Književne novine
(1
. govarati što mi na ovom
SMRT PAŠIZMU — SLOBODA NARODUIL — ~
· BI O e 4 M
ORGAN SAVEZA KNJIŽEVNIKA JUGOSLAVIJE
Adreša uredništva i administracije:
BROJ 15 GODINA II
Iz politickog referaia druga Tita nu Trećem kongresu Narodnog fronta Jugoslavije 105
:NJE UGOVORA O KULTURNOJ SARADNJI —_STRANE ZEMALJA NARODNE DEMOKRATIJE I SSSR.
KRŠI
Francuska ? — Telefon: 28008
U velikoj dvorani Garđiskog doma u Topčiđeru održan je Treći kongres Na=
4 rodnog fronta Jugoslavije. Više od 1.600 delegata, koji zastupaju seđam i po miliona članova učestvovalo je u rađu Kongresa. U referatima i diskusiji podvu» čeni su ogromni uspesi aktivnosti frontovskih organizacija, prikupljena su diskustva i razjašnjemi su neđostaci u rađu između dva komgresa, a istovremeno su ; određene smernice i zađaci za dalji rađ i ulogu Narodnog fronta u opštim na-
porima naših narođa za izgradnju socijalizma. :
Politički referat održao je drug Tito. Nakon uvođa u kome je istakao značaj Narodnog fronta u borbi za ostvarenje bolje budućnosti naroda Jugoslavije,
drug Tito je rekao:
Dozvolite mi da se sađa osvrnem i na kampanju koju prema našoj zemlji vode rukovodioci zemalja narodne demokratije i SSSR. Vjerujete mi da o teme nije lako govoriti: ti napadi imaju takav karakter da je čovjeka upravo stid što ih mora pominjati, jer dolaze od rukovodilaca onih zemalja koji nikada ne bi smjeli 'da se služe tako nedostoinim „sredstvima prema jednoj tako zaslužnoi savezničkoi zemljii kao što ie Jugoslavija.
Ja neću ovdje danas da branim našu zemlju od tih nečuvenih napada, mi nju nemamo Od čega braniti, (Po vici: Tako je! Delegati ustaju i uz aplauz skandiraju: Tito—Partija; Tito—CK.) jer sav taj kal kojim danas blate našu zemlju pada na one koji je blate. Ja ću samo iznijeti pred vas neke od mnogobrojnih fakata, i to one koji najrječitije optužuju inicijatore i autore tih napada, za koje na našoj strani nema nikak= vog opravdanog razloga. Kad nas na= pada i blati reakcionarna imperijalistička štampa, onda je to sasvim razumljivo jer su takva sredstva u toj štampi uobičajena. Ali kad nas napada socijalistička štampa i kad hoće tim vrijeđanjima i klevetama da da karakter tobožnje kritike, onda moramo protiv toga najoštrije istupiti i nazvati to onim što jeste, Od takvih stvari je suvišno i besmisleno braniti se, već ih treba najoštrije osuditi kao antimarksističke i antilenji=nističke postupke koji čine ogromne štete naprednim pokretima u svijetu. (Povici: Tako-je! Aplauz), .. LO
Svi oni koji nas iz zemalja narodne demokratije i SSSR danas tako ne= odgovomo i grubo kleveću i histerički psuju, nazivaju fie klevete, vrijeđanja i psovke nekom socijalističkom kritikom. To uopšte nije istina, O nema ničeg zajedničkog sa socijalističkom Kritikom, Tako su psovali, vrijeđali i klevetali mlađu Sovjetsku Republiku i njene rukovodioce prvih godina revolucije razvlašćena ruska buržoazija i međunarodna 8reakcija. To blaćenje naše zemlje i naših rukovodilaca na dlaku sliči onome. (Aplauz)
Ja znam, drugovi, da će protivnici sviju boja prevrtati svaku riječ koja će se ovdje izgovoriti. Mnoge će, se riječi izvrtati i tumačiti na svoj način, po običaju koji vlada u posljednje vrijeme kod naših »kritičara« -iznakazivaće se smisao jasnih rečenica itd itd. Ja znam isto tako da će se kako u našoj zemlji tako i van nje naći poneki, iako malobrojni, kolebljivci, ili oni koji bi najradije prespavali ovu današnju, istinito rečeno, dosta mučnu situaciju, koji će Dprikongresu opet govorimo o tim stvarima. Tim-i sličnim ljudima mi moramo jasno kazati zašto o tome govor!mu na Ovom kongresu.
