Književne novine

| | \ |

_ Uzelo bi i suviše vremena kađ bih ___Ja ovdje pominjao sve konkretne pri____ mjere tog neprijateljiskog. stava štampe i radija istočnih zemalja narodne demokratije i SSSR. Zato ću pomenu– ti samo neke dz najnovijeg vremena, | _, Prema jednoj vijesti od 9 II ove go| Gine, javio je radio Prag u emisiji za Jugoslaviju. da »narodne mase daju

| pasivan otpor Titovom režimu... Otpor

je naročito iak među rudđarima istar– | Bkog basena Raša«. Kao prvo, nameće še pitanje: gdje, kakve i kolike su te narodne mase koje daju pasivan ot_ por režimu? Kao drugo. dolazi zaključak da ta emisija pretstavlja običnu klevetu naših rudara koji čine veli-

uglja i ruđe. :

Dalje, list »Tvorba« donio je 16 II članak poznatog trockiste Balka, pun kleveta prema Jugoslaviji i rukovod= stvu KPJ. Radio Prag daje 21 II emisiju klevetničkog karaktera. govoTi o tobožnjem istjerivanju naprednih studenata sa Beogradskog univerziteta i pri tom izmišlja najgrublje ·laži o tobožnjem mučenju studenata u zatvorima itd, Radio Prag 24 II opet donosi emisiju punu kleveta prema našoj zemlji, Evo nekoliko redaka iz tog neprijateljskog napada: ...pJugoslovenski vlastodršci razgolićeni su

tabora demokratije i mira uopšte, Oni 6U raskrinkani kao neprijatelii vlastitog naroda, jer u zemlji sprovode protivdržavnu, protivsocijalističku politiku koja ima za posljedicu kvantitativno i kvalitativno opadanie proizvodnje i ozbiljno srozavanje životnog standarda trudbenika... Njihovo ekonomsko vezivanje za imperijalistički tabor je činjenica koja se jasno odražava ne samo u velikom broju privrednih ugovora i sporazuma sa imperijalističkim taborom, već i u štalnom opadanju volumena robne rTazmijene i ukidanju ekonomskih odnosa sa SSSR i zemljama narodne demokratije«. Pogledajte, drugovi i drugarice, koliko su čudovišne izmišljotine u toj radio-emisiji od početka do kraja. Prvo, kleveta je za naše trudbenike kad se tvrdi đa kod nas proizvodnja stalno opada kvantitativno i kvalitativno, iako se zna da naši trudbenici čine nečuvene napore da proizvodnju što više dignu kako kvantitativno tako i kvalitativno i u tome postižu ogromne uspjehe koji se već danas, uprkos svim teškoćama, izražavaju u podizanju životnog standarda naših trudbenika, Druga, ne manja laž u toj emisiji je tvrđenje da smo mi u– kidali ili smanjivali volumen robne razmjene sa zemljama narodne demokratije, a naročito sa SSSR, i to zbog toga da bismo mogli više trgovati sa imperijalističkim taborom. Danas čitav svijet zna da mi nismo smaniili taj volumen robne razmjene, već su to učinile' vlade zemalja narodne demokratjje, a Sovjetski Savez je sam dao jzjavu o drastičnom smanjenju robne razmjene sa Jugoslavijom po rješenju vlade SSSR. sa motivacijom ša kojom se mi nikad ne možemo složiti. Isto tako i vlade zemalja narodne demokratije smanjuju robnu razrojenu i krše ugovore zbog ekonom-= skog pritiska na našu zemlju. Izgleda da ti ljudi koji pišu i govore ta=kve izmišljotine uopšte ne vođe raČuna o tome da čitaoci novina i slušaoci rađio-emisija nisu toliko neinteligentni da ne bi znali odnosno pamtili šta su čuli ili pročitali dan ili nekoliko dana prije,

Dakle, naše neprijateljstvo „prema Sovjetskom Savezu i zemljama narod, ne demokratije proizlazi. kako tvrđe ti jadni »kritičari«, iz dvije činjenice, Prva se sastoji u tome što se kod nas S&provođi protivsocijalistička „politika, Zbog čega opada proizvodnja kvantitativno i kvalitativno, a na tai način i životni stanđard. Pošto ie ava )leve> ·'ta naših trudbenika poznata kao kle= veta. to ona otpada kao dokaz našeg neprijatelistva i postaje iasan dokaz neprijateljstva tih »kritičara« prema Jugoslaviji, Druga činjenica ovih »kriz tičara« satoji se u tome, što oni itvrđe, đa smo mi smanjili volumen trgovačke razmjene robe sa SSSR i zemljama narodne đemokratije da bismo še mogli povezati ša imperijalističkim taborom i s njim trgovati, Pošto ie i ova tvrđnja obična kleveta. jer ie do'Đro poznato ko je kome otkazao, odmošno smanjio volumen robne razmje| me, ko prema kome pređuzima ekomomske sankcije, đokazano je i to da

