Književne novine

STRANA 4

PROBLEMI MLADIH PISACA I PISACA-POČETNIKA

() radu mladih pisaca i književnih kružoka

U Narodnoj Republici Hrvatskoj •držana su oblasna savjetovanja mladih pisaca, književnih „početnika i mlađih ljubitelja književnosti. U Splitu, Karlovcu, Varaždinu i Osijeku savjetovanja su održana 27 marta, a u Zagrebu 3. aprila, Na Rijeci će se savjetovanje održati tokom ovog mjeseca, Od prošlogodišnjeg republičkog savjetovanja u Zagrebu, na kom se koncem marta 1948. bilo okupilo oko stotinjak mladih drugova, rad literarnih kružoka i družina razvio se i na= rastao, tako da danas u Hrvatskoj postoji oko 2000 omlađinaca i omladinki koji, okupljeni u tim literarnim

' orga cijama, s ljubavlju i velikim interesom diskutiraju, rade i uče. Ovako veliki broj mladih Kmjiževnih aktivista govori ne samo o vitalnosti i sposobnostima koje posjeduje naša

* omladina, već i o organizaocionoj i odgojnoj ulozi koju vrši omladinska organizacija, govori — što je najvažnije — o velikoj brizi naše Partije koja, kao i svugdje, i ovdje, nad odgojem našeg mladog književnog naraštaja, budno bdi. Rad naših prosvjetnih vlasti, aktivizacija članova Društva književnika Hrvatske ı tom poslu, djelovanje aktiva Narodne omladine, pojava omladinskog Književnog časopisa »Izvor«e — sve su to bili razni. oblici kojima je naša Partija provodila svoju zamisao da prihvati i razvija mlade nadarene ljude, da im omogući put razvoja, drukčiji od onog što su ga imali knjaževni, početnici prošlih vremena. Usopjesi, koji su dosada postignuti u književnom odgoju omladine, rezultat su tih napora usmjerenih sa raznih strana jednom cilju.

Ali, mi nećemo samo u tome specijalnom radu tražiti korijene ovako široko razvijenom omladinskom kn;jiževnom pokretu. Nećemo jer znam» o kakvoj se omladini radi i u kakvoj sredini ta omladina živi i Uči s» ŽiVOtu. Prolazeći kroz naše omladinske }iferame Kkružoke i sekcije, nu ćemo često kod nekog mladog „pyefeienta, koji vatreno govori o Kranjčeviću, vidjeti u zapučku udarničku znažku pruge, ili ćemo saznati da je mladić, koji zajapureno čita svoje stihove nedavno osvojio zlatnu značku žislkuiturnika, itd. To što naša omladina živi u našem revolucionarnom vVremenu, što je izrasla iz naše oletnog života koji je sa svih strana zapljuskuje, to je ono što se blagotvorno odražava i u njenom odnosu prema literaturi. Mladi književni požšatniči to sami najbolje znaju, jer osjećaju kako je ljubav prema domovim: i Partiji srž njihova života, pa : njihohovih književnih inspiracjia. Pa kad &e mušterije Informbiroa sjete .z Mađarske, Bugarske, Rumunije ili Albanije da pod prozorima naše domovine izvode svoje bjesomučne serenade, onda naši mladi Književni pačelnici osjete neodoljivu potrebu da i perom čuvaju čast svoje domovine.

Ne nagoni zemlji nešoj oblake sive jer kod nas sija sunce

kaže u pjesmi »Klevetniku« „mlada pjesnikinja, učenica IV. razreda gimnazije i, jasno, ne služi se njegovim sredstvima, ne govori njegovim rječnikom, jer je njen moral moral maše omladinke, ali je u ovim svojim stihovima ona izlila svoje gnušanje i odlučnost, i prkos i ljubav.

Međutim, sve ovo dosada „kazano mije nikakvo novo iskustvo, sve je to već davno svima „poznato, samo se ovdje, na ovim oblasnim savjetovanjima mlađih u Hrvatskoj, i ovoga puta još jednom potvrdilo. Ali, ova savjetovanja dala su neke podatke i otkrila u jasnijem svjetlu neke probleme književnog odgoja omladine.