Prvo, mi ovdje govrimo o tone zbog toga što se neopravdani napadi na našu zemlju, na našu Partiju i Trukovodeće ljude ne samo nisu stišali i ublažili, već se prodđužuju sa Sve većom žestinom i bezobzirnom perfidnošću, na razne načine. Drugo, mi ovdje govorimo o tome i zbog toga što se na ovom kongresu nalaze prbtstavnici preko sedam i po. miliona članova Narodnog fronta i potrebno je da oni, kao pretstavnici te najveće političke organizacije naše zemlje, kažu šta misle o svim tim napadima i klevetama na socijalističku Jugoslaviju. Treće, mi o tome ovdje govorimo zbog toga da bi svi trudbenici Jugoslavije bili potpuno svjesni, kakve se sve opasnosti kriju iza te nečuvene kampanje protiv naše zemlje, koja se vodi u zemljama narodne · demokratije i SSSR, a zbog koje sva reakcija svijeta radosno trlja ruke jer joj se svakog dana daje sve novi i novi materijal kojim se ona u punoj mjeri služi kao sredstvom za borbu protiv naprednih snaga u kapitalističkim zemljama, a naročito protiv zemalja narodne demokratije i SSSR.
Naši narodi moraju znati da se iza
te bjesomučne kampanje kriju namjere koje nemaju ničeg zajedničkog sa socijalističkom praksom. Prvo što se krije iza te kampanje jeste !ma– mjera da se izazove haos u našoj ze“ mlji | razbije jedinštvo naših naroda, da se unutarnjim razdorom ražbije sve ono što smo sa toliko mnogo žrtava postigli i što nam je najdraže baš zbog toga što smo se uvjerili da jedino tom stečenom jedinstvu možemo. zahvaliti za SsVe svoje uspjehe u obnovi i izgradnji zemlje. "Našim besprincipijelnim kritičarima b'će, razumije se, ove molč riječi preoštre, oni će to sigurno okarakterisati i po svome tumačiti preko radija i torapo kao ispad, pa čak i kao neprijaie jski ispad prema zemljama nato 9 demokratije i SSSR, oni Ce kazati da je to nacionalistički ispad prema nji
· uspjehom
hovoj dobronamjernoj kritici. U čemu se, drugovi i drugarice, sastoji danas ta »kritika« — vi svi dobro znate. To danas znaju Svi naši građani koji su čuli radio emisije Tirane, Buđimpe= šte, Praga, Bukurešta, Sofije i Moskve. Stotine i stotine protestnih pisama i telegrama naših radnih ljudi sa svih strana naše zemlje ogorčeno govore o tome sa koliko bola naši trudbenici primaju sve ie napade i klevete, Ta pisma govore o tome sa koliko ogorčenja naši radni ljudi reagiraju na sve te nerazumljive pozive za rušenje svega ovoga što smo do danas sa toliko muke stvoril.
Drugovi i drugarice, imamo li mi pravo da reagiramo na te kontrarevolucionarne pozive i da ih najoštrije osuđujemo? Razumije se da imamo pravo, jer time branimo tekovine naše teške Oslobodilačke borbe, branimo izgradnju socijalizma u našoj zemlji, branimo jedinstvo naših maroda, branimo principe intemacionalizma od unošenja metođa svojstvenih reakcionarnoj imperijalističkoj praksi, Mi se time borimo za pravdu i istinu i žigošemo laži i klevete kao nedostojna sredstva u mueđusobnoj kritici socijalističkih zemalja, (Aplauz) Nas farisejski optužuju da vodimo neprijateljsku” politiku prema SSSR i zemljama Narodne demokratije; ljudi koji svakodnevno prate šta se piše i govori protv naše zemlje i rukovođećih ljudi u toku deset mjeseci moraju doći do Jogičnog zakliučka da do toga
ne dolazi sa naše strane, jer to najboljš"
dokazuje svakodnevna praksa„T ja ću ovdje morati da iznesem nekoliko primjera iz te svakodnevne prakse zemalja narodne demokratije i SSSR prema našoj zemlji. l
Drugovi i drugarice, odmah poslije rezolucije Kominforma i poziva na unutarnje razbijanje „naše . socijalističke zemlje prešlo se na Sšistematsku propagandu protiv nas u tim zemlja=ma. Ta se propaganda pojačavala i dobijala sve Više neprijateljski karakter čim su naši »kritičari« vidjeli da poziv na ustanak ne uspijeva, to jest da u našoj zemlji nema ko da izvrši te čudovišne želje rukovodstava nekih komunističkih partija. Prije no što produžim, želio bih da se jasno utvrdi šta je značio taj poziv: da li je to bio dobronamjerni prijateljski poziv iz nekih simpatija prema našoj napaćenoj i krvlju zalivenoj zemlji, ili je to značilo nešto sasvim drugo?
