Književne novine

~

GODINA TI BROJ 48

Ado rcdidtva (i Pirb ol uaiecehja:

AG ir

| ORGARK.

Francuska 7? — Telefom: 28-008

PRED LICEM SVIH NARODA SVETA,

Antonije MARINROVIĆ

Četvrto zaseđanje Generalne, slkup= štine OUN započelo je u vreme kada ije SKP(b), zajedno sa sšebi potčinjenim partijama, u jednom ludom kre'Ščendu „judinovskog radio-orkestra preko svake mere pojačao ratnohuškačku propagandu protivu Jugoslavije koja. je, ne zna se već po koji put, anatemisana kao sovjetohulna, jer neće da prizna nikakvo mešanje u njeme unujžrašnje stvari, i jeretička, jer se bori za pravedne odnose među zemljama socijalizma, i geštapovska od prve ustaničke puške, jer se herojski borila protivu fašističke okupacije, m &vakom slučaju, majblaže rečeno, kao »čudovišna zemlja«, onako ikako joj je šovjetska delegacjja prišila taj naziv pređ Ujedinjenim Nacijama da je što više ocrni, popljuje, đa je, ako je potrebno, proglaši i za gubavca i, na taj način, u. svakom njenom poštenom i pravilnom potezu unapred omemogući.

Od kleveta i laži kojima SKP(b) opasuje Jugoslaviju ne bi li se »zaštitio« od mjene »agresije«, od njenih paklenih, subverzivnih planova tobo= že, možda od iđeja koje leže u njenim osnovama, u temeljima njene šsocijalističke izgradnje, odnasno, i bolje reći, da bi je nagnao da pred njim samoulbilački klekne i ropski metamniše, od graničnih provokacija, ubaciva= mja špijuna i sabotera na naše le, za koje ovi inače ne mogu uhvatiti nika» kvog korena, pa preko informbiropske štamne, raznih međunarodnih organi zacija, budimpeštanskog sudskog kriminala do avog zasedanja Generalne „Skupštine OUN, provlači se sistemat"Eko blokiranje naše zemlje, ugrožava= nje njenog imtegriteta, šigurnosti i Đegzbednosti. Komandovano prekiđanje ugovora o prijateljstvu sa našom ze mljom jasan je dokaz krajnje impotencije kominformovskih metođa ubeđivanja. Sovjetski državni i mpartiski rukovođioci su očigledno u teškoj, upravo nezavidnoj situaciji pred či“ njenicom da svetlost istine koja meo= doljivom snagom zrači iz svakog ku: ta naše socijalističke otadžbine sve snažnije probija i prodire u svetsku javnost pa ma kako bila gusta tmina i prašina rugobnih laži, da glas naše zemlje me ostaje glas vapijućeg u pu&štinji ma koliko se glasno zveckalo oružjem jalove propagande InformbiToa. Bez sumnje je da je u njihovim glavama masštala takva zbrka da već ne znaju šta čine, Svaki njihov neprijateljski akt upe“ men protivu Titove Jugoslavije otkriva šve novije pukotine i provalije u njihovoj politici, &valkki takav akt je sve odvratgije likvidiranje principa lenjinsške politike, otkriva strah od naše zemlje koja ujedinjena i monolila stoji čvrsto na braniku tih svetlih principa. ' "

Rat nerava koji su započeli pokazana

je u dasađašnjem svom bilansu da je on ustvari rezultat slabih nerava onih koji sa ga inspirišali i u njemu zau“ zimaju mesta glavnokomanđdujućih, U tom ratu oni su izgubili avaki smisao za ton, meru, ukus, ljudsku uljudnost i majiobičniju pmpristojnost, izgubili su iunutarnju ravnotežu i ponašaju se vi= še nego manijakalno. Kad bi kod njih postojalo nešto što se zove samokritikom oni bi aevakako imali priliku da se u njenom ogledalu zgroze nad SVO“ jim „moraWmo-političkim licem, nad svam onom rugobom dvojih Wvakodnevnih postupaka i zamisli. Nikada možđa toliko kao u odnosu prema Jugoslaviji, jednoj socijalističkoj zemlji, nisu oni pokazali toliko negativ“ nih crta, svojstva koja nemaju ničeg zajedničkog ša &vetlim likom Rkomu= niste, počev od gaženja svih moralnih načela i obzira, poturanja laži umesto činjenica, podmetanja, blefova, pod= vala, trećerazrednih intriga do otvorenih pretnji upotrebom sile, Svakako da se u njihovom &lučaju rađi o jede noj dubokoj umutarnjoi krizi.