| rodne đemokratije., Prema tome.i ta

neprijateljska prema našoj zemlji, jer je Wračunata ma obmanu neobavješte-

| Glavije. (Tako je, Aplauz) 'Dalje., 8 marta taj isti radio Prag

8. ponovo priča o tome kako smo se mi

___prođali Kkapitalistima jer ne vodimo Mrgovinu sa kapitalističkim zemljama _ kao oni, to jest ostale zemlje narodne demokratije, — na ravnopravnoj bazi. | "Tu svoju glupu tvrdnju pofkrepljuje „time što smo mi dobili svoje zlato blo'Kirano u Americi i što smo od toga vlata morali platiti 17 miliona dolara 'za američka potraživanja u Jugoslaviji, Pogledajte samo logiku tih mu| __drijaša! Prvo su nas najžešće napađali i optuživali zbog toga što smo uopšte tražili to naše zlato i govorili su da nam američki imperijalisti to zlato daju zbog foga da bi nam platili za naš prelazak u imperijalistički tabor; a Sada, kad su vidjeli da smo mi to zlato đobili i đa smo morali nadoKnađiti američka potraživanja da bimo uopšte đobili to zlato koje nam 8Bada vrlo đobro služi za kupovinu raMnih mašina — Sađa nas 'kleveću da | mo mi platili Amerikancima za naš

ju , • i ožnji prelazak u imperijalističk vika Razumije se da se ti ljuđi na-

237977 kao MP

i ge:

ke napore da daju državi što više

kao neprijatelji Sovjetskog Saveza i'

je tvrdnja naših »kritičara« duboko |

a političkog referata druga Tita na __ Neprijateljski stav štampe i radija zemalja narodne demokratije i Sovjetskog Saveza ·

daju da one prvobitne njihove klevete nisu čitali i slušali mnogi ljudi kod njih i u svijetu, pa će neko valjda povjerovati u to što sada pišu i govore.

Rađio Prag donosi 8 marta i klevetničke izvode iz izdajničkog listića »Nova. borba« koji najgrublje napada našu privredu. administraciju i državne ustanove, Radio Prag 9 III ponovo prenosi klevetnički članak iz istog lista, u kome se grubo vriieđaju naš narod i rukovodeći ljudi naše zemlje. A 10. marta organ CK. KP Čehoslovačke donosi klevetnički članak u kome govori đa· mi izvozimo namimnice. iako smo kazali da ove godine nećemo izvoziti, itd,

Evo, tako se nižu, dan za. danom, klevete i grubo vrijeđanje naših na'roda i državnih rukovodilaca sa strane službenih organa Čehoslovačte,sa kojom mi-«imamo ugovor o, kulturnoj saradnji i ostale savezničke ugovore. Možemo li mi, drugovi i drugarice, takav odnos prema našoj zemlji nazvati drugim riječima nego da je to duboko meprijateljski stav službenih organa Čehoslovačke prema našoj zemlji, koji nije ničim izazvan sa naše

' strane, Postavlja se pitanje: zbog če-

ga Čehoslovačka vlada tako postupa prema našoj zemlji, zbog čega čehoslovačka vlada grubo krši ugovor o kulturnoj suradnji, ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći? Pita se: zbog čega ona daje ne samo utočište raznim pokvarenjacima i 1zdajnicima tipa Lala Ivanovića i ostalih, već i dozvoljava da se redovno štampa pamfletski list kome je dat zvučni naziv »Nova borba«? Prag, prestonica bratske Čehoslovačke, postao je. danas stjecište svih najnovijih izrodđa iz naše zemlje, koji se. tamo organizuju, preduzimaju razne terorističke poduhvate i služe kao izvor kleveta službenim organima Čehoslovačke protiv naše zemlje. Za sve to snosi punu odgovornost vlada Čehoslovačke. (Snažni aplauz).

Slično je i držanje poliske štampe, radija i rukovodilaca, Poljska propaganda zauzela je prema našoj zemlji od donošenja rezolucije Informbiroa neprijateljski stav, Štampano je do danas mnogo raznih klevetničkih članaka i dato izjava raznih rukovodilaca, uvredljivih i klevetničkih za našu zemlju i rukovodioce. Takav stav službenih organa Poljske, koja ima sa nama ugovor o kulturnoj suradnji i druge savezničke ugovore, sve više dobija neprijateliski karakter.

