Književne novine

Šo i vd OU

| Bamo, sekretar, koji je pre podne bio spokojan i vedar, razgovarao, Uubeđljivo i razložno, zaista imponujući, večeras Je nekako uzbuđen, govori

avim glasom koji unoši u čoveka

U eobi je mušno. Odbornici tn pret| _sednikom seđe uokolo, Ććute.Sekretar, _ mav cepti od neke uvrede, i go | world mlađom čoveku koji stoji pređ

_— Ti nisi kulak, Jer si siromah čo-

_ vek, ali si na žalost, glas kulaka. Kroz

tebe govori Kulak, naš neprijatelj, neprijatelj r tvoj i moj. Kad bi nama Rirolak rekao da ne može da ispuni obavezu jer treba da hrani svinje, mi bismo prezrivo rekli »kulak•, Ali ti, ti da zamenjuješ svinje sa ljudima! Sa mašim radnim ljudima, sa drugovima! Novače, stidi se! Tvoje mesto nije ul Novak je skoro istih godina kao i melkretar, Neobrijan je, obučen u Dpohabano teško seljačko &ukmo. Oborio je glavu i ćuti. -

— Znači, izyršiti obavezu! — smiMija on glasno šarajući opankom DO podu. — Znači, ti misliš da i ja treba da računam da je važnija država od mene samog? Hm... A kako ću ja

- Šako da mislim! Ta. ja sam uvek bio tuđ sluga. Kako sad da mislim da je bolje kađ je svima dobro, kad sam celog života zmao da je samo onda dobro kađ je meni. đobro?.., Čim je mom gazdi bilo dobro, meni već nije valjalo... ne mogu ja 8sad,..

— Sluga si, kažeš? — šiba ga sekretar pogledom kao munjom. — Sluga #i, nažalost! To kaži: Na žalost! Mi

. mo oslobođili ljuđe, mi smo svima ljudima pružili mogućnost da se oslobođe, a ti nećeš, ti baš hoćeš đa budeš sluga...

— Pa, fi se lJjutiš, ali 1 svinje neko mora da hrani... — đomišija se Novak. — Ti se za to ne brini! Tu su državna 1 zadružna tovilišta, Oni tove i za tebe, Novače. Ne, za tebe ne tove, dotle dok si sluga sa kulačkom dušom. Za tebe tovi svinje tvoj gazda, kome ti Trišom od sveta ideš u nadnicu. Ili ih boviš ti enam, jer su tebi svinje preče... Da imaš malo pameti i stiđa, ti bi mirno pred ovim drugovima, pređ svojim selom, ustvari, mimo govorio 'za Bebe đa si sluga. čoveče! Danas biti sluga, đanas, kad su kođ nas milomi ljuđi postali slobodni i kad su osetili slobođu...

— Uh, uh, uh—huče Novak, — Ne mam, brate rođeni, šta đa rađim!...

Sekretar ciknmu kao nožem ubođen:

— Obavezu imaš đa ispuniš! Po svo\oj memlji, spadaš u prvu kategoriju privatnog poseda, Procenjen ti je prinos i ti imaš da ga doneseš! Sutra ujutro u đeset sati prema planu otkupa imaš da pokažeš pbotvrđu o izvršanoj isporuci! Je si li razumeo! Uopšte se nećemo milovati! Ti koji si ovom našom agrarnom reformom dobio če'tiri Jutra zemlje koje smo mi uzeli od Kulaka pa dali tebi, ti si danas neprijatelj naš kao što je i Kula! Nesvestan si, živiš u mraku, iako smo mi #vud oko tebe upnlili svetlost đa osvetlimo i tvoj život... Ali ti nećeš, Ti zapušavaš prozore. Ti si pokorni sluga kulalka, jer ne možeš đa živiš, a da ne buđeš sluga!... Sram te bi1o!1... — Sekretamu drhti jabučica na grkljanu od uzbuđenja. Tresu mu se Tuke, t

— Znači — raključuje ponovo nn– glas Novak dižući glavu i plednjući po svima redom — ... mači, ispuni obavemi, potruj svinje, saveži usta, pa na proleće ma zadružnu Kaepiju, nec

(Hatavalc sa. 3 otrane) vie, njemog stile i njeme uloge u dru” muzičke dishmu=

radmika te se uslijed foga. pojavljuju ista imena kao pisci članaka, uglavnom člaemovj uređivačkog odbora, Najveći neđostatahe je u tome čto časopis nema evoje stalne Kritičare, pa nije

foslovije nameće se pitanje pokreta nja novog časopisa Gaveznoga značaja koji bi mogao da obuhvati sva pitanja muzičkog života na teritoriju cijele Jugoslavije. Putem ređakcionih odbora u pojedinim republikama -— po"

večao bi se krug Wtalnih earadm{ika. __U Zagrebu su neko vrijeme izlazile »Muzičke novine« koje sa ee kvalitativmo zele ali su i one imale 6lične lcao i časopis »Muzika«.