Dvije su osnovne organizacione forme u kojima se odvija književni rad omlađine. Jedna su literarni kružoci, gdje se obično okuplja deset do dvadeset, mladih ljudi, koji sami pišu stihove, prozu, igrokaze ili se aktivnije bave kritikom. Tu se oni sastaju da porazgovore o svojim radovima i đa razvijaju svoje književno znanje. Druga forma su literame družine {forma važna za škole!) koje katkad obuhvataju i do sto članeva — ljubifelja književnosti, a čiji se rad sastoji bilo u održavanju diskusionih večeri posvećenih nekom teoretskom Književnom problemu, bilo u akademijama ili večerima posvećenim knjiševnom djelu i radu prošlih i savre= menih naših književnika. Iskustvo pokazuje, da ove forme uistinu odgowaraju potrebama prakse, pa ako se mome, zbog organizacionih &labosti niBu Svugdje ostvarile, tamo gdje su

arene pokazale su se uspješnima. Ovako postavljene forme rada nisu nimalo krute, i one ne samo da ne sputavaju, veći razvijaju inicijativu za Stvaranje što praznolikijeg i 6vrsishodnijeg rada u njima, Mladi isci pDočetnici mogu u svom užem (ne zatvarajući ga nikome

hoće a njem da radi!) da mnogo osređnije govore o problemima

Og Književnog rada, a što se tiče Ndeološkog i teoretskog odgoja moku ee planove stavljati specijalnije

e — njima dakle svakako odgo\wara forma jednog užeg kružoka, Ali, to nikako ne znači da takovi mladi pisci — početnici moraju il; mogu da se odvoje (a toga je u praksi bilo!) od mašovnih literarnih družina, da se ograde u »više šfere« književnog rada, Dapače, ako fakvi drugovi ozbiljmo gledaju na svoju književnu aktivnost, mjihov će zadatak biti da budu jezgro i rukovodsto masovnih literarnih družina, da svojim relativno većim znanjem pomažu njihov rad.

Kad je riječ o literarnim organizacijama omladine vrlo je važan Pproblem: kako okupiti radničku i seljačku omladinu na tom poslu. Treba kazati da su se srednjoškolski lite-

rni kružoci i družine u mnogim aoičalima potpuno izolirali od radničRe omladine (a o seoskoj da i ne gOvorimo). Koliko je netačno tvrđenje da među radničkom i seljačkom o»

u Hrvaiskoj

mladinom nema interesa za književna pitanja, pokazuje i literarni kružok iz Varaždina, koji između svojih dvadesetpet članova broji i desetak radničkih omladinaca. Prosvjetne vla-

sti, Savez kulturno-umjetničkih dru- ~

štava, a osobito organizacije Narodne omladine treba da ubuduće konkretno zahvate u ovaj problem i postepeno ga stanu riješavati.

Sadržaj rada omiadinskih literarnih kružoka i družina. kako su pokazala ova savjetovanja, nije bio planski usmjeren. Plan, što ga je Centralni komitet Narodne omladine Hrvatske dostavio organizacijama na terenu bio je donekle tvrd, krut, jedinstven za sve kružoke i družine, bez obzira na raznolikost uzrasta i snaga, pa je u praksi bio u mnogome neostvariv, Zbog svega toga dolazilo je do samoinicijativnog prekrajanja ili stvaranja novih planova, a u tim slučajevima, kao posljeđica nedovoljnog Književnog znanja, uvlačili su se nedostatci u sddržaj rada. Tako 'su, na primjer, mladi drugovi u Dubrovniku uzeli da obrađe kao temu iz ruske književnosti (zapostavivši sve druge ruske klasike!) Dostojevskog, a jasno je da neće znati, s obzirom na svoje životno i Književno iskustvo, razlučiti kod tog pisca reakcionarno i mistično 'od pozitivnog i realističnog. Ili su, opet, uzimane teme za referate iz teorije, književnosti, koje općenito postavljene premašuju ne samo snage referenata i diskutanata, već i po svojoj opsežnosti prelaze okvir jednog „sastanka (na „primer: »Književni pravci prošlosti, savremena književnost i njeni zadđaci«). Ili, dalje, pored mnoštva aktuelnih potrebnih književnih tema prvenstveno sa područja našeg književnog naslijeđa i savremene književne problematike, a zatim i strane klasične literature, osobito ruske, uzima se za obrađivanje, pomalo ekstravagantno, kakva specijalna tema, više sračunata da »pokaže znanje« referenta, nego da koristi slušaocima (na primjer: Ibsenovi »Stupovi društva«), Vidimo, dakle, đa se tu i tamo pokazala pojava precjenjivanja svojih snaga. Možemo, kad nas je izlaganje do tog pitanja dovelo „dati za ilustraciju još jedan primjer: Jedan mlađi drug prihvatio se da obrađi život i djelo Ivana Cankara. I, šta je napravio? Pročitavši nekoliko Cankarevih djela, on nije htio da pročita kao pomoćnu literaturu članke koje su objavili naši časopisi i novine povodom nedavnog Cankarevog jubileja, jer nije žŽelio, kako sam kaže. »da mehanički ponovi ono što su drugi rekli«.