Navodimo samo nekoliko primjera. »Tribuna ludu« od 13 II ove godine objavljuje klevetnički članak pod naslovom »Angloamerički okupatori podupiru Titovu kliku u Trstu«. U tom članku iznose se razne izmišljotine o havodnom teroru koji vrše naše pristalice u Trstu, iako je dobro poznato kakvih je sve šikanacija bilo i još uvi~

'"jek ih ima prema našim ljudima u

Trstu od strane okupacionih vlasti, od strane talijanskih fašista i vidalijevaca koji imaju punu podršku angloameričkih okupacionih vlasti. Isti list donosi 27 IT neprijateliski članak pro= tiv naše zemlje i državnog rukovodstva. izmišljajući nekakvu borbu narodnih masa Jugoslavije protiv dana» šnjih vlasti, Ako pisac toga članka pod »Borbom narodnih masa« podrazumeva borbu kulačkih elemenata, špekulanafa 'i raznih štetočina, onđa je tačno da se takve »mase« bore protiv nove, socijalističke Jugoslavije, ier klasna borba kod nas još nije završe“ na, a to u još većoj mjeri važi zn Poljsku i ostale zemlje narodne đemo= kratije. (Aplauz)

Isti poljski list »Tribuna luđu« donosi 11 III klevetnički članak protiv naše zemlje, u kome na naše najveće iznenađenje uzima u zaštitu ustaške zločince i štetočine koji su ha državnom dobru Relje organizovano trovali svinie koje se tamo goje za prehranu naših trudbenika, U tom članku nedostaje još samo đa se te štetočine proglase ·pristalicama Informbiroa, jer se sađa vrlo često dešava da se razni reakcionarni elementi, kao na primjer isključeni reakcionarni štu= denti sa Beogradskog univerziteta, razni četnički ili kulački elementi kod nas. zaklanjaju za Informbiro itd. da bi pod tom firmom mogli lakše voditi borbu protiv novog socijalističkog uređenja u Jugoslaviji,

Dalje. list »Pribuna ludu« donosi 11 marta pod »Sumnjivo isticanje 'Tita«, članak pun raznih kleveta iizmišljanja o tome kako smo mi još prije rezolucije Informbiroa 1948 g., vodili pregovore i sporazumjeli se da nam Amerika proda strategiski materijal itd. U tome članku citiraju se reakcionarne izmišljotine koje je donio »Jorkšir post« — da smo mi navodno izvezli u Ameriku od decembra prošle godine za 3,700.000 dolara obojenih metala. A to je samo obična izmišljotina reakcionarne štampe, koja takvim lažima nastoji čim više produbiti jaz između

nas i zemaljia narodne demokratije. S

druge Strane, »Tribuna ludu« i drugi listovi naših istočnih suseda zlurado i svjesno da su to obične laži, preštampavaju takve vijesti samo da bi imali neku potvrđu za svoje neprijatelisko istupanjie prema našoi zemlji. Razumije se da bismo mi danas prodali i Americi obojene metale ako bi

„nam Amerikanci htjeli prođavati ma. šine koje mi hoćemo i koje su nam po-

trebne. To isto rađe i zemlje narodne demokratije pa i SSSR. koji izvozi u kapitalističke zemlje mangan. naftu,

·razne namirnice i dr. Svi smo mi svje-

sni toga da oni pravilno rade kad pro=, daju svoje ruđe, ili mašine i namirnice itd. kapitalističkim zemljama i

za to kupuju ono što njima treba, ali

zašto onđa nas nazivaju zbog foga iz- '

dajnicima? Nepošteno je služiti se ovakvim sredstvima, (Aplauz)

Takvi i slični napađi kojih malo koji dan da nema u poljskoj štampi. pret-

bo PVA i Vil

4N ženu TOP; „7 MJ

+ “

%

stavljaju duboko neprijateljski odnog

prema našim narodima koji to nisu .

ničim izazvali u odnosu na bratsku polisku zemlju, Razumije se da je za sve te klevete odgovorna poljska vlada, a ne poljski narod. LS

I sovjetska štampa i radio napada–

ju nas sve više i zauzimaju stav koji

se nikako ne može nazvati prijatelj-

skim, Evo nekoliko primjera. „Radio Moskva daje 18 II o. g. emisiju protiv nas u kojoi lažno prikazuje opadanje tiraža »Borbe« iako je taj tiraž silno porastao u poslednje vrijeme, U emisiji se to dovodi u vezi sa navodnim na– padima u »Borbi« na druga Staljina i