O tome jasno &vedoči i rad četvrtog zasedanja Generalne skupštine orga» nizacije Ujedinjenih Nacija lkoji se nas lazi u središtu pažnje čitave svetske javnosti. Na ovom zaseđanju 8ovjetska diplomacija doživela je pravi fi-

jasko i to baš zahvaljujući njenom ·

neprijateljstvu prema Jugoslaviji. So“ vjetska delegacija pokazala je još jed= nom pred licem celog svet: da se iza aovjetske diplomatije u odnošu na Jugoslaviju kriju ustvari obične trgovačs

ke i finansiske transakcije, da je fa .diplomav“ija obična potrkuša od jedne đe druge delegacije da bi onemogućčila izbor Jugoslavije u Savet bezbednosti itd.

Sovjetska delegacija očinila je sve da omete jugoslovensku delegaciju, Toja istupa ne samo kao izraz i tumač volje jugošlovenskih narođa već i kao zastupnik opravdanih i plemenitih težnji evih naroda sveta koji žele mir i pravedne odnose među narođima. Ali u tome, baš u tim svojim mizernim i očajnim pothvatima sovjetska, delegacija sahranjivala je i svoj ugled i svoj autoritet. Ucenjivači i in= friganti nisu mikada mogli da imaju autoritet pa švakako da ga ne mogu imati ni ovaj put. Oni koji silom pres te nezavisnosti malih narođa ne mogu očekivati njihovu ljubav. niti poštovanje. Oni koji sa ma rečima zaštitnici malih naroda a ustvari mas turaju im svoju volju me: mogu očekivati njihovu naklonost. . Jugoslovenska delegacija zauzela je na sadašnjem · zasedanju „đošleđan i principijelam stav. Takav &tav zauzimala je Titova Jugoslavija od uvek po svim pitanjima međunarodne. politi= ke, Taj stav odgovara njenoj unutra= šnjoj strukturi, strukturi zemlje u kos joi še izgrađuje i razvija &ocijalistička demokratija na načelima bratskih i ravnopravnih odnoša među narodis ma, odnosa šaradnje i sve čvršćeg je= dinstva, Takav stav može da ima samo zemlja u kojoj je pravilno rešeno na= cionalno-pitanje, zemlja u kojoj se izgrađuje socijalizam. Taj stav je izraz jedinstva koje postoji između umutza šnje i špoljne politike naše zemlje, on je snažno oružje u borbi protiv svih im:perijalističkih prohteva, oštrica ko» ja principijelnom neumoljivošću šeče Svaki pokušaj masrtaja na slobođu drugih naroda,

Postavljajući a&avoju kahdiđafieri a Savet bezbednosti jugoslovensška dele= gacija je imala u vidu životnu zaim"

teresovanost svih narođa sveta za Šre=

đivanje međunarodnih odnosa i održa= nje pošleratnog mira. Međutim, s0= vjetska delegacija je imala neku švoju posebnu računicu. Svođeći svoje akcije na uske horizonte jedne sebič-

ne politike i neprijateljstva *rema sa» '

cijalističkoj Jugoslaviji, ona ·8e.iz pets nih žila trudila da spreči izbor Ju-

goslavije wu Savet bezbednosti pa je.

kidisala i na odredbe Poslovnika po kome pred samo glasanje niko ne sme da utiče na glasače, džentimen Vičinski navođio je »argument« da bi iz= bor FNRJ značio povredu »sporazuma među džemtIimenima«, to „jest između SAD i SSSR, skakaa.s mesta i vi

kao dokazujući da mi više nismo u ,

Istočnoj „Evropi (pa-gde smo onda?) i iscrpeo 8ve svoje retoričke &sposobnosti i frazeologiju kako bi politiku izo=

lacije naše zemlje nametnuo i Orga-_

nizaciji Ujedinjenih Nacija.

Tobor Jugoslavije u Savet besbedno-" sti znači značajnu pobedu naših na=

roda, naše zemlje kao iskrenog poboTrT= nika mira i saradnje među narodima na OSnoOVu ravnopravnosti Pi uzajamnog poštovanja, pobedu politike našeg CK ma čelu. sa drugom. Titom Taj iz“ bor znači poraz sovjetske politike prema Jugoslaviji, politike stalnih i &ve agresivnijih mpreinji 1! pritiska koju vlađa Sovjetskog Saveza sa zemljama Tnformbiroa sprovodi prema našoj otadžbimi.