Razumije se da takav čudovišni poziv nije mogao doći iz nekih simpatija prema novoj Jugoslaviji, nego je došao ne samo kao rezultat unošenja nesocijalističkih metođa u odnose između socijalističkih' zemalja već i kao priprema za ostvarenje. izjvesnih ciljeva koji nemaju ničeg zajedničkog sa marksističkim i lenjinističkim shvatanjima o ravnopravnosti i suverenosti malih narođa, o pravilnom gledanju na rješavanje nacionalnog pitanja, o praVu svakog naroda da sam slobodno rješava o svojoj sudbini, o dobrovoljnosti odlučivanja svakog naroda da li će se i kada udružiti s nekim drugim narodom, ili otcijepiti kad to ne bi bilo u njegovom: interesu. (Aplauz)
Dakle. taj famozni poziv na nasilpo sWidanje današnjeg rukovodstva Jugoslavije sa njegovog: odgovornog položaja značio je pokušaj izazivanja građanskog rata u našoj zemlji i pretstavlja krupan neprijateljski postupak prema savezničkoj i W tome još socijalističkoj zemlji. (Aplauz) Takve ustanke obično organiziraju razni imperijalisti u nekim polukolonijalnim zemljama, ali je komunistima fakva praksa potpuno tuđa i oni se moraju boriti protiv. te prakse u svijetu. Postavlja se pitanje da li su tvorci one famozne rezolucije uopšte dobro razmislili šta čine kad su uputili taj, poziv. Ako, jesu, onda su njihove hamjere prema našoj socijalističkoj zemlji bile kontrarevolucionarne, pa ma kako autori rezolucije opravdavali te svoje postupke nekim »višim« ociljevima, (Aplauz)
Vama je svima poznato da se u zemljama narodne „demokratije ocdmah ispočetka intenzivno vodila propaganda kako će Jugoslavija preći u imperijalistički tabor, kako će se u našoj zemlji ponovo vratiti kapitalizam i mnogo sličnih gluposti. Čak se određivao i rok od 14. dana do dva mjeseca itd, (Smeh) Ali, prošlo je 10 mjeseci a proročanstva raznih zlonamjernih proroka nisu se obistinila. U našoj zemlji nije se vratio kapitalizam,. već ona sigurno i sa velikim izgrađuje socijalizam, u šta se može svako uvjeriti na činjenicama: NR Su RSMIT O
Naša zemlja nije otišla niti može otići u imperijalističke vode, i u io
se može svako ubijediti na činjenicama. Ali, ako uprkos tim činjenicama neki ljudi u istočnim zemljama-i ko-
- munistička štampa još i danas upor-
no tvrde da ćemo mi otići ili čak da smo Već i otišli u impenijalistički ta-
„bor, kao što govore.i pišu posljednjih
dana, onda te tvrdnje dobijaju svješno neprijateljski karakter prema našoj zemlji, jer. su lažne i.pretstavljaju produkat planski sračunate zlonamjeme propagande, radi kompromitovanja naše socijalističke zemlje u očima naprednih. ljudi,„a u prvom redu radničke klase, van naše zemlje. Kađ kažem van naše zemlje, onda time podrazumijevam da se ta neprijateljska., propaganda· servira publici van naše zemlje, koja nije upoznata
· sa istinskim stanjem kod nas i koja
nema skoro nikakvih mogućnosti da sazna šta se zapravo radi u našoj zemlji, sa koliko napora i, požrtvoya–nosti do samoođricanja naši Fadni ljudi izgrađuju sebi: bolju. i .srećniju sutrašnjicu — socijalizam, Naše radne ljude ta lažna propaganda ne može
Drug Tito ma govornici za vreme čitanja referata
BEOGRAD, UTORAK, 12 APRIL 1949 .