· Nekoliko riječi o našim mlađiva ___Mi sa oduševljenjem i ponosom preimo radne podvige naše omladine. Njihovi a&vakodnevni uspješi u izgradnji naše socijalističke domovine, u izvrčšemju Petogodišnjeg plana, njihov · radni elan pni s&avlađavanju &vih za· dataka, njihov uporam rnd. u učenju i

m ličnom izgrađivanju govore snažno,

o visokim sposobnostima, etičkoj i mo ralnmoj snazi našeg mlađog naraštaja koji ozbiljno korača u život i preuzima na sebe &ve veće i odgovornije za-

daitke, Maje

| Omlađini, koja se sprema đa nam pomogne u izgradnji naše muzičke Kotre od koje i mi j naši narodi očekujemo mnogo, mi, sa naše štrane, čini mi ae, nismo dali švye. Gleđajući ma njih, kao na buduće graditelje muzičke kulture, i pregaoce za obogaćivamje našeg Gtvaralaštva, mi moramo

od njih tražiti O SNRena ted ”i ~ i njih · moramo, posta: | WR -- O. O VT +. } i *

| potrebu ; aa Oi , RON kritika, izgubila u neposrednom SGJOIOVROJUN Av, O oi arije Nba

Btalnog, neprestanog podiza-

(- umjet-

SONI Aoltava

{ih

nja. \L Rtru

| mičkom pogledu kao i u političko-na-

Bogdan ČIPLIĆ |

me ona hrani za moja četiri jutra oranice,,. 5 — Šta! — u užasu glas. — Jadni čoveče! Zar je moguće da ti je robovanje toliko uništilo dušu! Je li moguće da ti to zaista tako shvataš? ~ar ti je tako teško da izvu= češ glavu iz jarma? Pa, zar ti nikako ne možeš da vidiš da se sve ovo, ve za tebe radi, za tvoje dobro, za tvoju buđućnost, za decu tvoju. čoveče! HOBBaK ga gleda ukččeno i zabrinu-

— Za moju đecu!... — i maše glavom, — A sutra donesi kukuruz! — i opet maše glavom.

Bez pozdrava izlazi teška koraka.

Svima je teško, Na mnogim licima Mlanova štaba za otlmp viđi se žalost. Neki su odbornici nekad bili isto toliko siroti kao i Novak. Ali su uz pomoć Partije progledali. shvatili, razumeli. Danas su onj svesni zadrugari. I nisu više siroli. I svetlo i radosno im je u duši. A Novak ne može napred! On. je još uvek negde na dnu, slep je kod očiju.

Polako, kao da mu je teško đa narušava tišinu, jedan član odbora govori svima, iako svi oni to znaju, jer poznaju dobro sve ljuđe u &elu. Pa, ipak, on bi hteo da objasni, I da opravđa i da optuži:

— Bio je, zaista, večito sluga, Onda je đobio agrar. Prvih godina posle rata zarađio je dobro snabdevajući gradske pijace povrćem sa nove zemlje. Sad se pijaca sređuje, Ne ostaje mu ništa drugo već da proba da špekuliše sa obavezom.

— TI još uvek ide kod satrog gazde u nadnicu. Lakom je na veliku nadnicu j milo mu je da ga gazi onaj ko ga je celog veka gazio.

— A sam se polomi od pošla... U gadrugu, naravno, ni đa čuje...

— A za svoju kćer je kupio od propalih gazđa buhdu za trideset hiljada. Sekretar ne može da še umiri. Tfođa gore-dole po sobi ćuteći. No, mora da se pribere, jer pred njim stoji već drugi čovek. Obraćajući se svima. ali ponajviše sekretaru i pretsedniku, krupan, koščat, mršav starac, govori:

— Čujte, đeco, moju nevolju pa onđa sudđite — govori starac lepo mimo, i svaka mu reč ima izvemu težinu i snagu.

— Komisija Je rekla da treba da is= poručim 40 metara. Na to mu je i izlazilo koliko je bilo posejano. Mnogo mi je, ali, opet, mislim, pravo, Je. jer je po zakonu. Ali bojim se ja hoće ]i izići onoliko koliko je procenjeno. Komisiji čest i čast ali ne može ni ona u dlaku, ako kiša pretera ili se sunce uzjoguni. Bdeli smo ja 1 baba nađ kulmuwruzom kao nad detetom. U po noći ustanemo, pa ga okopavamo po mesečini, hoćete li verovati, dane moramo da uzimamo najam, jer radnik traži i u hrani, Tako smo ga | obrali sami. Samo da buđe koliko tre= ba, đa đamo državi koliko traži, Jer kad foliko traži, njoj treba, nevolia Joj, Ne možemo posle ja i baba noću da spavamo: Šta ćemo ako ne buđe ni · onoliko koliko treba da se preda? Baba stalmo meni: Što nismo ušli u znadrugu, pa što nismo! A ja je razumim: Prešli smo seđamdetet. I smrt je blimu. Zašto đa buđemo ma: feretu? Da kažu: Došli baba i đeđa da ih đo