Sve u svemu u rađu kružoka i družina osjetio se nedostatak jednog ırealnog plana. Trebat će, jer potrebe jasno traže, da rukovodstvo omladinske organizacije u zajednici sa prosvjetnim vlastima i Društvom književnika Hrvatske riješi što skorije to važno pitanje. Čini se, da će takvi planovi bolje postići svoju svrhu ako ne budu pisani kao proizvodni plan (taj i taj tjedan mora se to i to napraviti, tim i tim rasporedom morate tu i tu temu obrađiti, već ako se ti planovi postave kao orijentacioni, sa daleko većim brojem tema,

među kojima će pojedini kružoci i družine moći prema snagama, svom interesovanju i dostupnosti literature birati one koje im najbolje odgovara–

Ju, i Pitanje pomoći na licu mjesta vrlo

je važno, ako ne i najvažnije. pitanje

pravilnog rađa u omlađinskim lite-

rarnim organizacijama. Dok su u velikom broju slučajeva i rukovodstva Narodne omladine, i nastavnici na– rodnog jezika ji javni i kultumi rađnici pomagali, a negdje, upravo. bi rekli, i njegovali “literarne družine i

kružoke, bilo je i slučajeva velike ne- '

brige. U Khrlovcu, na primjer, nije na oblasno savjetovanje mladih knji-

ževnih aktivista došao nijedan rukovodilac Narodne omladine, a drugovi

iz Varaždina kažu, đa su im neki profesori književnog jezika uskratili svo= ju pomoć, izjavljujući da ni oni sami, profesori, nisu u stanju da napišu dobru pjesmu, a: kako će onda drugima pomoći. Članovi Društva književnika Hrvatske pružili su i prilikom ovog savjetovanja svesrdnu po-

moć mladim drugovima. Na svako od.

ovih oblasnih savjetovanja, pored

jednog pretstavnika Centralnog ko-

miteta Narodne omladine Hrvatske i jednog člana ređakcije „omladinskog književnog časopisa »Izvor«, došii su po dva ili tri starija književnika i svojom pomoći unijeli novi elJan

živost u budući rad kružoka. Na o-.

blasnom savjetovanju u Zagrebu prisustvotvali su skoro svi aktivni čla= novi Društva književnika. Ipak Društvo književnika Hrvatske treba da prođiskutira kako da se nađe put da se, umjesto povremenih akcija, stariji književnici angažiraju neposredđ=nije i aktuelnije u odgoju mladog književnog naraštaja. Na savjetova-

nju u Zagrebu bio je iznesen prijed-.

log, da pojedini književnici preuzmu neke vrste patronata nad nekim određenim kružocima, osobito . onima van Zagreba, i da češćom Kkorespo= dencijom pomažu mlađim drugovima u rješavanju raznih i praktičkih i teoretskih pitanja. Sigurno je, kad bi se takva jedna akcija sprovela u djelo, da bi ona bila snažan impuls za buđući rad kružoka. i 55 Savjetovanja o kojima je riječ imala su, kako se vidi iz izloženog, zadatak da otkriju sve organizacione probleme koji se javljaju u radu Omlađinskih literarnih kružoka i družina. Druga, ne manje važna strana ovih savjetovanja, bila je ispunjema analizom radova koje su mladi drugovi čitali u provizornim Kkružocima koima su rukovodili književnici. Prelazi okvir ovog mapiša da ovdje govorimo podrobnije o pojavama u prvim ostvarenjima književnih početnika. Tu bi se uglavnom moglo ponoviti ono što je napisemo i rečeno dosađa o stvaranju mladih. Ali treba i ovdje kazati da čovjek ne može bez ođuševljenja slušati kako iz svih tih radova, pored individualnih osobenosti pojedinaca, uprkos česte neumiješnosti i nedđovolinog snalažemia u književnom poslu, izbija nezadrživi optimizam, oduševljeno i vedro gledanje na našu stvarnost, onaj isti elan. koji uobličava grandiozne slike

radilišta Narodne omladine. Vatroslay MIMICA ·

Savjetovanje mladih pisaca-početnika ı

Crne

Prvo savjetovanje mladih pisaca= početnika Crne Gore okupilo je oko 30 članova Narodne omladine. Ono je održano u Cetinju, na inicijativu Centralnog komiteta MNMarodne omladine Crne Gore i Povjereništva „Saveza književnika, Glavni cilj savjetovanja bio je da se uspostavi čvršća saradnja sa starijim drugovima i da se pristupi planskom uzdizanju književnog podmlatka u Crnoj Gori. Pored ostalih bili su prisutni pretstavnici Uprave za agitaciju i propagandu CK KP Crne Gore, Kulturno-prosvetnog saveza Udruženja novinara, članovi Povjereništva Saveza književnika za Crnu Goru, ?