Posle završetka rada Generalne skupštine nača zemlja će izaći sa pojačanim ugledom i autoritetom.

SAVEZA KNJIŽ EVN

Y1

E NC

IKA JUG

AVUE

PROTEST NACIONALNOG KOMITETA JUGOSLAVIJE ZA ODBRANU MIRA

SVETSKOM KOMITETU PRISTALICA MIRA

Saznali smo iz štampe da je Biro svetskog kongreša pristalica mira u&vojio na sednici od 18. X. o, g. rezoluciju na osnovuL.koje izjavljuje da će u Svetski komitet u Rimu, koji održava sastanak od 28—30 ovog mese= ca, biti primljeni samo oni jugoslo= venski pretstavnici koji budu dali sve garantije za pumu mezavišnost prema njihovoj vladi. Ta nezavisnost, prema zaključcima rezolucije, može se izraziti samo ako jugoslovenski pretstavnici osude Titovu vladu i postupke koje navodi ta rezolucija. ~

| Naciomalni komitet Jugoslavije za odbramu mira, u ime miliona članova Narodnog fronta, Saveza sindikata, Narodne · omlađine, #Antifašističkog fronta žena, Saveza boraca Oslobodilačkog rata „drugih organizacija Jugoslavije koje su zastupljene u ·Naćionalnom komitetu Jugoslavije za od= branu mira, skreće pažnju 'Birou Svetskog kongreša pristalica mira, u ovoi prilici, da je Naćionalni komitet Jugošlavije za odbranu misa. primljen u članstvo Svetskog kongresa pristalica mira na Kongresu koji je održan u Parizu aprila-o. g. a kome su:prisustvovali pretetavnici 72 zemlje. Tom prilikom taj forum, mnajautoritativniji forum pristalica mira, jednoglasno je potvrdio izbor dva delegata maroda Jugoslavije za članove Svetskog komiteta pristalica mira, Dr. Josipa Vidmara, pretsednika Prezidijuma Narod= ne skupštine Slovenije, koji. je posle Pariskog kongresa izabram za pretsednika Nacionalnog komiteta Jugoslavi= je za odbranu mira i Čedomira Mindđerovića, generalnog sekretara Saveza 'mjiževnika Jugoslavije, kasnije izabranog za sekretara Nacionalnog komiteta Jugoslavije za odbranu mira. Međutim očevidno je, i svakom delegatu Pariskog kongresa jasno, da Pretsedništvo kongresa tada nije mo= glo. ništa učiniti da jugoslovenski pretstavnici tada ne budu izabrani, jer su isti ti jugoslovemski pretstavnici, koje oni danag hoće administrativnim. puj». tem da isključe iz Svetskog kongresa, odnosno Svetskog komiteta pristalica mira, odlučno i čvrsto istupili protiv Svakog. ratnohuškačkog pokušaja i propagande. Pa ipak, da su neki članovi Pretšedništva već tada želeli da diskriminišu novu, socijalističku Jugo“ slaviju, dokaz je činjenica što je omogućeno da umesto mprave delegacije izabrane od milionskih masa Jugoslavije, na uporedmom Kongresu u Pra gu' učestvuje nekoliko političkih proa= bisveta — izdajnika socijalističke Jugoslavije. Tio je postignuto na taj način. što je izabranim delegatima masovnih organizaciša Jugoslavije čehoSlovačka vlada uskratila vizu za od“ lazak u Pxag. |

Početkom oktobra ove godine Biro &vetskog kongresa pristalica mira, bez ikakvog prethodhog kontakta sa Nacionalnim Rkomitetom «Jugoslavije za odbramu mira, stavio je kao drugu tačku dnevnog Teđa pitanje »o situaciji u Jugoslaviji«, optužujući Vladu narođa Jugoslavije i Nacionalni komitet Jugoslavije za odbranu mira za neka= kakvu tobožnju rafnohuškačku propa-– gandu. Tim povodom je Nacionalni komitet Jugoslavije za odbranu mira uputio zahtev Birou svetskog kongre-= sa da pre donošenja bilo kakvih za“ ključaka o radu Nacionalnog komiteta Jugoslavije, treba da stupi sa njime u kontakt, što Biro nije učinio. Bi= ro &e sastao 18. oktobra i donea re= zoluciju čiji je osnovni cilj da one“ mogući učestvovanje delegata naroda Jugoslavije — članova Komiteta svet= skog kongresa pristalica mira — na zasedanju plenuma Komiteta u Rimu 28—30 oktobra ave godine. Biro je na „taj „način, ponavljajući istovremeno