prevariti, već obratno — ona ih samo ozlojeđuje jer svaki jasno vidi da je neistinita i neprijateljska, da je sračunata da onemogući izgradnju socijalizma u našoj zemlji.
Drugovi i drugarice, većina naših ”
građana nije upoznata ni sa 10 procenata toga Što se sve piše o našoj zemlji i rukovodećim ljudima i kakve se sve nevjerovatne laži i klevete izmišljaju protiv nas, Samo u toku marta mjeseca ove godine objavljeno je u pojedinim organima komuni-
stičkih partija, preko nekih novin-
skih agencija i glavnih radio stanica zemalja narodne demokratije i SSSR oko 240 napada protiv naše zemlje, najrazličitije sadržine. Da mi ti »Ekritičari« ne bi prebacili da sam govorio uopšte, ne navodeći činjenice, ja ću dati nekoliko — iako ne najtežih — primjera tih laži i kleveta koje se koriste u najnovije vrijeme i koje prevazilaze najreakcionarniji rječnik u propagandi poslijeratnog periođa. be
Kršenje ugovora o kulturnoj saradnji
Ali prije: toga. htio bih da se OSVInem na ugovore o kulturnoj saradnji koje mi imamo sa zemljama narodne demokratije i SSSR. Kako mi izvrša-> vamo fe ugovore. a kako, navedene zemlje? as | :-
„Uzmimo kao prvi primjer, pozorište. U sezoni 1947/1948 godine davano je kod nas od 88 djela stranih dramskih pisaca 48 djela samo ruskih ·pisaca. Za. sezonu 1948/1949 ·godine stavljen je na repertoar jugosloven=
skih pozorišta 61 komad jugosloven= ·
skih pisaca u 66 postavki, 43' komađa pisaca SSSR i ruskih klasika u 26 postavci, 3 komada pisaca iz zemlja narodne demokratije u 7 postavki, 11 Komad3 engleskih pisaca u 16 poštavki, 11 komada francuskih pissća u 20 postavki i 9 komada ostalih pisaca u 81 postavki. Od djela jugoslovenskih pisaca davana je u SSSR samo »Gospođa ministarka« od Nušića. u Ru muniji nije prikazano nijedno djelo naših pisaca, u Mađarskoj je prikazano samo jedno na provinciskoj'boOzornici, u Bugarskoj su prikazana dva reprezentativna djela i u provinciji neka manja, u Čehoslovačkoj su bri» kazivana neka reprezentafivna djela, a u Poljskoj, izgleda, ništa..