Referat o pitanjima književnog stvaranja mladih pisaca u ime Povjereništva književnika podnio je Janko Đonović koji je, između ostalog rekao: »Do naše narodne revolucije, preko koje je prodro marksističko-lenjinistički pogled na svijet, bilo je ovlađalo mišljenje da književnici. nijesu Obični ljudi ukopčani normalno u društveni život, i da stihijski stvaraju svoja djela. Međutim, danas su književnici ukopčani u realni život naše stvaralačke današnjice i Svojim radom svjesno i aktivno učestvuju u izgradnji socijalizma. Đonović je dalje istakao da se pred svim, pa i mla đim piscima, nalazi veliki broj problema socijalističke izgradnje, koje treba umjetnički obrađivati. To će još više potstaći milione trudbenika grada i sela na velikom djelu izgradnje socijalizma. Samo tu treba da od DOčetka izbjegavaju hladnu šemu i jevtinu frazeologiju. Govoreći o uslovima književnog stvaranja Janko Đonović je naglasio đa mlađi pisac mora što šire poznavati narodni život. biti u toku sadašnjice i ideološko-politič-

. ki se izgrađivati na principima mark-

sizma-lenjinizma.

O organizacionim pitanjima u radu s mladim piscima referisao je Dobrosav Ćulafić, član Biroa CK Narodne omladine. On je naglasio da ie jedan od glavnih zadataka mlađih pisaca da individualno izučavaju nauku marksizma-lenjinizma, i da formiraju ,literarne sekcije, kružoke i klubove mladih pisaca, .

Tok. diskusije rasvijetlio je mnoga važna pitanja u vezi sa budućim radom mladih pisaca-početnika Crne Gore, Većina njih izrazila je veliko zadovoljstvo što im je na savjetova-– nju ukazana mogućnost da razjasne

Gore

izvjesna pitanja, koja su im se postavila u dosadašnjem radu. LE

Prema zaključcima ovog savjetova– nja odmah će se pristupiti formiranju literarnih kružoka po školama i književnih sekcija po omladinskim Kkulturno-umjetničkim „društvima. Radi obuhvatanja književnih početnika koji žive na selu ili rade u preduzećima formiraće se klubovi gde god bude T do 8 mladih pisaca. Literarne sekcije, kružoci i klubovi napraviće plan rada za tri i šest mjeseci, u kome će „predvidjeti teme iz ideološko-političkog rada, iz književnosti, . diskusije, sastanke, turneje i drugo. ;

Centralni komitet Narodne omlađine organizovaće u junu večeri književnih početnika u Cetinju na rađilištima Skađarskog Jezera, u Titogradu kao i još u nekim sreskim mjestima. Biro CK Narodne omladine vodiće stalnu brigu o životu i radu mladih pisaca i pomoći im pri rešavanju organizacionih pitanja,

Po završetku savjetovanja mlađi pisci su održali diskusioni sastanak sa starijim drugovima, gdje su čitali svoje najbolje radove i upoznali se, preko kritičkih osvrta, sa njihovim dobrim i negativnim. stranama;

.A.B.

— Ž –– –– – n „ DDCTDTioWrrs~———. “Novi slovenački dokumentarni filmovi"

Posle prvog slovenačkog umetničkog filma »Na svojoj zemlji« preduzeće Triglav -filme sađa je' već završilo i dokumentarni film »Slovenačko Primorje«, prema scena riju kniiževnika Franca Bevka U svom prvom delu film prikazuje Slovenačkog Primorja, a u drugom delu obrađuje njegovu geološku strukturu, kao i životi rad stanovnika Slovenačkog Primorja u xnovoi Jugoslaviji,

Ookumentamnii film »Štampa i partizani« prikazuje rad partizanskih štamparija i ona rest gde su se štampali ilegalni listovi. Film daje likove neustrašivih partizanskih kurira koji su, izlažući se smrtnim opasnostima, praznosili • partizansku štampu u sva muesta Slovenije. Za ovaj film rediteii je angažovao i one ljude koji su i sami učestvovali u izdavanju i šireniu partizanske štampe. u toku narodnooslobodilačke borbe.