optužbe protiv Nacionalnog komiteta

Jugoslavije za odbranu mira i optužbe

"protiv, vlađe naroda Jugoslavije grubo prekršio, odmosna pogazio odluku · pretstavnika 72 zemlie, Koju su oni jednoglasno doneli izborom, đelegata narođa Jugoslavije Dr. Josipa Vidma– ra i Čedomira Minderovića za članove Svetskog komiteta pristalica mira.

Motivi i cilj takvog postupka Biroa svetskog kongresa pristalica mira zna če grubo kršenje osnovnih demokratskih principa kojima treba da se rukovode sve organizacije i svi forumi Svetskog kongresa pristalica mira u svim zemljama. Nesumnjivo je da, Biro pokušava da iza leđa Plenuma, Onemogući učešće pretstavnika narada Jugoslavije da na Plenumu u Rimu

P. Karamatijević:

Prea strugarom

dođu do reči, odnosno đa aqbesnaže neosnovane optužbe iznešene na sede nici Biroa i u obrazloženju gospođina T.afita na sednici od 8. oktobra ove godine, kao i rezoluciju. Biroa objavljenu posle zaseđanja od 18. oktobra ove godine,

Nacionalni komitet Jugoslavije za odbranu mira uveren je da takav postupak Biroa &vetskog kongresa pristalica mira wu odnošu ma Naoeionalni komitet Jugoslavije, kao i na pretstavnike Jugoslavije, članove Svetskog komiteta pristalica mira, mora naići na osudu svakog kome je stalo do to·ga da 6e Svetski kongres prištalica mira ne potčini nedemokraftskom poštupku manjine, utoliko pre, što takav mostupak izlaže i &ave druge zemlje i macionalne komitete mogućnosti da u buđućnosti budu na isti način diskva=

lifikovani.

Čitavoj svetskoj javnosti poznata je neprijateliska politika koju vodi vla= đa Sovjetskog Saveza kao i oštale vlade informbiroovskih zemalja već više od gadinu i Do dana, počev od naj“ drastičnijih ekonomskih mera pa do otvorenih raifnohuškačkih i oružanih provokacija, protivu vlade odmosno naroda Jugoslavije, Čitavoj svetskoj javnosti, a u isto talikoj meri i svim organizacijama koje su učlanjene u Svetski kongres pristalica mira, nesumnjivo je evidentna i veza koja:postoji između komiteta pristalica mira informbiroovsških zemalja san vladama informbiroovskih zemalja. Komiteti pristalica mira informbiroovskih zemalja nerazlučna šu povezani sa vla= dama imformibiroovskih zemalja, i njima te vlađe,! naročito u poslednje vreme, naročito živo i brutalno rukuju u borbi protiv vlade, odnosno Nacionalnog komiteta pristalica mira Jugo= slavije, Komiteti pristalica mira ims formbiroovskih. zemalja, „nuporedo sa ostalim informbiroovskim grupama u drugim zemljama, vode otvorenu agreWivnu politiku protiv jedne male socijalističke zemlje, a u toj borbi po-

ifrebno širi je da diskvalifikuju, odmo= 'Sno onemoguće i Nacionalni komitet

pristalica mira Jugoslavije.

Sovjetskoj vladi, kao i ostalim infommbiroovskim vladama i grupama čiji su instrumenti njihovi komiteti pristaliga mira, danas je jedno od osnovnih pitanja pitanje borbe protiv vlade i naroda Jugoslavije, borbe pro+ tiv Nacionalnog komiteta pristalica mira Jugoslavije — gušenje istine o maloj i nezavisnoj BogijatatIČICOJ Ju= goslaviji,

Veza između Kominforma i Biroa svetskog kongresa pristalica mira manifestuje se u Sve bezobzirnijoj i pooštrenijoj kampanji neistina i kleveta protiv male, nezavisne, &ocijalističke Jugoslavije. Biro &vetskog kongresa pristalica mira, &evojom rezolucijom od 18. X. ove godine, kao i vlada Sovjet“ skog Saveza rezolucijom Kominforma, zahteva da Nacionalni komitet Jugašlavije za odbranu mira, odnošno narođi Jugoslavije, osude svoje rukovod= stvo, svoju vladu — na osnovu neišti=na i kleveta.