Prema podacima koje imamo o prevođenju naših diela na jezike zemalja narodne demokratije, u Poljskoj je prevedeno svega dva djela naših pisaca, a četiri djela koja su već bila u štampi izbačena su poslije rezolucije Informbiroa. Na naš jezik, međutim, prevedeno je sa poljskop 12 djela, od kojih tri poslije donošenja rezolucije, Sa bugarskog prevedeno je na naš jezik 9 djela do rezolucije i 3 poslije rezolucije Informbiroa. Rumuni nisu prevodili ništa sa našeg
jezika, a niti mi sa njihovog. Sa ma~
đarskob jezika prevedena su na naš jezik tri djela do rezolucije i dva djela poslije rezolucije, a naših djela
prevedeno je na mađarski 15 do re-
zolucije. U godini 1948 štampano je ukupno u Jugoslaviji 3.421 djelo; od
. toga su 9.631 domaće i,790 prevedenih,
Od prevedenih,do 1 jula 1948 godine
510 su.sovjetska diela, a od 1 jula ·
do kraja godine prevedeno je „još 979.:djela sa ruskog jezika, Sovietska djela čine.74 procenta cjelokupnog broja naših prevoda. Sa našeg jezika prevedeno je na ruski samo. tri djela. U Albaniji. Rumuniji i Pirimskoi Makedoniji nasimo su zatvorene naše kniijžare. · LA. B
Kinematografija. U SSSR nije do danas prikazan ni jedan naš film, iako smo još 5-XI-1946 godine uputili preko Soveksportfilma , u „Moskvu dokumentarne filmove »Julijska Krajina« »1 maj« »Tito u ·Hrvatskoj«, »Parada pobjede«, »U ime narođa« i »Nova zemlja«. Dalje, 16 VIII 1947 godine uputilj smo u. Moskvu slijedeće dokumentarne filmove: »Omladinska pruga«, »Živa iz Idrije«, »Istina o Puli« i »1 maj 1947«. Ali od svega, toga nije ništa prikazano, iako ie to bilo 1948 i 1947 godine, kada još nije bilo ni rezolucije ni ovakvih nenormalnih odnosa. Na našu intervenciju dobili smo 10, IF. 1948 godine odgovor Soveksportfilma, u kome se za sve filmove kaže slijedeće: »Iznošenie ovih filmova. na ekrane SSSR sada nije mogućno«, A zašto nije bilo mogućno, o tome se u odgovoru ne kaže ni riječi. Jedino je dato obrazloženje za dva filma, i to za film »Omladinska pruga« i »Tito u Hrvatskoj«. Za prvi su kazali da je predugačak, a za dru'gi da je zastario. (Smeh) 19 februara 1948 godine poslali smo u Moskvu naše umjetničke filmove »Slavica« i
|
LIST IZLAZI JEDANPUT NEDELJNO
UTOREKOM
»Živjeće ovaj narod«, ali ni ovi filmovi nisu nikada prikazivani u SSSR i na koncu su vraćeni našoj Ambasadi u Moskvi.
A kod mas od oslobođenja do danas
uvezena su iz SSSR i prikazana 192 umjetnička filma, 189 kratkometražnih, 31 dugometražni dokumentarni film i 145 žurnala.— ukupno 557 filmova. Ima li snažnijih dokaza od ovih, koji bi mogli tako rječito pobiti tvrdnje da mi gajimo neki neprijateljski stav prema SSSR? Nije li farisejština tvrditi da kod nas ne valja samo rukovodstvo, ali da je narod dobar? (Svi: delegati ustaju,i aplaudiraju)
Zašto se u SSSR izbjegavalo popularisanje napretka naroda Jugoslavije, koji je donekle prikazan i u tim filmovima koji 6u još 1946 i 1947 godine onemogućeni đa budu prikazani u SSSR, kad se prema narodima Jugoslavije, kako tvrde, gaje simpatije? Ja mislim da danas već ogromna Većina naših ftrudbenika to zna i ja O tome, »zašto« neću ovdje više govoriti. (Aplauz)
Iz Čehoslovačke. mi smo dosada Uuvezli i prikazali ukupno 25 filmova, od kojih 18 umjetničkih. Od dva naša filma koji su prikazivani u Čehoslovačkoj, i to »Besmrina mladost« i »Živjeće ovaj narod«, ovaj drugi je zabranjen na festivalu u Marijanskim ·Laznima, a.na mjesto njega je prikazivan engleski kriminalni film. (Smeh)
U Poljsku smo, prema sporazumu, poslali devet naših dokumentarnih filmova, a krajem januara 1948 godine film »Slaviću« i zatim »Živjeće ovaj narod«. Poslije, rezolucije In» formbiroa, izvješteni smo iz Poljske da prihvataju film: »Živjeće ovaj narod«, ali da »Slavicu« odbijaju. Kasnije su odbili da prime film »Besmrtna mladoste a fakođe i već ranije primljeni film »Živjeće ovaj, narod«, Ovaj poslednji odbijen je sa motiva=cijom da je njihova publika sita gle=đanja ratnih filmova, (Smeh). Mi smo, međutim, uvezli četiri poljska filma ji neki od njih prikazuju se i danas kod nas. ~
Ima i drugih oblika kršenja kulturnih sporazuma koji postoje između naše zemlje i zemalja narodne demokratije. Ja ću navesti samo neke od njih.