smrti ishranimo. Mi ćemo. polako, kax--

To možemo. Nismo mi za pošao kao što zahteva ekonomija kalcva je zadruga. Već, tako, sitan posao, kao što stari ljudi mogu, Nego, da mi lepo obreađimo kukuruz, đa buđemo prvi u

učšnom., Od naših mlađih, budućih kolega treba tražiti neprestano produbljavanje namja me tamo uže specijalnosti, nego i dobrog poznavanja druglh mjetmosti, literature, elikarstva, pozorišne umjetnosti, i ma taj način neprestano razvijati pravilan pogled na život, Treba ukazivati na potrebu

većeg poznavanja i Wlušanja muzičke

literature { na samostalno izučavanje i ocjenjivanje muzičkih djela, jer samo dobro pripremljeni mladi kadrovi mogu izvršibi krupne i odgovorne zadatke što im donosi život. Upornim zalaganjem oni će opravdati povjerenje koje im je dao narod, đa mogu alkktivno da uzmi tučešća u radu ma umapređemju meše &ocijalističke lgrulture,

Nekoliko riječi o muzičkoj nauoj i a kritioj.

Muzičku nauku {i kritiku ne može» mo tretirati odvojeno, Kriftiku shvata" mo kao primjenu nauke na konkretno pitanje,

Muzička nauka je kodđ nas najmlađa grana muzičke umjetnosti, Značajmiji pisci i radovi javljaju se tek u vremenskom razdoblju između đva rafa. Ono što je naša muzička nauka tada ostvarila pretstavlja početne forme primjene nziučnog pogleda ma muzičlim umjetnost, Nažalošt, danas se od tog početnog stađija nije mnago odmaklo, Pred našom muzičkam naukom stoji neposredan zadatak cijeniti našu cjelokupnu muzičku prošlost u obliku monografija o pojedinim mašim kompozitorima i dati analizu značajnijih djela i pojedinih muzičkovistorijskih razdobija. Ovo &e. nameće skoro. imperati:vno,

Stanje naše muzičke kritike danas nije zadovoljavajuće, u prvom redu po broju ljudi koji se njome alttivno bave. 'U pojedinim republikama u posljednje vrijeme u Zagrebu npr, nema niti registracije „muzičkih priredbi,

dok se u drugim gradavima to čini u

neđovoljnoj mjeri. Bez stalne Territike,

· dislckusije, Bšukoba mišljenja, nemoguće

je razvijati i unapređivati naš umjet-

nički život,

| Naša dnevna štampa nije do žada poklanjala dovoljno pažnje pojavama muzičkog života, ili je donošila osvrte #a velikim „zakašnjenjem tako da Je

gubi sekretar

'djela, veliku ulogu može

mumjeftnika n zmalaže se : | obogati repertoar domaćim djelima.

isporuci kao što smo dosad uve bil, Niko ništa da nam zameri, a najma-

nje naša država. Kvunimo: mi, deco,

noćas, kukuruz; vidim ja šta je, nema kukuruza došta. A ja nemam od čega dokupiti. Kažem babi: Spremaj mi ćebe mi nemamo dosta kukuruza, A baba neće da čuje: Idi. ti, pa kaži, Razumećče, ljudi su, Nismo se mi ni> kad izvlačili. Šta si se uplašio! Lepo im kaži... Ja sam, eto, sad došao, a vi — kako kažete... r

Okreće se deđa ponovo &vima redom. Oni svi gledaju u dedđda-Miku vedro, mimo. Pogledaju na sekretara i na pretsednika. Sekretara je: sasvim umirila dedina' priča. Prošlo ga je ogorčenje iz prošlog razgovora. Dedine reči nisu. ni fupe, ni obesne, ni neprijateljske. bez laži su. bez sračunaftosti, nisu onakve kakvih se danas sekretar naslhušao.

Zato | sekretar gleda u đedđu' mirno, spokojno. Zna da ovde neće pogreš:ti.

— Koliko ste okrumili, deda Miko?

— Trideset pet metara.

— Imate li svinje? .

— Jedno prase. No, ne mora se užiriti... Može i mekinjicom...

Sekretar podiže oči, Pogleda ma pretsednika. On potvrđuje glavom. Odbomici, ne govore ništa, ali razumeju. Nikoga ne grize savest, Gledaju sekretara odobravajući,

— Predajte, deda-Miko, ono što ste olkranili, pa sutra donesite potvrdu.

Kad je deđa otišao, pretsednik govori u ime svih:

— Svi g#a dobro poznajemo. Mikađ naš nije prevario, I naš je prijatelj. Siromašak je avek bio. Poštenjak do kraja. Demi je izgubio u fašističkom pokolju. Znate svi đa deda-Miki nije više rodilo, Procena je pogrešna.

— Nije mu rođilo.

— Slažete li se dmigovi đa mu se procena izmeni? — upita sekretar,

Svi su se složili.