Nacionalni komitet Jugoslavije za odbranu mira, na ašsnovu takve aktivmošti Biroa. „zaključuje da Biro, u odnosu na Jugoslaviju, svoju delatnost manifestuje propagandom koj:. je na s&vim poljima podvrgnuta politici Kominforma, odnosno Vladi SSSR i rukovodstvu Boljševičke partije, politici sasvim suprotnoj željama delegata Kongresa, koji su zastupali pravo ze malja na nezavisnost i manifestovali svoju gotovost da se bore protiv ugrožavanja mira i ratnohuškačke propaganđe, protiv baš takve propagande

„kakvu danas vode vlade SSSR i ze-

malja narodnih demokratija protiv socijalističke Jugoslavije. Na taj način Biro postupa sasvim suprotno duhu rezolucija koje je primio na Kongre= su 72 zemlje. Na Svetskom kongresu pristalica mira, održanom aprila ove godine u Parizu, koji je jednoglasno izabrao delegate qwocijalističke Jugos Slavije u Svetski komgres pristalica mira, usvojene su u svemu deklara= cije jugoslovenskih delegata — deklaracije od kojih Nacionalni komitet Jugoslavije ni u čemu nije otstupio niti otstupa.

Kao što je pomato čitavoj đemo= kratskoj javnosti sve su agresivnije neprijateljske mere koje protiv jedne male, nezavisne, socijalističke zemlje — Jugoslavije, preduzimaju i organizuju vlada Sovjetskog Saveza i vlade ostalih imformbiroovskih zemalja. Te mere imaju za cilj zavođenje neravnopravnih odmosa između velikih i malih država, Njima rukovodi Sovjet-

· ski Savez, a time dovođi u pitanje je-

dinsštvo demokratskih snaga u svetu. U takvim merama milioni ljudi i žena u svetu ne vide osnovne garan: ije za očuvanje bitnih preduslova slo

de, nezavisnosti, ravnopravnosti i pravednog i trajnog mira u svetu i ome unose kolebanje u miroljubive radne

ljude čitavog sveta..

· Otvoreno neprijateljstvo, vlade Sovietekog Saveza i osta! informbiro= avćkih vlađa protiv vladc i naroda socijalističke Jugoslavije neizbežno dovodi da snižavanja ugleda vlade Sovjetskog Saveza i ostalih imformbiroovških viadđa kod čitavog slobođoljubivog čovečanstva oje teži u svojoj borbi za pravedan i trajan mir, za u-– čvršćivanjem jedinstva svih 'demo=

maaga Wu svetu.

Primer borbe vlade Setjeikiaaj Save= za i vlada drugih informbiroovskih zemalja protiv socijalističke Jugoslavije mne može se navesti kao doprinos borbi za to jedinstvo.”

Biro u &vojoj rezoluciji konstatuje da vlada &ocijalističke Jugoslavije u“ živa simpatije i političku i. materijalnu podršku vlada Vašingtona i Londona, u očiglednoj.mameri da tom kon» slatacijom ponovi već poznatu inform= biroovsku klevetu »đa đu marodi Jugoslavije prešli u imperijalistički ta= bor«, Razume!se da Biro, kao i In=formbiro, smatra da tu konstataciju ne mora đa dokazuje činjenicama. Međutim, i Biro, kao i Informbiro, abavezni su đa pred svetskom ·:javno« šću iznesu, ukoliko njima raspolažu, stvarne podatke i dokaze za tu. konstataciju a ne — neistine i klevete.

Biro Svetskog kongresa' pristalica mira tu obavezu prema istini mora da ispuni utoliko pre što prisvaja sebi prava da donosi takve značajne odluke o jednoj socijalističkoj zemlji, od= nošno.o Nacionalnom 'komitetu Jugo šlavije za odbranu mira, koji pretstavlja milione trudbenika nove Ju= goslavije.