U Rumuniji je, na primjer, treba= lo da bude prikazana u Aradu o trošku naše ambasade izložba fotografija »Jugoslavija u izgradnji«, i to početkom juna mjeseca prošle godine, po= slije njenog zatvaranja u Temišvaru. Međutim, izložba uopšte nije bila otvorena, a izložbeni materijal uzeo je i zadržao ·do danas okružni komitet Rumunske radničke partije, one= mogućivši vraćanje izložbe u Jugoslaviju. Naša ambasada u Bukureštu intervenisala je i tražila oslobođenje izložbe od OK RRP u Aradu, od CK RRP u Bukureštu i notom ministarstvu inostranih poslova, ali odgovor uopšte nije primila.
Drugi slučai dogodio 'se još ranije, sredinom mjeseca maja, kađ su iz rumunjskik filmskih žumala izbačene sve jugoslovenske storije.
Mađarska vlada ne samo da nije postupala prema građanima i usfanovama FNRJ »sa najvećom mogućom sklonošću i predusretljivošću«, kako to izričito predviđa kulturna. konvencija, nego se na, neobično grub način odnosila prema našim diplomatskim pretstavnicima u Mađarskoj, dok su učitelji jugoslovenske manjine u Mađarskoj, Naumović i Đorđević, zlostavljanj i 13 jula prošle godine protjerani u Jugoslaviju. Suprotno odredbama kulturne konvencije, mađarska sekcija mješovite komisije nije ni otpočela rad, a društvo Mađar= .ska-Jugoslavija pretvorilo se, po naredbi mađarskih vlasti, u neprijatelj ski raspoloženu organizaciju prema FNRJ, sa zadatkom da svim propa=gandnim sredstvima sprovođi u Jugoslaviji neprijateljsku kampanju. Jugoslovenskoj biblioteci u Budđimpe= šti onemogućen je u avgustu mjesecu prošle gođine rad. na taj način što su joj otkazane prostorije pod isprikom da su dodijieljene nekoj mađar– skoj ustanovi, Poslije rezolucije In=formbiroa, Mađarsks je odmah odbila da primi jugoslovenske filmove i jugoslovenske filmske storije. a postojeće filmske storije izbacila je iz svojih žumala. Osim toga, prevođi četiri diela, naše literature obustavljeni su, a sve knjige o Jugoslaviji povučene su iz prodaje. '
Mogao bih nabrojati mnogo i mnogo takvih i sličnih slučajeva o gaženju sporazuma o kulturnoj suradnji, ; ali bi to zauzelo suviše mnogo mjesta. Uzmimo još samo kao primjer postupanje sa našim stuđentima i učenicima u privredi i sa našim fiskul'turmicima, iz ,koga se takođe jasno
vidi takvo držanje rukovodilaca ze» ~
malja narodne demokratije i SSSR koje se ne može nazvati skim. 300
" Ja sam ovdje naveo nekoliko 'pri-
mjera kako mi ižvršavamo naše oba-
veze, koji nis pomnati našoj široj pu-
prijatelj- ~
PRIMERAK LE K8 DINARA i
%
blici, a kako to čine naši istočni savšznici, Ali uzmimo, dalje, ono što je poznato našim narodima, ali nije poznato narodima tih zemalja čiji nas rukovodioci napadaju. 5 a Drugovi i drugarice, kakav bi utisak dobili ljudi u tim zemljama kad bi slušali i razumjeli naše rađio-emi= sije koje često prenose nacionalnu muziku, pjesme i govore o kulturnom i ekonomskom razvitku u tim zemlja= ma. Zar se nije i poslije donošenja re= zolucije u našim radio-emisijama i našoj štampi svakodnevno govorilo i pisalo samo najlepše o Sovjetskom Savezu? Zar se to ne čini u najvećoj mjeri i danas? Da li je mogao neko od naših trudbenika primjetiti do da-– nas.da je naša propaganđa u osnovi promijenila svoj stav u odnosu na” zemlje narodne demokratije i SSSR i odgovarala jednakom mjerom? Da li je vrijeđala raznim pogrdnim izrazima. lažima itd. rukovodeće ljude tih zemalja? Razumije se da nije, i to svaki zna u našoj zemlji. A pogledajte šta se govori i piše protiv naših Tu= kovodilaca u tim zemljama, kakve podlosti se upotrebljavaju u Ssvakodnevnoj praksi protiv naših ljuđi koji pretstavljaju najvišu natodnu #dlast. Kod nas se to nikada ne bi moglo dogoditi, jer naši ljudi znaju đa je takva praksa svojstvena fašističkim i
· najreakcionarnijim krugovima u svi"
jetu i njihovoj štampi. Kod nas svako zna đa su se takvim sredstvima služili protiv zemlje socijalizma, Sovjetskog Saveza, u vrijeme revolucije i poslije revolucije neprijatelii Sovjetskog Saveza.
