova izložba biće organizovana u vezi sa proslavom. 40-godišnjice smrti Silvija S.

Francuska ">i ı — Miamparija »Berba«, Beemnd, Deč” "sa, .. ·

·i da ustupa mesto počecima

Kranjčevića, Na njoj će biti izložena sva dela koja su izašla u Hrvatskoj ed 1945 godine do danas, kao i sva izdanja iz narodnooslobodilačke borbe, i dela na jezicima naših nacionalnih manjina.

*U vezi sa oslavom · 40-godišnjice smrti S. S. Kranjčevića, a da bi se u okviru »nedelje knjige« provela što šira propaganđa za naprednu knjigu i Kknjiževnost, održan je 22 septembra na Rijeci, u Centralnom domu kulture sastanak svih pretstavnika kulturmih ustanova, masovnih organizacija, sindikata i štampe. Posle diskusije formiran je na sastanku odbor, koji će razradđiti plan proslave i vršiti kontrolu da se provedu i izvrše sve preuzete obaveze, i da se knjiga što više propagira, da bi se najširi slojevi upoznali s književnošću., NEDELJA KNJIGE U MAKEDONIJI

U cilju što većeg širenja i prodiranja knjige u narod od 10 do 17 oktobra održaće se u Makedoniji »Nedelja kniige«. Ona će početi otvaranjem velikog brois izložbi knjiga širom cele republike. Biće organizovano ukupno 126 izložbi od kojih 99 u većim selima, 27 gradskih a u Skoplju republikanska izložba knjige. Na iz-

ložbama će biti zastupljena sva izdavačka preduzeća iz Jugoslavije.

Pored toga organizovaće se i 90 pokvretnih bibhHoteka. One će obići sva sela Makedonije, koja zbog svoje udaljenosti od centara gde će biti organizovane izložbe knjiga neće moći da te izložbe pesete.

Pripreme za organizovanje ovog velikog broja izložbi kniiga, u kojima će biti organizovana i odeljenja za prođaju, uveliko se vrše od strane sekcija za bibliotekce i čitaonice pri kulturno-prosvetnim društvima, koji su i glavni nosioci sprovođenja »Neđelje knjige«.

. XNedeMNa knjiga u Subotici, Između 19 i 26 septembra organizovana je neđelja knjiga. U okviru ove propagandne neđelie otvorena je u vestibilu narodnog. pozorišta izložba Knjiga. Izložba prikazuje razvoj izdavačke delatnosti u našoj zemlji i omogućava publilci đa dobije žširoki pregled o izđatim knjigama, te dđa bira ona dela, za koja se najviše interesuje. U fu svrhu ma izložbi je organizovano i prođajno odeljenje. Pored domaćih knjiga ističu se originalna sovjetska izdanja dela Leniina i Staljina, kao i velikih ruskih realista. (T. G,)

BIBLIOGRAFIJA

laburi-

I. Lemin: Ideologija i politika reakc!Je.

zma u službi imperijalističke Studija o emgleskim desnim laburistima, koji su, u borbi koja se vodi između dva tabora — imperijalističkog i đemokratskog — stupili otvoreno u redove međunarodne reakcije. Izdanje »Kulture» BeogradZagreb, 1948. Cena 5 dinara.

M. Iljin-1. Segal: Kako je čovek postao div. Knjiga II. U ovom, drugom delu popularno-naučne knjige sovjetskih pisaca Iljina i Segala, izneta je istorija čoveka i ljudske misli od davnina đo početka savremene nauke, do mikroskopa i teleskopa. »Prirođa i ljuđi« izđanje »Novog pokolenja«, Beogradđ—Zagreb, 1948. Cena ?

Stiepan Mitrov Ljubiša: Ođabrane pripogljesti. U pripovetkama Stiepana Mitrova Ljubiše, jedmog od najznačajnijih naših pisaca devetnaestog veka, prikazan je život crnogorskog naroda u vremenu kađa se posle feudalizma i seljačkih ustanaka plemenski život počeo da raspada kapitalističkog, razvoja. »Jugoslovenski klasici«, knjiga 10. Predgovor Đuze, Radovića. Izdanje »Novog pokolenja«, Beograd-Zagreb, 1948. Cena? č

A. N. Ostrovski: Vuci i ovce, Komedija u pet činova. U ovom delu veliki klasik ruske drame prikazao je moralno raspadanje pretstavnika poslednjih »plemićkih gnezda« u doba carske Rusije. »Pozorišna biblioteka«, sveska 19. Izdanje »Prosvete«, Beograd, 1948. Cena 19 dinara.

August Cesarec: U katakombi. »Mala biblioteka«, sveska 19. Izđamje »Prosvete«+, Beograd, 1948. Cena 8 dinara.

M. 7. Ljermontov: Bela. »Mala biblio-

teka«, sveska 20. Izđanje »Prosvete«, Beograd, 1948. Cena 7 dinara. ;

Ivan Cankar: Kovač MDamjan, »Mala biblioteka«, sveska 21. Izdanje »Prosvete«, Beograd, 1948. Cena 5 dinara. .

Maksim Gorki: Pripovetke. »Biblioteka pionira«, izdanje »Nopvog pokolenja«, BeOgrad—oZagreb, 1948. Cena ?

Petar Kočić: Jablan, Pripovetka, »Biblioteka pionira«, izdanje »Novog pokolenja, Beograd—Zagreb, 1948. Cena ?

Stjepan Mitrev Liubiša: RRBUOE Macećonović. Priča paštrovska iz Neinaeštog vijeka. »Biblioteka pionira«, izdđžmje »No-

Vog pokolenja« „Beograd—Zagreb, „1948 Cena ?

Angel Karalijčev: Zlatiia. Pripovetke, preveđene 5Ss bugarskog. Izdanje »Prosvete« 'Beograd, 1948. Cena 9,50 dinara. UREDNICI:

Jovan Popović, Čedomir Mindđerović i Marijan Jurković

PRETPLATA ZA KNJIZEVNE NOVINE

Za našu zemlju na 3 meseca 35 đinara,

na 6 meseci %0 đinara i na gođinu đawa 140 dinara,

na 8 meseca 50U dinara, na gođipnu đana

Za inostranstvo: na 6 mesecj 100 đinara | 200 đinara.

Broj čekovnog računa 1-#060049 Poštanski fah 617.