Biro, kao i Informbira, optužuje vla= du narođa socijalističke Jugoslavije za nasilničke i terorističke mere fašističkog karaktera, ignorišući potpuno činjenicu da informbiroovske vlađe, po“ red ostalih neprijateljskih mera protivu naroda Jugoslavije, pribegavaju i organizovanju diverzaniskih i tero rističkih akcija u Jugoslaviji, a na+ meri da izazovu građanski rat u Jugoslaviji. Biro kroz svoju rezoluciju pođupire

zlonamernu neisštinu i klevetu Inform= biroa o pomoći monarhofašističkoj grčkoj vladi od strane FNRJ, jako je čitavoj svetskoj jawmosti poznato ko je i na kakav su način herojski uštanici Grčke dovedeni do kapitulacije i poraza. Kapitulacija i poraz grčkih usvsanika, jeđan od tragičnih rezultata konitrarevolucion arme politike Tnformbiroa, objašnjava se i opravđava i kroz rezoluciju Biroa nabacivanjem meistine i kleveta na Vladu FNRJ po uobičajenoj infoPmbireovskoj praksi koju je u svemu usvojio, u odnošu na movu Jugoslaviju, i Biro wsvetskag kongresa pristalica mira, Na isti način Biro postupa i kađ je ret o odnosima Jugoslavije i Albani» je. Činjenicu da je Jnformbiro naveo vladu Albanije na niz neodgovornih ratnohuškačkih postupaka protivu na rođa Jugoslavije, koje vlada Albanije sprovodi protiv narođa Jugoslavije od pojave rezolucije Informbiroa neprekidno do danas u brutalnim provoka= torskim oblicima, Biro takođe postav» lja neistinito, optužujući mesto informbiroovsku kliku Albanije — vla= đu socijalističke Jugoslavije, Politiku zastrašivanja i kampanju protiv neza» visnosti narođa Jugoslavije vođe informbiroovske vlade sa vladom So vjetskog Saveza na čelu, a jedan od najbezobzirnijih izvršilaca te politike nesumnjiva je informbiroovska klika koja vlada u Albamiji.

Potpuno je neodrživa konstatacija Biroa da se vlada narođa Jugoslavije trudi da pripremi duhove na mogućnosti ratnih akoija, u težnji da afirmiše AtJant&ki pakt. U odnosu na na= rođe Jugoslavije, informbiroovske vla= de upotrebile su i upotrebljavaju izrazita ratnohuškačke „mere, o čemu &v-doče, naročito u poslednje vreme,

pokreti sovjetskih trupa i trupa dru» gih informbiroovskih vlada prema Juv goslaviji i oko granica Jugoslavije, kao i česti granični incidenti koje izazivaju na granicama “socijalističke Jugoslavije organi informbiroovskih vlada.

Na taj način vlađe imformbiroovakih zemalja, čiji su komiteti učestvovali na Svet .kom kongresu pristalica mira u Parizu, postupaju suprotno duhu

. Kongresa i zaključcima i obavezama

sadržahim u manifestu Kongresa.

Protiv jedne male, nezavisne socijalističke zemlje upotrebljavaju se najraznovrsniji oblici diskriminacije koja je postigla vrhunac, u raskidanju ugovora o prijateljstvu i saradnji i u pokretima trupa, a u tim „merama učestvuje svaki član, odnosno svaka vlada informbiroovskog bloka. Propa gandni oblici te agresije informbiro= avskih vlada protiv naroda socijalističke Jugoslavije našli su svoj izraz i u konstataciji Biroa da agresija dolazi sa strane FNRJ, što je takođe u saglasnosti sa uobičajenom propagan– dnpm praksom Informbiroa.

Na taj način i Biro „svetskog kon=

gresa e. stavio u, službu Infarmbiroa |

i mobiliše se ji reakcionarnim pokušajima Informbiroa da, zaveđe neravnopravne odnose međ: socijalističkim zemljama, što je u potpunoj suprotmosti Na JGČPO | Ty velikih učitelja socijalizma ~ sa: napret})om čovečanstva. To je! politika uprotna interesima naroda i miliona pristalica mira u svetu i oni, se nikako ne mogu

pomiriti sa, takvom, politikom, Na-

metnufi milionima pristalica. o u svetu, i preko Biroa 6vetskog kopngresa pristalica mira takve težnje i takve rukovodne ideje, ustvari znači &labiti jedinstvo nmarođa u borbi za mir, znači u praksi poricati odgovorne dekla= racije đate na Kongresu u Parizu pred pretstavnicima stotina. miliona