' SRP(b). Svako kod nas zna da to ni-

je istina, jer niti je naša štampa napadala druga Staljina, niti ona to može učiniti. Otkuda je radio Moskva uzeo taj članak za svoju emisiju? Uzeo ga je iz tzv. lista »Nova borba«, u kojoj pišu izdajnici i dezerteri iz naše zemlje, Devetog marta radio Moskva je opet dao emisiju u kojoj ima teških uvreda i izmišljotina u napadima na našu zemlju i državne rukovodioce. Dalje. 9 TII radio Moskva donosi. povođom osnivanja Instituta za društvene nauke u Beograđu. iznaka= žene i izmišljene stvari o tome kako se kod nas zabranjuje izučavanje nekih glava istorije SKP(b) itd: · Rađio Moskva je 16 III prenio članak Lajtmana, u kome se kaže da američki reakcioneri i njihove prišipetlje šire preko štampe, rađia, i usmeno laži koje je »Titova klika« bacila u promet. Lajtman tvrđi da se protiv Jugoslavije ne vodi nikakva kampanja, nego se samo kritikuje neprijateljska politika: Jugoslovenske vlade prema Sovjetskom Savezu i zemljama narodne demokratije. Isti radio preneo je 17 III članak Grigorijana, objavljen u listu »Za čvrsti mir. za narodnu demokratiju« koji pokušava da citatima iz nekih zapadnih listova dokaže tobožnju izdaju šo= cijalističkog tabora koju vrše jugoslovenski rukovodioci uspostavljajući ekonomske odnose sa Zapadom, Vrjjeđajući najgrublje jugoslovensko rukovodstvo, on poređ ostalog navođi i pisanje lista »Gazet de Lozan« koji tvrđi da se u Jugoslaviju vraćaju Nedi-

ćevci i četnici iz svih krajeva svijeta, »da bi prišli na stranu Tita i stavili sebe na oltar ju-

goslovenskog „patriotizma«. Grigorijan kaže da se takve stvari zaista đogađaju u Jugoslaviji pa dodđaje da izražavanje reakcionarne štampe SAD i zapadnih zemalja i nehotice izdaju »Titovu kliku« kao oruđe u rukama imperijalista, kao izdajnike i neprijatelje Sovjetskog Saveza i zemalja narodne demokratije što se tiče Grigorijana, koji u organu Kominforma nalazi prostora da izrazi povjerenje u vjerođostojnost pisanja zapadne reakcionarne štampe i propagande u-– opšte, njemu i njegovom »Gazet, de Lozan« ne vjeruju čak ni sami četnici okupljeni oko američkog »Srbobrana«; taj list ie, prema jednoj vjesti rađio Atine 18 III »dobio izveštaj iz Jugo&lavije« u: kome se kaže da »proslavljeni« četnički komanđant Karadžić i dr, četnici krstare Jugoslavijom i ne-. milosrdno kažnjavaju zločince, a bor=ba se — kaže taj list — vodi na život i smrt«. Četnički »Srbobran« je, dakle, demantovao organ Kominforma, a mi znamo kolika je besmislica i jedno i drugo, (Smeh) .

'xUopšte uzeto, rađio i štampa Moskve imaju u odnosu prema Jugoslaviji rado običaj da citiraju razne listove, među kojima i listić izdajnika »Nova borba« i listove iz zemalia narođne demokratije itd. Dakle, u isto vrijeme dok naša štampa i rađio svakodnevno donose prijateliske članke, ra= dio emisije itd, podđvlačeći uspjehe Sovjetskog Saveza na kulturnom polju, kao i na privrednom i političkom, dotle štampa i rađio Moskve, zauzimaju stav koji je sasvim suprotan našem, to jest prijateljskom,

Naročito su se poslednjih 14 đana sovjetska štampa i radio toliko razmahali svojim napadima na nas, đa su skoro bacili u zasenak i mađarsku pro= pagandu protiv na8. Prije su se obično moskovska štampa i radio “služili citatima iz mađarske štampe i štampe oštalih zemalja, a đanas je već obratno, jer im se čine preblagi izrazi koji se protiv nas upotrebljavaju u zemljama narodne demokratije. Mađarski list »Fgetlen mađarorsag«, od 28 marta, prenosi članak pročitan, .u rađio-emisiji Moskve u kome ima i ovakvih gluposti; »Ekonomski krah jugoslovenskih nacionalista naročito še pokazuje na selu. Titovci kažu da će kulaci mimim putem urasti u socijalizam.« Dalje se, kažu: »Politika Jugoslovenskih nacionalista u Velikoj mjeri potpomaže bogaćenje kulaka, a to znači neprekidni pad životnog standđarđa srednjih i sitnih seljaka«.., »Oni kažu da se socijalizam u Jugoslaviji izgrađuje na svoi poseban način. Ovaj poseban način doveo ih je dđo toga da se stanje kulaka danas učvršćuje a raspada savez radnika i seljaka, Zadružnom pokretu preti uništenie (šta kažete na ovu divnu konstataciju?).., ekonomsko stanje zemlje postaje sve kritičnije.« Bvo takve i slične zlonamjerne laži šire sada punom parom moskovska štampa i radio.