— A. ti, pretsedniče, kaži tamo, u vašoj zađruzi, dručovima, da treba da prime dvoje starih za članove. Ne tre ba da rade. Pođajte im hlebae, pa neka stari žive i umru na miru. Zaslužili mi to od naš., i

Kad je za to veče posno otkupa bio završen, svi ŽžŽivnuše.. Poteče razgovor i ljudi se rađosni raziđoše kućama. Bili su se umorili danas na ovom te= škom poslu. Svi su pošli da se odmore, sem sekretara. Na plavom čoveku &e teže primećuje umor, naročito pri večernjoj svetlosti, ali sekretdđr je eto,

tako umoran da niegov umor ništa ne ·

može đa prikrije, Pa, ipak, on ne ide kuči, već odlazi u Zemljoradničku zadrugu. Tamo sa bilansom nešto nije u ređu, a kako je on ranije bo pretsednk zadruge: razume taj posao, rešio je da će pomoći noćas drugovima.

T poređ umora. On je veđar i razmovoran. U zadruzi Je puno mlađih drugova ,pa će noć u poslu proći neprimetno | veselo. Kad mu čestitaju sšina „on se mnogo rađhije, veseli se simu, hteo bi a ne ume dan prikrije radost,

— Samo me žena brine, Preneli šu Je u bolnicu. Jeđan drug iz Sreskog komiteta obečao je da će pitati telefonom kako joj je. Svrat'ću na poštu đa vidim nije li što javio. .

Tu noć je sekretar seoskog komiteta Partije 'i Narodnog odbora radio u mađruzi do zore. A ujutro>Je~prvim vozom otputovao. Mislili su đa je otišano u bolnicu kod žene. Mo, &utra= dan na otkupu tu Mesnom narodnom odboru, rekao je da su Fa bili hitno pozvali u srez na jednodnevni semijnar za otkup. Preneo je drugovima iz štaba za otkup nova uputstva: šta je &ve :potrebno da se preduzme, đa bi se plan otkupa ostvario. ·

(iz »Seoske hronike«)

Ovdje treba naročito da podvučem da &e opaža kod nag tendencija da se

ne govori dovolino otvoreno o nedo izvođenja djela jli izvedbe,

s#tacima kako radi osjetljivosti Mritikovamog, tako i radi izvjesne nesmjelosti i obvrimosti kritičara,

Mi še moramo vaspitati đa &vole mišljenje izražavamo. jasno i oltvoremo, kao što se moramo naviknvati da tuđa mišljenja i Kritike primamo trezveno i stvaralački, što znači da nas pokreće na razmižljanje i na eventualno jaepravljanje međostaiaka.. A. kritika, ta &voje strane treba da nastoji da buđe objektivna i konstruktivna uvijek podkrepljujući sudove konkretnim i realnim činjenicama,

Neđostatak muzičke literature za pojedine instrumente

U posljednje vrijeme povećava te interes za učenje đuvačkih imstrume= nata flaute, oboe, klarineta, fagota i drugih. Pojedini imstrumentalisti #u svoje reproduktivne mogućnosti „vrlo mmogo razvili pa uzimaju vidnog učešća i na našim koncertnim podiumima. Radi toga nameće še velika potreba za novim. djelima za pojedine #olo instrumente kao i ” pojedine an= samble. Konistim. ovu priliku da kompozitore zainteresujem i za ovu oblast

muzičkog stvaranja. --

Još o nekim pitanjima

Tako je potreba za novim djelima velika i na &vim a&ektorima postavljaju &6 atalni zahtjevi povećavati i Obogaćivati domaći repertoar, ipak, pitanje izvođenja napisanih djela nije uvijek uspješno riješeno, U tom pogledu trebalo bi učiniti mnoge ispravke, Za ravnomjerno izvođenje domaćih a izvrši U-~

druženje reprodujtivnih muzičara, u-

· stanove i organizacije koje posjeduju

izvođačke anmsamble kao i Poslovnice za kultumo-umjetničkć priredbe republikanskih ministarstava za nauku i kulturu, „Afirmacija i popularmost đomaćih djela — svakako, umjetnički zrelih | kvalitativnih — može uslijediti jedino zalaganjem reprođuhtivnih umjetnika i amsarnbla i zato je na nji= ma da učine 6ve da ispune dug prema

našem muzičkom stvaralaštvu. U ovom | poslu nisu svi reprođuktivni umjetnici

Izvjestan broj

učinili „podjednako. | | dovolino da

Uslovi stvaralačkog rada u maleri-

Diskusija 0 drami

Djoković

Dva plenamp gastanka Udmuženja književnika Srbije ndržaoa 8 i 15 II :1950. bila su posvećena ımi »Raskrsnica« od Milana Đokovića, Na prvo-

me pisac je čitao dramu, a drugi je”

bio posvećen diskusiji o drami. '

U diskusiji su učestvovali: Skender Kulenović, Oskar~-Đavičo, Milivoje Ristić: Mlađen Oljača. Slavko Vukošavljević, Djuza Rađović. Svetislav” Predić, Branka Ćopić. Milan Bogdanović, a od gostiju Braća Poroznn, ređitelj Narodnog pozor:str u Beograđu,