Dokumentarni film »Jesen u vinovim. lozama« slika život i rad u vinogradarskoj zadruzi u Železnim Dverima, kod Ljutomera. Scenario za film napisali su Anton Ingolič i France Kosmač, : ::

Film »Među zagorskim rudarima«, po scenariju Ernesta Adamiča, obrađuje Dproces rada u rudniku, uspehe zagorskih rudara u takmičenju i osnivanje prve omladinske ruđarske brigađe. ,

»U borbi za Plan« — naziv ie dokumentarnog filma knji iznosi napore radnih·.kolektiva u izvršenju planskih zadataka, naročito u građevinarstvu.

istoriski razvitak

KRJIŽEVNE!NOVINE

+

Odgovorm urednik: Jovab Popović, Beograd. Francuska broj

strana kulturna revolucija,

% i kJ i 70% 07 c (OOZO ŽŽ HRUT LABUOPIŠ

EI LISTOVE|

Prošlog meseca izišao je prvi broj časopisa »Kulturni život«, organa Saveza kulturno-prosvetnih društava Srbije. Posle zagrebačkog časopisa »Kulturni radnik« i ljubljanskog »Obzornika«, koji izdaje organizacija »Narodne prosvete«, »Kulturni Žživot« je treći časopis koji pokreću republički savezi kulturno-prosvetnih društava, sa ciljem da preko svog organa još življe j neposrednije deluju u smislu pravilnog usmeravanja kulturnoprosvetnog rada, u našoj zemlji, Pored ovih časopisa, februara ove godine pokrenuta su i dva mesečna lista, kao organi republičkih saveza kulturno-prosvetnih društava. U Makedoniji je počeo da izlazi mesečni list »Kulturen život«, dok je sarajevski »Odjek«, koji je ranije izlazio kao kulturno-informativni mesečni list, postao organ Saveza kulturno=prosvetnih društava Bosne i Hercegovine. Time su svi savezi kulturno-prosvetnih društava, izuzev Crne Gore, dobili svoje organe. Ovi časopisi i listovi pružiće neposrednu pomoć savezima kulturno-prosvetnih društava u ispunjenju svih onih mnogobrojnih i odgovornih zadataka, koje su savezi primili na sebe preuzimajući kulturno-prosvetni rad Narodnog fronta i objedinjavajući delatnost svih masovnih organizacija — sindikata, omladine, APŽ-a — na kulturno-=prosvetnom polju.

U uvodnom članku Dobrice Ćosića, objavljenom u prvom broju časopisa »Kulturni život«, ti šu zadaci jasno naznačeni. Prvi i osnovni je zadatak Saveza u ovoj godini, ističe se u članku, stvaranje kulturno-prosvetnih društava po selima gde dosada nisu stvorena, kao i stvaranje sindikalnih i omlađinskih društava po gra=dovima, ruđarskim i industriskim centrima gde ona ne. postoje. Naročitu pažnju treba posvetiti kulturno-prosvetnim društvima u selima gde postoje radne zadruge i zadružni domo-– vi. Savez kulturno-prosvetnih društava Srbije, ističe se dalje u članku, treba da pruži veću pomoć prosvetnim organima borbe za suzbijanje i likvidaciju nepismenosti, da radi na daljem proširenju mreže biblioteka, knjižnica i čitaonica, da doprinese što punijem omasovljavanju svih formi kulturnoumetničke delatnosti: dramskih grupa, horova ,orkestara, folklornih i drugih sekcija, i zaoštri borbu za Kvalitet, za idejno-umetnički nivo priredaba koje daju Kkulturno-umetnička društva. Svojim „člancima direktivnog ili informativnog. karaktera, popularnim fumačenjem svih problema koji se postavljaju. pred. kulturno-prosvetna društva, davanjem. praktičnih uputstava za rad pojedinih kulturno-umetničkih sekcija, časopis »Kulturni život« pružiće znatnu pomoć kulturno-prosvetnim društvima u ispunjenju ovih zadataka. Iako na početku svog izlaženja časopis još nije dobio svoju definitivnu fizionomiju i jasno naznačio svoj delokrug rađa, u prvom broju objavljeno je nekoliko direktivnih i popularno-informativnih članaka, koji će biti od znatne koristi kulturno-prosvetnim društvima u gradu i na selu, Pored već spomenutog članka Dobrice Ćosića »Drugi kongres KPS i zadaci Saveza kulturno=prosvetnih društava Srbije«, treba istaći i članak Bore Drenovca o kulturnoprosvetnom radu naše Partije na selu, u kome su naznačeni neposredni zadaci koji se, na osnovu ocene koju je. dao Peti kongres KPJ, postavljaju u radu na kulturnom preobražaju našeg sela. Polazeći.od postavke, izložene u Programu KPJ, da je preobražaj sela moguć jedino i isključivo u vezi sa socijalističkim preobražajem poljoprivrede, u članku se ističe da je, uporedo sa uspesima u socijalističkoj izgradnji, naše selo zahvatila sveda se, na inicijativu naše Partije, na selu razgoreo bujan prosvetni i kulturni rad.