Kakva je propaganda mađarske štampe i rađia prema našoj zemljii, to svaki čovjek u našoj zemlji dobro zna, jer ta propaganđa i njen neprijateljski karakter ne zaostaju iza Dpropaganđe koju je vodila hortijevska štampa, a u mnogome je čak i prevazilazi naročito što se tiće falsifikovania činjeničnog stanja kod nas i raznih kleveta. . Nama je teško vjerovati da bi mađarski narod bio saglasan sa takvom neprijateliskom politikom” i raznim provokacijama prema Jugoslaviji sa strane partiskih i državnih rukovodđilaca Mađarske. Tim više što mi nismo ničim izazvali takav stav prema našoj zemlji. Baš naprotiv, i mađarski narod sigurno nije zaboravio đa smo mu mi prvi pružili ruku pomirnicu ili bolje reći praštanje za sve zlo koje su nam učinile Hortijeve okupacione

Treć

„jateljstvu i uzajamnoj pomoći,

IO NM"

EAACA pi aa

7 (PVAS

NJIŽEVNEINOVINE ·~·

Re la Pa 921

trupe, da smo prema svojim mogućno~ “

stima u svakom pogledu pomogli demokratske snage Mađarske da ostvare svoje težnje, to jest razvitak Mađarske na principima narodne demojkratije, Naša inicijativa i stvaranje ugovora o kulturnoj saradnji i ugovora o

prijateljstvu i uzajamnoj pomoći iz- .

među naše zemlje i Mađarske pokazuju, s jedne strane đa smo mi time ba-

cili u zaborav sve što je bilo u pro- .

šlosti, a s druge strane pokazali naš

'internacionalistički stav,

Da li je onđa to inspirisalo rukovodioce buđimpeštanskog rađia a mađarsku štampu uopšte da vođe protiv nove Jugoslavije „hortijevsku propagandu sa izrazitim „neprijateljskim karakterom i da šire o našoj zemlii i njenom rukovodstvu najbezočnije laži. kao što je na primjer ovaj komen= tar radio Budimpešte od 16 III ove godine: »Zbog čvrstog i junačkog otpora. jugoslovenskih komunista kaže budimpeštanski radio — koji svakim danom sve više raste, a koji u nekim krajevima Jugoslavije uzima već i oružane forme borbe u viđu antititovskih „partizana, Rankovićevi žandđarmi imaju pune ruke posla«....? (Smeh) | ·

Sličan je slučaj, drugovi i drugarice, i sa Rumunijom. I rumunjski dršžavni i partiski rukovodioci zauzeli su poslije rezolucije Informbiroa neprijateliski stav prema našoj zemlji, iako mi s tom susjednom zemljom imamo ugovore o kulturnoj suradnji o priiako smo i prema toj susjednoi zemlji pokazali do danas na konkretnim primjerima naše prijatelistvo. Bilo bi pnemogućno navesti ovdje sve one mnogobrojne članke iz rumunjske

.štampe koji su puni kleveta i uvređa

prema našoj zemlji i rukovodećim ljudima i zato ću uzeti samo par primjera iz poslednjih dana. List »Skantea« donosi 18 II klevetnički članak, u kome še, između ostalog, iznosi i to da se životni stanđard u Jugoslaviji snizio u 1948 godini na 50 posto u ođd-

.nošu na 1945 godinu, da se plan pro-

izvodnje kođ nas ne izvršava, da se politika industrijalizacije zemlie kompromitirala i slične laži. Rađio Bukurešt napada nas 19 IT ove godine što smo protestirali notom zato što nismo bili pozvani na ekonomsko savjetovanje i dođaje da smo zbog naciona=– lizma izgubili socijalističku pomoć zemalja narodne demokratije i SSSR. Oni su i ovđje sasvim zaboravili na činjenicu đa je stvar bila obratna. da

smo mi, to jest Jugoslavija, pomagali ~

zemlje narodne demokratije, a ne one nas. i to zbog toga što smo mi bili i ostajemo internacionalisti, Ja mislim da je dovolino poznato u čemu se sve izražavala ta naša pomoć zemljama narodne đemokratije. To sigurno pam-– ti i rumunjs&ki narod, ako su već Vođeći ljuđi to zaboravili. (Aplauz) Neprijateljska politika „rumunjske vlade prema našoj zemlji izražava se ne samo u sve Žešćoj, lažnoj i uvredljivoj propagandi protiv naše zemlje i državnih: rukovodilac8, već + u raznim provokacijama i progonima naše

nacionalne manjine u reonu Temišva-–

ra, hapšenja i maltretiranja tamo se

· događaju svakodnevno.