'T U tolmi diskusije. koja je bila vrlo živa, rečeno je mnozo različitih | često sasvin waprafnih mišljenja o izvenim: pojedinosfima i o mekim načel= nim gledištima (arhitektanika dreme), ali svi sa se složili: da drama ima lepDih kvaliteta, da je dijalog živ i pri rodan. da su ličnosti dobro posštavljene i diferencirane i đa »R3skrsnica«, i pored svojih nedostataka, u svakome slučaju pretfstavlja karak' napređ u našoj drami, i đa je treb prikazivati,

C arhitektonici drame uglavnom m postavljena dva gledišta, Po jednome gledištu Za prikaz događaja Đoković je izabrao onaj put koji je Jedino moguć da domes" sliku vremena i đa pruži atmosferu događaja prvih dana pred rat i nekoliko dana po izbijanju rata. Đoković nije dao junaka koji izražava fo vreme nego čitav niz ličnošti, gradeći mozaički sliku onih dana uoči rata i neposredno posle rata, U kući jedne porodice u provinciji sreo se čifav niz ljudi i žena koji #u pobegli iz Beograđa i sad su se našli ' pređ &amim sobom na odlučnoj raskrsnici koju je izazvao rat. i fako pokamzali sebe: ko mu i šta au, Istamufo je da drama ima radnje, đa je Đoković umeo da nađe ličnosti i pretstavnike raznih društvenih slojeva i da je uspeo da prikaže &liku tih damn. Samo Đoković je ave te ljuđe i žene slikao više po onim spoljnim refleksima, nije ih dao dublie u izmošenju onoga škrjivenog što oni nose,

Sa druge strane podvičeno je da je Đolkovićeva drama građena kaa Čehovljeve drame, da je sve u njoj stišano, mirno. đa nema velikih e#trasti, a da je tih dana.i u tako strašnim događajima što ih đomosi rat, u ljuđima nestajalo &ve ono što je uobičajna i da su bili mnogo eruptivniji no što ih je dao Đoković. Taj čehovljevski mačin ne odgovara prikazu tog: vremena, ni mestu, ni ljudima, ma da je Đaković prirodno i ubedljiva vođio đijalor i &likao ljude. Kao osnovni neđostatak mo= glo bi đa se istakne da nema onoga što bi dublje ošvetlilo te dane {1 ljude, košji su se u ratu našli na svojoj umt= trašnjoj zaslcrsnici. Pored toga.ne viđe se dovoljno ni anage koje će đa ponesu i iznesu docnije borbu protiv ne• prijatelja. Nagoveštaj sa ranjenim ilegalcem sšuviše je bled.

Ličnosti su gotovo:šve prirodne, ubedljive, Jedino nekako suviše egzotično deluje Dama &a kanarincem, Đoković Je fu hteo da izbegne bamalmost đajući jednu neuobičajnu ličnost, ali je otišao u drugu krajnost, u egzotilcu, Istina, ona je tu đa rrikaže jedan deo parazitskog društva bivše Jugoslavije, ali je po svome spoljnjem liku suviše egzotična i odudara od ravnofeže radnje | odmošn, postavljenih među ličnostima u drami. .

Zatim je.istaknuto da se »Raskrsnica« stvarmo završava trećim čimom, jer

jalnam pogledi etalnoe se poboljšavaju, Zakonom o zaštiti autorskog pra+ va narodma „vlast riješila je jedmo krupno pitanje. Stope autorskog honorara &u 86 povećale, distribucija i poentizacija izvršena je wglavnom pravilno. Izvjesni propusti, koji su bili nastali, postepeno se jsapravljaju,

Za ostvarenje izvjesnog broja mu zičkih oblika kompozitor je ovisan.o literarmom tekstu. I zata često čujemo pritužbe na našu savremenu Jifteraturmu i književnike, Za postizavanje potrebnih tekstova imicijativa treba da potekne ı prvome ređu od kom-

pozitora. On treba da se obrati direkt-

no Imjiževniku koji mu najbolje adpovara i da u tijesno 8aradnjj zajedničli astvare postavljeni cilj.

Pred naš novoošsnovani &avez ,postavlinće se golova istavefni zadaci kao što su te postavljali i postavljaju pred naša republička udruženja. U prvom= 'edu moraće še poraditi na provođem,u potpume saradnje jzmeđu svih udruženja kompozitora naradnih republika i povjereništava i izvršiti pravilna, koordinacija rađa, Sa pitanjima koja će se tretirati u pojedinim udruženjima, u vezi sa svim felućim pitanjima našeg stvaralaštva i kompozitrra potrebno je upoznati članove svih udruženja, Do sada je, nažalost, čak i stvaranje pojeđinih kompozitora jedme vepublike ostalo vrlo malo ili. wkoro. potpuno nepoznato kompozitorima i publici drugih. republika, Na-

-ma je, ovdje u Beogradu vrlo malo

poznato šta je 6&ve etvoreno i kakvog je kvaliteta ono što je stvoreno recimo u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i drugdje, Potrebno ja da se pronađu forme da se postigne, što bolja veza.između republičkih udružemja kompozitora, A (e 13 Za, povećanje naše đomaće prođu cije ne treba izbjegavati sistem direkinih mađužemja kompozitora po izvjesnim ”tvaralačkim pitanjima, eventualnih narudžbi i pokretanje raznih konkursa, Putem povećanja. kritike i samokritike i polPretanjem diskusija

najbolje ćemo ukazati na potrebu po-.