Zbog toga naša štampa i nađalje svakodnevno upoznaje jugošlovenske mase sa borbom ftrudbenika zemalja narodne demokratije i SSSR na izgradnji socijalizma. dok štampa . tih zemalja ne donosi o izgradnji u Jugoslaviji tako reći ni jedno slovo, U vremenu od 1 januara do 10 februara ove godine, na primjer, »Borba« je posvetila popularisanju SSSR 21,07 procenata prostora svoje spoljno-poliftičke rubrike. popularisanju zemalja narodne demokratije 8,35 posto, a In= formbirou 7,30 procenata; »Politika« je posvetila popularizaciji SSSR 10,1 posto, zemljama narodne demokratije 8,9 posto, a Informbirou svega 2 posto; »Rad« posvećuje SSSR-u 16.6 posto, zemljama narodne demokratije 6,43 posto, a Imformbirou 1,37 posto; »Oslobođenie« piše o SSSR 19,23 posto, o zemljama narodne demokratije 8.25, a o Informbirou 0,75 posto: »No= va Makedonija« posvećuje SSSR 92.9, zemljama narodne demokratije 6.09 posto. a Informbirou 5,74 itd. itd. Od 10 februara do danas ta se srazmjera kođ nas,ne smanjuje i naša štampa i dalje upoznaie naše mase sa uspjesima trudbenika zemalja narodne. de= mokratiie i SSSR, dok štampa tih zemalja sa malim izuzetkom, uopšte ništa ne piše o izgradnji sociializma u Jugoslaviji,
Drugovi i drugarice. naprijed sam iznio nekoliko primjera kako mi iz„vršavamo svoje obaveze prema SSSR i zemljamn narodne demokratije: sa= da mi dozvolite da vas uojtam đa li je takav naš stav prijiateliski ili neprijateliski. Ja sam duboko uvierem da vi svi dijelife moie mišlienje da je to đosleđon priinteliski stav iedne sociialističike zemlie i da niie tačno da” je. neprijateliski, (Tahco je. Aplauz). Takav stav jedino može „imati jedna saveznička vriiateliska zemlšia. kao što
je nova Jugoslavija koja ie i u prošlosti i đanas stotinu puta dala đokaze Svoga prijafelistva prema svojim istočnim susjedima i SSSR, Ali. ako rukovodeći ljudi u tim zemljama smatraju našu odbranu ili žigosanje tih laži i kleveta u njihovoj štampi kao neprijateljski stav. onđa oni jako griješe sa čisto moralnog gledišta, i to sa gledišta socijalističkog morala. Oni bi morali znati, a vjerovatno i znaju da mi imamo pravo braniti se i diskutovati, kao što bi morali znati i to da se komunisti ne bi smjeli u svojoj štampi | radio emisijama služiti takvim nedozvoljenim sredstvima kao što su laži, klevete i podmetanja. prOtiv jedne socijalističke zemlje kao što je naša. SK 4
A sada, drugovi i drugarice,da nastavimo ij đa vidimo kako izvršavaju naprijed pomenute države druge svo- Š je obaveze iz ugovora o kulturnoj saradnji, o-prijateljstvu i uzajamnoj pomoći prema Jugoslaviji.: Odmah: posli je donošenja rezolucije Tnformbiroa propaganda u tim zemljama potpuno se preorijentisala, prestalo je, pozitivno pisanje o našoj zemlji i počelo se sa raznim napadima.
(Nastavak na đmuzoj strani)