TI Bugarska je poslije đonošenja rezolucije Informbiroa promijenila svoj stav prema našoj zemlji, Sa strane bugarskih rukovodećih ljudi pogaženi

em kongresu Narod

b

su svi ugovori između Bugarske.i na-

Še zemlje, Razbijeno je ono bratstvo i

prijateljstvo koje smo mi sa toliko pregaranja gradili, vjerujući da nikakva žrtva ni materijalna ni politička, sa naše strane, nije suviše velika da bismo ostvarili istinsko bratstvo sa bugarskim narodom. Ali, partijsko i državno rukovodstvo Bugarske siste-

| matski je rušilo i danas ruši prijatelj-

ske veze između naroda Jugoslavije i Bugarske, iskovane iz krvi i suza. To rukovodstvo se ne obazire ni na te-

_žnje vlastitog naroda koji još uvjek gaji simpatije prema našoj zemlji, jer

bugarski narod ne može zaboraviti šta je sve nova Jugoslavija učinila za Bu= garsku:· kako u materijalnom tako i u političkom pogledu. (Aplauz) |

Iako nas vežu ugovori o prijateljstvu, uzajamnoi pomoći i kulturnoj suradnji, službena propaganda Bugarske protiv Jugoslavije danas je ista, ako ne još i gora no što je bila pod fašističkim režimom 7Rkralja Borisa. Klevetnički i uvredljivi karakter pisanja te štampe razmahao. se do ne-

. čuvenih razmjera. Dobija se utisak da “su neki od tih ljudi tamo potpuno iz-

gubili svako poštenje i da su stali na istu stepenicu sa albanskim avanturistima. koji nemaju. ni pojma šta je ·đozvoljeno a šta nije' đozvoljeno državnim rukovođiocima kad se rađi o međunarodnim odnosima, (Smeh, Aplauz) Dokle su dotjerali bugarski rukovodioci vidi se iz slijedećeg slučaja. Prije kratkog vremena izišao je u bugarskoj štampi jedan klevetnički članak sa procesa protestantskim sveštenicima, u kome se između ostalog

govori kako je na pariskoj konferen- ,

ciji jugoslovenska delegacija skrivila da je anglo-američki blok saznao da Jugoslavija misli ustupiti svoi dio reparacija Bugarskoj, pa su zbog toga onda Bugarskoj bile povećane repa= racije. tako đa je Grčkoj dopalo toliko koliko bi, inače, iznošile ukupne reparacije Grčkoj i Jugoslaviji, Taj članak ima za cilj da iz te klevete izvuče zaključak da zapravo Jugoslavija i nije ništa poklonija Bugarskoj. Razu= mije se đa je veću podlost od ove teško izmisliti, a ona je sračunata na to da pokaže bugarskom narodu kako on upravo nema zašta da bude zahvalan novoj Jugoslaviji, Jednom riječi, ona ima za cilj da izazove mržnju bugarskog narođa prema Jugoslaviji, ma đa bugarski narođ nikako ne može đa razumije tu klevetničku hajku prema našoj zemlji.

Mogao bih nabrojati bezbroj raznih drugih činjenica koje, nažalost, jasno govore o neprijateljskom stavu bugar= skih rukovodilaca prema našoj zemlji, ali bi to zauzelo ovdje i suviše vremena, Međutim, ne radi se više samo o propagandi, već i o mnogo opasnijim slučajevima toga neprijateljstva.

. Uzmimo samo stav prema Pirinskoj

Makedoniji u kojoj se ponovo počela sprovoditi velikobugarska politika, za= tim slučajeve hapšenja naših građana u Bugarskoj, a naročito u Sofiji, i drugo. Za sve. to snosi naipuniju ođgovornošt :bugarska vlada.