većanja Wvaliteta, iđejnosti | profesio-

. nalnog majstorsšiva, o | _ Voditi neprestanu brigu da. se napi-

sana djela izvedin i đa se dođe do pravilne ocjene, da se značajnija djela daju za izvođenje i u drugim republi= kama i da &e eventualno preporuče i za izvođenja: u inostranstvu, Pronaći mogućnosti organizovanja

u njemu ine penzionisani profesor koji je postavljen Za komandanta gradića, i time se stvarno završaVa drama. Četvrti čin je bled, jer u njemu nema junaka, a poenta je na Jeleni i njenom rastanku y8 mužem. iako ona nije ranije igrala značajniju ulogu. Zato bi možda bilo mnogo bolje da profesor ne gine u trećem činu, već da ga treba ostaviti da živi | dati jednu dublju vezu između onoga starog tradicionalnog

:· borbenog ·gledanja na stvari i život. i

borbe koju e pavela i vodila Komu-

nistička partija Jugoslavije. · Za ovim, izneto je da Đokovićeva

' drama ima za jednoga od junaka na~

cienalnog borca iz Prvog svetskog rata — solunca. Dugo vremena ti ljudi — takozvani 'solunci označavali su ono što je negalivno, jer su oni, koji 8e nisu stvarno borili, kompromitovali sve ono što je- bilo čisto i uzvišeno, u toj borbi. Međutim, oravi borci, nosioci borbenih . tradicija naših narođa, koji su stvarno izmeli barbu u Prvom svetskom ratu, živeli su skromno, iu trenutku, kad su takozvani vođi izdali narod. oni su opet stupili u. borbu za slobodu. Ti ljudi kao što je penzioni&anj prafesor, pretatavljaju ono naJpozitivnije u prošlosti ' dobro je što je Đoković za jednoga od junaka »Raskrsnice« uzeo i takvog pretstavnika koji oličava borbene +radicije naših naroda. Ali. u drdmi se ne viđi ona što posle dolazi, ne viđe se jasno borbene snage koje će.da podignu ustanak i da vode borbu sa okupatorom. Ilegalac je više verbalni nagoveštaj nego đramsko davanje ličnosti. Četvrti čin zato deluje epizodno, jer u njemu nema junaka koji mogu da ponesu rađnju, Jelena nije tako značajna ličnost u prva tri čina, a u četvrtom činu dolazi u prvi plan i drama se svršava njenim raskidom s mužem, To, ma da je dramatično, ne može da pruži poentu drami, Zato bi Đoković dobro urađio, ako bi dramm sažeo u tri čina unevši i ele= mente iz četvrtog čina, Drama bi tako dobila u celini, line

Za dijalog je podđvučemno đa je prirodan { ubedljiv, da je vođen lako, da su ličnosti i po mome što gavore di-

„feremcirane, ali je istakmuto da ta pri-

rodmost negde smeta. Potrebno je dati jače akcenfte· pemzlonisanom profesoru, jer su njegove reči škrte za ona što nosi i pretstavlja, tako da je suviše Jednostavan, a on to nije. Njegov stav treba literamo jače osvetliti. Time bi se donekle razbila ravmoteža drame, Bli bi se u isto vreme đobili mažniji i ubedljiviji akcenti, i drama bi dobila životniji lik. Ali mimo ovih napomeman podvučeno je da drama treba i u ovome obliku da se prikazuje, jer ima Je» pih đramskih mogućnosti i ostvarenja.

M. KR.

Priprema za manjinska

tv Narođnoi Republici Makeđoniji rađi preko 2 kulturmno-progvetnih 1 Mwulturnmoumetničicih društava ščiptarske i turske manjine, u kojima Je obuhvačeno nekolko hiljađa aktivnih članova Biptara i Turaka. U Zapadnoi Makeđoniji, gde žive ŠBiptari, rade društva: »Emin Duralu«, »Đelnadin Zefriri«, »Bašlcim, Vlaznim«, »Bajram Šabani« »Ređep Čuni« i druga, đok u istočnoj Makeđoniji, gđe Žive Turci, ređe društva: »Jeni Jol«, »Birlikć, »I}erdć, A> đem Mahmut«, »Šefki Sall«, »Yeni hbnjate i druga. Kroz rad ovih društava, a UZ neposrednu pomoć Saveza umetičich đru~

međurepubličiih MNomoemaita, fedtivale, ili &mofri sa izvođemjem najboljih rvvosštvorenih djela,

O ostalim pitanjima i zađacima, ho je nameće #vakodnevna prase obu- , hvaćena mi poneka u atatutu, a poneka će se rješavati pravilnim fumilceionisanjem republičkih udmružemja kompozitora kao i novostvorenoga Saveza.