»U oceni koju je dao Peti kongreš KPJ; — kaže še dalje u članku, ukazano je na osnovne slabosti kulturnog rada Partije na selu i sadržani osnovni zadaci, Ti zadaci jesu: Borba za stalnost i sistematičnost kulturnog rada na selu i unošenje više idejnosti u čitav taj rad«, Govoreći o potrebi podizanja · socijalističke · idejnosti u kulturnom radu na selu, drug Drenovac u članku pored ostalog ističe:

'»U šukobu radnih seljačkih masa i kapitalističkih elemenata' sela razvija se ođređena ideološka borba koja se neizbežno odražava i u kulturnom životu sela.. U današnjoj fazi klasne borbe na selu socijalistička idejnost našeg kulturnog rada znači: jbhbčati

svest siromašnog i radnog seljaštva

„uopšte u pravcu produbljivanja .kla<

šnog saveza radnika i radnog seljaštva: ona znači, dalje razvijanje onog novog odnosa siromašnog i radnog seljaštva prema svojoj, narodnoj, socijalističkoj državi, razvijanje i jačanje. socijalističkog „patriotizma na selu. Najzad, socijalistička idejinost u kulturnom radu na selu podrazumeva. upornu ·borbu protiv zaostalosti, neznanja, sujeverja i predrasuda. Bez toga ne đa se ni zamisliti istinski političko prosvećivanje na selu, tj. unošenje marksizma među radne mase seljaštva«, ·

U prvom broju časopisa »Kulturni živote objavljen je, pored ostalih

vlasti u sprovođenju.

članaka, i iscrpan prikaz Olivere Mlađenović o pripremama za festival narodnih igara i pesama Srbije, U članku su istaknuti pozitivni rezultati pojedinih seoskih folklornih grupa u prikazivanju izvornih igara iz svoga kraja, i, istovremenp, ukazano na pojedine slabosti i zastranjivanja (pokušaji šablonskog kopiranja gradskih grupa, smešne i neukusne »obrade« igara itd.). U pogledu rađa gradskih folklornih grupa, u članku se ukazuje na dve suprotne tendencije, obe podjednako negativne: s jedne strane idolopoklonstvo prema 7primitivnoj, sirovoj igri, a s druge strane, rđavo eksperimentisanje sa stilizacijama.

U kraćem članku »O negovanju hqrske pesme« Mihailo Vukdragović konstatuje da naši kompozitori ne pokazuju dovoljno aktivnosti u komponovanju horske muzike, On ističe potrebu stvaranja novih horskih pesama, kojima će se obogatiti repertoar horskih sekcija kulturno-prosvetnih društava, kao i potrebu oživljavanja i brižljivijeg negovanja umetnički vrednih horskih dela iz našeg muzičkog nasleđa.

'U svome prvom broju časopis »Kulturni život« donosi i članak Nede Depolo o rejonskim, sreskim i gradskim smoftrama dramskih sekcija i grupa, koje su tokom prvog tromesečja ove godine održane u Srbiji, U članku se naročito ističe poboljšanje idejne i umetničke strane prikaza ovih dramskih grupa, što je u mnogome posledica pravilnog „korišćenja okvirnih repertoarskih planova, koji su sada ustanovljeni.

U časopisu su, dalje, objavljeni članci Mile Čobanske »Za što brže uklanjanje svih nedostataka u borbi

IZLOŽBA BUGARSKE SLIKARKE

MAŠE ŽIVKOVE

Maša Živkova: Portre

U Makedoniji se osniva državni folklorni ansambl

Wlada Narodne Republike Makedonije donela je odluku o osnivanju državnog folklornog ansambla Roji će sakupliati i prikazivati različite makedonske narodne plesove. Osim makedonskih plesova ansambl će sakupljati i prikazivati i folklor OM manjina na području Makedonije. Bibliotekarski tečajevi u Vojvodini