U Albaniji, drugovi i drugarice. i sami znate šta se radi protiv nas, O tome ja zbilja ne moram ovdje govoriti, jer bi svaka riječ bila preblaga đa se okarakteriše: postupak albanskih rukovodilaca. Mogao bih samo kazati đa ljudi koji se nalaze danas u Alba-

| __BROJ ir

| niji na državnom rukovodstvu uop\čte ne vlađaju svojim ponašanjem i da su izgubili svaku moć rasuđivanja. Šteta je samo što albanski narod mora zbog toga trpjeti i što su rukovodeči albanski megalomani upropaštili one prišne i prijateljske veze koje su postojale između naše dvije zemlje. Htio bih još podvući i to da je našim državnim pretstavnicima tamo “Vrlo teško i skoro nemogućno raditi. Službenicima našeg poslanstva i njihovim porođicama nemogućno je kretanje na ulici, jer su izloženi raznim šikanacijama i napadima organa bezbjednosti

' I svim mogućim vrijeđanjima. Mi ula-

žemo stalno proteste, ali to ništa ne koristi.

Svim tim obilato se Moriste reakcionarna štampa i rađio za svoje imperijalističke ciljeve. Oni pišu i govore o tobožnjem ustanku u našoj zemlji, o pokretima trupa na objema stranama naših granica, o privrednim teškoćama naše zemlje i o raznim đrugim izmišljenim stvarima,

BEvo i za to nekoliko primjera. Londonski »Observer«, prema izvještaju od 13 marta, poziva se na „članak objavljen u organu Informbiroa i donosi svoj članak pod „naslovom »Opasnosti za Jugoslaviju«. u kome poređ ostalog kaže da se čine pripreme za stvaranje neregulamnih antititovskih snaga za operacije u Jugoslaviji iz baza u susjednim „zemljama, Mađarskoj, Albaniji i Bugarškoj, »i to po uzoru na grčke pobunjeničke snage«. Rađio Atina javila je 18 marta iz Londona da še, prema obavještenjima iz Rima i Trsta. potvrđuje da je radio Moskva objavio da je počeo rat protiv Tita po srezovima i šselima. (Smeh) Pariska štampa 15 marta piše takođe o koncentraciji trupa duž jugoslovenske granice, londonski »Dejli ekspres« naziva ih trupama Kominforma, a radio Rim, »Glas Amerike«, agencija „Asošieted=pres i drugi organi reakcije isto tako šire ove i slične laži, pozivajući se na emisije radio stanica i štampu Moskve i zemalja narodne demokratije. a prije &vega na organ Kominforma. (Aplauz)

Prema rađio Moskvi, Lajtman je kao što sam već malo prije rekao tvrdio da »Titova klika« baca u promet laži koje šire američki reakcioneri i njihove prišipetlje, a đa se sa strane zemalja narodne demokratije i SSSR ne vođi protiv Jugoslavije nikakva kampanja nego se samo kritikuje ne=prijateljska politika jugoslovenske vlade prema njima. .

Da li je ovo kampanja ili kritika i da li su ovo plodovi kritike? Da li su ovo laži koje je »Titova klika» bacila? Da li je ovo upereno protiv naroda Jugoslavije i države Jugoslavije ili je samo kritika jugoslovenske vlade?

SPREMA SE NOV ZLOČIN

Već šest mjeseci jedan plemeniti i hrabri čovjek čami u ćeliji atenskog zatvora, očekujući smrt. Već šest mje= seci on Kroz rešetke gleđa svitanje dana, a da nikad ne zna nije li upravo to njegov posljednji đan. Svaki topot čizama na tamničkom hodniku može značiti đa krvnici dolaze da ga povedu na stratište,

Manolisu Glezosšu njje prvi put izrečena smrtna osuda,

Bilo je to u proljeće 1941, jedva mjesec dana nakon hitlerovske okupacije. Glezosu je tađa bilo devetnaest gođina i stanovao je nedaleko od Akropole. No mlađom atenskom studentu ubrzo je dosadilo đa gleda kako se na vrhu Partenona, tog slavnog spomenika kulture, vije barjak kanibala i ubojica.

TI tada, jedne noći, bez obzira na to što su se unaokolo nalazili okupa– torski određi, Glezos se popeo na Akropolu i srušio kukasti križ s Partenona, Bio je to izvanredan podvig u doba kađa su horđe hitlerovskih grabežljivaca pregazile đesetak evropskih zemalja i kađa je crni fašističWhi oblak pritisnuo kontinent poput teške, krvave more. Podvig Glezošsa imao je učinak plamenog signala, Bio je to poziv na borbu protiv okupatora, I grčki je narod tu borbu prihvatio, :

Nacisti su Manolisa Glezoša osudili na smrt. No nije im uspjelo da ga še dočepaju.

A kad je već izgledalo da se ostvaruje vjekovni san grčkog naroda o slobodi i nezavisnosti, pokazaše se iza maske »saveznika« novi osvajači.