Naša Narodna revolucija, dajući vlast u ruke narođu, stvorila je uslove da se umjetnost potpuno slobodno razvija i da se šireći i usavršavajući se približi narodnim masama. Narođna vlast vadeći pravu narodnu demokratsku umjetničku politiku, ostvaruje & jedne trane podizanje kulturmog nivoa naših narođnih masa — koji #e diže vrlo brzim „tempom — s druge strane pruža i otvara nove ogromne mogućnosti rađa i umjetničkog „jtvaranja našim umjetnicima i komnpozitorima, Tekovine naše Narodne revolucije i njen pobjedonosmi „put daju nama, kompozitarima, muzičkim naučnicima i kritičanima, nove potaticaje i inspiraciju za „pojačan i inmtenzivam stvaralački rađ, Priznanje koje nam daju narod | narodna vlast u raznim vidovima, putem pomoći, visokim na= građivanjem i prihvatanjem naše umjetnost:i od strane naroda, — daje nam ogroman polet za neprestano produbljavanje 1 proširivanje našeg umjetničkog izraza, za stalno povećanje idejnosti i profesionalnog majstorstva u našim djelima, Mogućnosti koje su pružene kompozitorima za nesmetan i š#lobodam stvaralački rađ proizlaze lao logičan rezultat borbe naših ljudi za astvativanje socijalizma u našoj zemlji i iz razumjevanja naroda, narodne vlasti i naše Partije prema ulozi umjetničkog stvaranja u izgradnji nao NB: i ea sutrašnjice, u izgrad-

lture naše di' i aaa ž OE socijalističke

Aktivno učešće avih naših pozi tora u stvaralačkom RA: Poo ćivanju ..aše muzičke kulture do) je da su &vi kompozitoni nove JugoPop gala svjesni položaja i ulo-

ma danag naša ze! Pi KN soclama : a zemlja u bor pravne ose među «socijalisti zemljama „1 oni svojim OD O

„dnevno dokazuju da stoje čvrsto um

naše državno | partijeko rultovođi

da iđu putem kojim ih vodi dO RNA i da ih sa toga puta ne mogu skrenuli nikakve laži ni klevete,

—A...—_— —

. olje masovnih

borbi za ravno- .

|| Skupštine kulturno. | prosvetnih. društava | čehoslovačke | nacionalne manjine | ·'u Banjalučkoj oblasi

lovini februara

id ka) Poiturno-prosvjotnih dr M čehoslovačtre nacionalne manjine Banja} lučke oblasti, u mjestima gdje. živi ve} broj Čeha i Slovaka, Na skupštihama i} doneseni zaključci za rad društava ovaj godini. Pripadnici češke i slovačke manjih} ne i dosada su ŽIVO učestvovali u rapni} formama kulturno-prosvjetnog rada from

tovshkih organizacija, a sađa če u svojim} kulturno-prosvletnim društvima sistemal ı ski razvijati sve forme svoje naBcionalny

kulture.

Skupština đruštva »Cehoslovenska bog, đa« koja Je održana u Banjaluci ritičy| · se osvrnula na rađ OVOR društva prije m,|. ta Rađa društvo nije Imalo niti momo } mati uslove za svoj pravilan razvoj,

Poslije oslobođenja za sve nacionalna} manjine u našoj zemlji stvorenb su Široki mogućnost! njegovanja nacionalne Konfu,| re, u čemu im je pružala i pruža stalni} pomoć naša Partija 1 narodnm vlast. N i sEeupštini su istaknuti novi uslovi u živof n nacionalnih manjina i razmotren! zadag| društava u Jđeološko-vaspifnom rađu Ma| nova na maternjem {jezijru, formiranju ko} turmo-um{etničkih sekcija itđ. :-

Na sktpštini društva »Cehoslovenska be} međa« u Prijeđoru poslije referata o ulo| društva, đomeseni mu zaključci o formim}. niu muzičke sekcije, o ređovnom ođržava. nju teoretskih pređavanja, uređenju pro}. storija za rađ društva„Itd, 1 " sSlrupštini đritva u selu Mačino Brđo, || Prnjavorskom srezu prisustvovali su, po ređ velikog broja Čeha, 1 pripadnici dm. gih nacionalnih manilna koji žive u ovom | srezu, Češka manjina ovof sreza postigh|.

' Je dosađa vidne uspjehe u Kulturmo-pro.