Savez kulturmo-prosvetnih društava Voivodine, uz stručnu pomoć Biblioteke Ma tice srpske (centralne biblioteke Vojvođine), organizovao je u poslednje vreme tri niža sedniodnevna bibliotekarska tečaja #a rukovodioce manjinskih seoskih knjižni, i to: za Rumune ı Vršcu, za Mađare u Nw vom Sadu i za Slovake u Bačkom Petrovcu, Ovih dana završen je tečaj u Bačkom Petrovcu na kome je osposobljen 31 seoOski knjižničar. Tečaju su prisustvovali mladi Slovaci skoro iz svih mesta u kojima živi slovačka maniina. Pored stručnih bibliqtekarskih predmeta tečajci su proradili referat druga Đilasa na V Kongresu KPJ. Na tečaju u Vršcu osposoblieno, je 33 knjižničara Rumuna, a na tečaju u Novom Sadu 22 Whnjižničara Mađara. Troškove za tečaj snosio je Savez kulturno-proSA" NPML=OPAUPRIRIIBASEPIRRA 106: SR URE ANA GBR 3; U Tra"

Novi bioskopi

RUDARSKO NASELJE U MEZGRAJI DOBILO BIOSKOP

Nedavno je svečano otvoren bioskop u rudniku Muezgraja u MBuje}imskom srezu, Glavni odbor Jedinstvenih sindikata DOsne i Hercegovine pomogao je ds ovo ru darsko naselje dobije svoj bioskop. BiGskop ima novu aparaturu,a sala rege DD miti oko 350 posetilaca. Znatan broj „ad nika, koji su prisustvovali prvo) pretštavi, prvi put u Životu gledali su film.

OTVARANJE BIOSKOPA U MOSTAR- SKROM RUDNIKU

Mostarski rudnik uglja dobio je svoj bioskop. Ovaj bioskop otvoren je zahvaljujući zalaganju „sindikalnih „podružnica \ Glavnog odbora sindikata. Bioskopska sala ima oko 600 sedišta.

OTVARANJE BIOSKOPA U VOGOŠĆI

Početkom ovog meseca otvoren je bioskop u Vogošći. Bioskopska sala smeštena je u domu kulture, a ima oko 400 sedišta. Sindikat metalaca i Glavni odbor sindikata mnogo su pomogli da je Vogošća dobila svoj bioskop. :

Ingoličeva drama na repertoaru Mariborskog pozo-. i rišta -

Umetničko rukovodstvo mariborske Drame, unelo je u svoJj-' ovogodišnji re= pertoar i već priprema dramu Antona Ingoliča »Likof«, Ingolič je dosad napisao niz romana (Lukarji, Na splavih. Vinski vrh. Pot po nasipu). »Likof« njegova prva drama tretira tematiku iz života viničara štajerskih Slovenskih goric., Premijera »Likofa« biće krajem februara.

„Danon).

q — Gtamparija »Borba«, Beograd, Dečanska 51. | \ ;

„KULTURNI ŽIVOTe

Organ Saveza kulturno-prosvetnih društava Srbije

za likvidaciju nepismenosti«, Vojin Popovića: »Primena mičurinske Dida. f de u našoj poljoprivrednoj nauci praksi«, kao i nekoliko kraćih bele žaka i informacija o kulturno-pro. svetnom radu u Srbiji i drugim aje ! i publikama. š a | »Kulturni život« uneo je u svoj bi + broj nekoliko već objavljenih pesa,. ma naših savremenih pisaca, kao | pesme Vukajla Kukalja i Karla De_. stovnika-Kajuha, koji su pali u Na. rodnooslobodilačkom ratu. S obzirom na izbor ovih pesama ne može se ja, sno zaključiti da li su stihovi, koje, li časopis objavljuje, namenjeni recita | torima pri kulturno-umetničkim dru. štvima, ili oni pretstavljaju isključivo beletrističke priloge, koji čitaoce treba da upoznaju sa našom savremenom poezijom i poezijom iz narodncoslobodilačke borbe. U svome prvom bro. ju časopis donosi i jednu jednočin od sovjetskog autora, sa uputstvom za. režiju komada, kao i note i tekst pe. sme »Steg Partijee (Minderović —

e

, Časopis »Kulturni život» „svakako će se u svome daljem izlaženju kori. stiti iskustvima »Obzornika«, i »Kul | turnog radnika«, koji su kao organi saveza kulturno-prosvetnih društava Slovenije i Hrvatske ranije pokrenuti, nastojeći naročito da izbegne one nedostatke koji su se javljali u ovim časopisima. Danas, kada su republi. ki savezi dobili svoje organe, sigurno

je da će njihovi časopisi i listovi mo- – ći, koristeći se uzajamnim iskustvima da postepeno nađu najbolje i najptikladnije okvire u kojima će se kre

tati njihov "kulturno-prosvetni rad. Z.M

U BEOGRADU

U Beogradu je otvorena izložba slikarskih radova bugarske umetnice Maše Živkove. dw.