Trebalo je đa se 1044 pojavi na A-.

kropoli, umjesto propalih gaulajtera, Čerčilov general Skobi, i đa uskoro zatim dođe mister Grizvold sa SVOiom »pomoći«, pa da se hladno i smišljeno nastavi hajka protiv „grčkog

naroda, .što neprekidno traje već O-

sam godina, Danas, kada »čitava flota veoma

sjajnih i ugodnih limuzina, u kojima

se voze engleski i američki generali, što pomažu svojim savjetom« — kako je to svojevremeno pisao »Dejli Ekspres« — prati tu hajku na grčko demokratsko stanovništvo, kraljevski &šuđ u Ateni smatra neophodnim đa se Glezos smakne,

Zašto je ustvari Manolis Glezos, u-

· rednik »Rizospastisa«, drugi put osu-

đen na smrt? Pustimo da nam to objasni sam monarhofašistički javni tužilac Mahairaš, koji je na .»proce= 8su« protiv Glezosa, jednog od najsvijetlijih likova otpora i borbe protiv fašizma, rekao slijedeće:

»Da bismo mogli stvoriti pravu sliku O pokvarenoj duši tog optuženog lopova, treba da se vratimo natrag u mjesec maj 1941, kađa je taj zločinac izvršio niski i prezrenja vrijedni čin, skinuvši njemačku zastavu s Akropole. Njega je na to potakla,. mržnja prema „grčkom narođu, kako bi na taj način dao Nijemcima prvi povod da napadnu naš nevini narođ koji je osuđio taj čin. To je bilo prvo u nizu paklenih zlodjela

tog pokvarenog zločinca. Njegova glava.

mora đa padne«.

To su riječi precizne i jasne, i nije im potreban naročit komentar. Manolis Glezos osuđen je na smrt, i to četiri godine nakon „auništenia trećeg Rajha, zato što je 1941 svojim heroj= skim podvigom pozvao grčki narod na borbu protiv hitlerovskih okupatora,

Ta besramna presuda pokazuje do kojeg se stepena moralne truleži srozao režim koji angloamarički diplomate u svakoj prilici tako toplo preporučuju zaštiti Ujeđinjenih nacija. Atenski suci i njihovi savjetnici s đolarima u džepu, cinički se, dakle, rugaju milijunskim žrtvama koje su pale u borbi protiv fašizma, i oni u potpunosfi potvrđuju osuđu koju su Glezosu izrekli nacisti! Tako, eto, izgleda »svijetla točka« imperjijalističke »đemokracije« u tom dijelu svijeta.

No, zar to nije u biti ona ista ljudožderska mržnja koja je siktala iz

usta američkog suca Čarlsa Venestru-

ma, kađa je u Nirnbergu opravđavao njemačke generale optužene zbog ma-

sovnih umorstva ljudi, žena i diece Jugosšlavije- »...Taoci se mogu uzimati i streljati đa bi se održao red... rekao je tađa taj zastupnik »pravde«. I Glezosova glava treba da padne, jer je on poremetio »red«. A taj »ređ« to je, kako smo čuli od atenskog kraljevskog javnog {iužioca, bio kukasti križ na Akropoli! Kao što su no foj logici tađa »red« pretstavljala i bezbrojna vješala što su ih nacistički generali nanizali po putevima Jugoslavije, w

Šefovi prekomorskih misija sa sVOjim mazrionetama ogrezlim u zločine nailaze danas u Grčkoj na otpor onih istih snaga koje su predvodđile oslobodilačku borbu protiv njemačkih i talijanskih okupatora, I prema tome, glava Manolisa Glezosa treba da padne, jer je to jedna od glava nepokorenog i slobodoljubivog grčkog naroda, koji isuviše dobro poznaje misionare imperijalističkog evanđelja,

TI. Rizos, jeđan od veoma falentiranih mladih pjesnika, bačen je u koncentracioni logor, D. PFotiadis, dramski pisac, za vrijeme okupacije spiker na lonđonskoj rađio-stanici, danas se nalazi također u koncentra=cionom logoru. Menelas Luđemis, novelista, — u koncentracionom logoru. Dimitrije Lagos, talentirani pjesnik, i prevodilac francuske poezije smaknut. Hristos Kalambelus, ekonomist, koji je napisao, pored ostalog, studiju o engleskom ekonomistu Daviđu Rikardu — smaknut. Manolis Glezos, novinar i publicista — osuđen na smrt.

Oni Što ubijaju slobođu istovremeno ubijaju kulturu.

Oslobodilačku borbu grčkog naroda prati s neograničenim simpatijama i divljenjem cijelo napredno čovečanstvo. I svi slobodoljubivi narodi svijeta dižu danas švoj glas protiv novog zločina što se u Ateni sprema nad herojem s Akropole — Manolisom

Glezošom., PP e Mirko MIRKOVIĆ