pristalica mira, Mešanje u unutrašnji život: abadb

država ekonomškom ili vojnom &ilom donosi uvek nove nesreće narodima i čavečanstvu željnim | pravednog š trajnog: mira i &tvaralačkog rada, Te se u isto tolikoj meri odnoši i ma 8po~

rove između socijalističkih zemalja, ·

Slobodna i nezavisna, u ravnopravnim odnosima prema, drugim. državama, naša zemlja može da izgradi soćijalizam u švojim uslovima oštajući nes pokolebljivo, verma principima marksis zma-lenjinizma, , Milioni trwibenika Jugoslavije, · 'Puldbviiđemi svojom Komunističkom mpartijom, uprkos svima teškoćama koje su im došle i sa strane od kuda su trebali đa očekuju sa=> ma saradnju, sa. uspehom nastavljaju svoje veliko đelo, koje Jugoslaviju čini jednim od najjačih uporišta pra= vednog i trajnog mira u svetu — po bedonosno ostvaruju Prvi petogodišnji plan s cijalističkog ekonomskog raz vitka zemlje, „Odlučnost trudbenika Jugoslavije u izgradnji '&ocijalizma, uspesi u ostvarenju Prvog petogodi• šnjeg plana povezuju il. neraskidivim vezama da stotinama miliona pristalica mira, sa &vima slobodoljubivim liudima u svetu, i Biro svetskog kongresa pristalica mira među poštenim ljouđima na može naći mi jednog pri= padnika naroda RBocijalističke . Jugo“ slevije, koji će, kako Biro to želi, op= tužiti svoju vladu ili se odreći nje.

Ta duboko miroljubiva svest truds benika socijalističke Jugoslavije i njihove stvaralačke težnje i dela — ta snažna povezanost naroda socijalistič• ke Jugoslavije i njihovo odlučno i ne= pokolebljivo zalaganje za jedinstvo svih naprednih snaga u svetu potvr . dili su se nebrojeno puta i potvrđuju se i danas i u rađu pretstavniks. Jugoslavije u svima međunarodnim organizacijama., \

Protestujemo protiv rezolucije Biroa svetskog kongresa pristalica mira kojom Informbiro želi da še pretetavnicima naroda male, nezavisne, soci" jalističke Jugoslavije, članovima Svet= 8kog komiteta pristalica mira, onemogući učešće ma zasedanju plemema # Parizu. Sa gnušanjem odbijamo lažne i 8ramne klevete da naša zemlja prelazi u kapitalistički tabor. JugoslaviM ja izgrađuje socijalizam i kao takva stoji i stajaće u prvim redovima pom bornika za pravedan i trajan mir mw svetu, Ponosni &mo što narodi Jugo: slavije imaju vlađu koja se bori za ravnopravnost među narodima i mi» roljubivo rešenje svih sporova a ira gim zemljama..

Duboko uvereni u Bobed jedinstva 8vih naprednih snaga u svetu, podvlas čimo da je pokušaj da se pretatavni« 'cima Jugoslavije onemoguć' učešće u radu plenuma u koji su izabrani jednoglasnom voljom pretstavnika 72 ze“ milje, nepraveđan, neđemokratski štetan za ciljeve kojima treba da 6lu« ži i Biro Svetskog kongresa,

Na osnovu svega izloženog, uvereni smo da FLilenum Svetskog „komiteta pristalica mira neće ođobriti pokušaj Biroa svetskog kongresa pristalica mi= ra da se preistavnicima jedne male, nezavisne, socijalističke zemlje, jednoglasno izabranim „članavima Svet: Bkog komiteta pristalica mira, onemoBgući učestvovanje u rađu plenuma u Rimu 28—30 oktobra o. g., i tražimo da im še, ravnopravno kao i oštalim članovima Komiteta, da reč, odnosno omogući ravnopravno učestvovanje u radu plenuma,

· Iryažavajući uverenje đa će takcva odluka Svetskog komiteta biti u ovom trenutku jedna od najznačajnijih doprinosa 'Svetskog kongreša pristalica mira, odnošno Svetskog komiteta, učvršćenju jedinstva svih n snaga u svetu u borbi za pravedan. i trajan mir, šaljemo Svetskom komitetu, preko izabranih delegata i Nba

\ da, Jugoslavije, želje za uspešan rad

na. velikom zadatku koje mu danas postavlja čovečanstvo, . Nacionalni komitet Yagdaikvije"

a za odbranu mira

70

)

LOA

z ž

“E TA u a O ma a 25