Maša Živkova studirala je &likar= stvo u Sofiji i Minhenu. Vrlo rano, još kao student, počela je da izlaže, najpre kolektivno sa drugim bugarskim slikarima po raznim građovima Nemačke, Austrije, zatim samostalno u Pragu, Atini i po celoj Bugarskoj, Na pariskoj izložbi 1937 gođine bila fe nagrađena. Iduće godine Maša. Živkova izlagala je u Beogradu. Nje-" ni rađovi otkupljeni tom prilikom na» | laze se sada u. Umetničkom i Gradskom muzeju. RH,

U svom ranijem rađu Maša Živkova slikala je pretežno portrete, ı .

U Beograđu Maša Živkova izložila je i veći broj kompozicija sa temama iz života i rada trudbenika Bugarske,

svetnih društava Vojvodine, a za ishranu, smeštaj i predavače pobrinule su se HRumunska, Mađarska i Slovačka sekcija Saveza. Opšti predmeti i književnost predavani su ma manjinskim jezicima, a jedi mo stručni predmeti na srpskom, Zbog ne dostatka stručnjaka manjinaca.

Ovi tečajevi, na kojima je osposobljeno ” 86 novih seoskih 'njižničara, pružaju j jeđan dokaz ko'ko se narodna vlast u. Vojvodini zalaže za uzđizanie kulturnog nivoa naših nacionalnih manjina.

Praktičnim rađom u Kknjižnicama i čitaonicama na selu, povremenim sreskim sa« vetovanjima seoskih knjižničara i savetO» | vanjima u okviru manjinskih sekcija tečaj ci će imati mogućnosti da se postepeno osposobe za dobre seoske knjižničare i od svojih Kknjižnica stvore kulturno-prosvetna žarišta sela.

BIBLIOGRAFIJA “

Viljem Šekspir: Kako vam drago. Komedija. Preveli B. Nedić i B. ZŽivoiinović. IZdanje »Prosvete« Beograđ, 1949, Cirilicom, strana 203.

Deni Didro: Redđovnica. U ovoj ci velikog francuskog mislioca XVIII veka izražen je protest protiv sujeverja, licemerstva i firanije · crkve. Prevela Ani Smokvina. »Mala biblioteka«, izdanje N3Bkladnog zavoda Hrvatske, Zagreb, 1948. Latinicom, strana 288, cena 36,50 dinara.

Franjo Kralj: Susret. Roman savremenož slovačkog pisca. Preveli I. i S. Jelenović. »Slavenski pisci« izdanje Nakladnog 78 voda Hrvatske, Zagreb, 1948. Latinicom,” strana 249, cena 47 dinara (broširano) i 59 (uvezano). ~ i;

Samnil Maršak: Vojna pošta, Poema 23. decu. Prepevao s ruskog Gustav 'Krklec, »Moja prva knjig«, izdanie »Novog poko“ ljenja«, Za”rehk — MNeograd, 1949, Latinicom, strana %l, cema 21 dinar, |

V. I. Lenjin: Tr! izvora i tri sastavna dijela marksizma. MNiblioteka marksizma” · lenjinizma, izdanje »KMulture«", Beograd Zagreb, 1948. Laftimicom, strana 296, cena 3,50 dinara.

V. I. Lenjin: O zadrugarstvu. Bibliote" ka marksizma-lenjinizma, izdanje »Kultureć, Beograđ —· Zagreb, 1548. Latinicom strana 14, cema 2 dinar,

a a ——

REDARCIONI ODBOR:

fovan Popović, Čeđomir Minderović, Marijan. Jurković, Ivan Potrč, Vjekoslav Kalekb, Isak Samokovliju Janko Đonović i Dmitar Mitrev alt n a VEJE- a

PRETPLATA ZA KNJIZEVNE NOVINE Za mašu zemlju na 3 meseca 35 dinare na 6 meseci 7 dinars i na godinu ME i“) dinara 7 | Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinar na,6 meseci 100 dinara i na godinu dana”

200 dinara. i

Rukopisi! se ne vraćaju. ||

Broj čekovnog računa 1—906037; Poštanski fah 617

_______ ___ ____--- -— –––– —–—-—-—— · +

pripove-