svjetnom radu: folklorna grupa manjim} nastupila je prošle godine na festivalu kul. turmo-umjetnič/cih društava koji je odtžanj u Sarajevu. Omlađina njeguje nmacinnaln} pjesme, igre i druge narodne običaje, T.| česnici skupštine donijeli su zaključak dy}. dobrovoll]nim rađom, uz pomoć frontovskih| organizacija i narodnih “Vlasti, osposobe dom za rađ društva, izrade nacionalna} nošnje za folklornu grupu, formiraju hon IL orkestar, đok je dramska grupa već pb čela sm rađom. Takođe je zaključeno d uprava društva izrađi plam rada s kojim će upoznati sve članove i ostvari usku aa L rađnju ma Breskim savezom kKulturmo-pre vjetnih društava. | Skupštinama ovih društava prisustvovalj su pretstavnici partishdih organizncija, na | rodnih vlasti i Saveza hultbirmo=prosvjek nih društava koji su istakli da će družštvi| ma biti pružena puna pomoć u rađu. Nij| altupštinama su fakođe #rabrani proširen| ođbori društava. Nj h Pripadnici češke i wiovačke maclonalw manjine ovog kraja i ovog puta su izrazili svoju mepololebivu ođamost Komunističko partiji i narođima Jugoslavije, „emergično| osuđujući „fnformbiroovsku | leveftnički kampanju, & maročito meprijateljska ami žugoslovensize postupke sadašnjeg rrico| vođstva Čehoslovačire, Ba skupština mu khovocdstva i drumu Titu i protestna pismM| Čehoslovačkoj ambasadi u Beograđu. ·—«„.

festival | Makodmniji |

tava, macionalne manjine u Makedoni Mzražavaju i tsavršavaju raznolikogat i bP| gatstvo narodnih igara i pesama,

U Marodnoj Republici Mahkeđoniji ođni Bače sme Prvog manja ove godine | festival šiptarskw manjine u Tetovu i uf ske mmamnjine u tipu, Na ovim festiyallmı uzeđe učešča sva manjinska „MulturmD ometničikca društva i posebne grupe | s organizacija.

Manjimalrim festivalima ruhovodđiće || eijalno eorganirovani odbori, ' ”

Na prošlim festivalima, Roji su održan vw MBitolju i lju, učestvovao je veli broj "raka 1 Šiptara. Bamo 107 godini, ua Bitolj, nastupilo je 12 folklornih BHru| pa sa 144 lama dz Štipa i 10 folklornih gra| Da sa 2518 člmmova iz Mitolja. Sem toga mi festivalu 1947, učestvovalo je i 9 grupa Pp Yhča wa 33 člana, 3 mušlca manjinska borij Ga 7i članom 1 jeđam Ženski hor ođ 40 člm| nova. Na festivalu u itolju nastupilo JI} 139 manjimskih foičlornih grups sa 15% člamom, 43 grupe pevača ma 1.302 člana, –

Drugi festival Je ođržan u Skoplju, 1%| godine. Ma pjemu je nastupilo 70 ženski” i muških manjinskih grupa sa 1771 članom koji su kroz narodne igre i pesme manl| festovali bogatstvo svoga folklora. Mast pilo je 4 9 manjinskih grupa iz Narodni) omlađine, 3? grupa iz ramnih društava. m 284 člana, 14 plonirskih grupa sa 199 plo nira. Posebno je učestvovao Antifašig front Žena sa svojim mamnjinsko-žens grupama, među kojima je bilo 5 že folklornih grips sa 2 čla 11 fol nih grupa sa 806 članova i 87 učesnika i | ASK w raznim grupama pevača i p |

e. 1

Kako na wvim poljima, tako i na POI nacionalnog folklora, maclomalne MffUMM Mahkeđonije, iz gođine u pgođinu, pošti vale su sve Veče uspehe, Festivali održi“, u 19408 ođini polcazuju daljnji razvoj PP tarske i turske manjine. Na ovim festiy| lima maclonalne manjine su UučestvoVii| Ba Većim snagama i Mcvaliteto bolni || grama i pesmama. Osobito viđne pokazale su grupe dručtava: »Pimin Dati ku«, »Jemi Jol«, »Bajram Šabani«, »Ka lik«, »Đeladin Zekirj«, i grupe Titovog Ve lesa, Resna, Tetovskog sreza, GogtivatM| Radoviša 1 drugih mesta. i |

Na bazi stečenih “shrustava, nn bami M} Janja nacionalnog folklora manjini i Ol OVOK SAGA Kultumog ra (ye a |. se Ovogođdiš e

ogođišnji manjinskd irova|| „0

Tetovu 1 Štipu, gđe će još jače, J stranile 1 dublje đoći do izražaja bog Btvo folklora Šiptara i Turakn. |

Kao i prošli festivali, 1 ovi će pose”, manjinskc festivali biti snažam izraz bT

stva i jedinstva naclonalmih mannjinm

keđonije sa mahkeđonskim nnsrođom i n? dima Jugoslavije. tu kulturnoj revolu“i, gigamtskim koracima iđu „napred n” Jugoslavije. S njima majedno koračaju | Šarska i turska manjima. Move i svet? pobede dolaze im wugsuasret. |

' Mustafa KARATABAN |

| o —-_________ ___ _—C_|| Ređakcioni odbof |

Jovan Popović, Čeđomir Minđerovib | Marijan Jurković, Ivan ofrš, | Vjekoslav Kaleb, Isak Ramokovliju | Janko Đonović i Dmitar

Za našu zemiju na 3 meseca 35 Mi Da 6 mes, 7% dinarm i. nm pgođinu 140 dinara,

Za Mmostranstvo: na 3 meseca 30 dinar na 6 meseci 100 dinara i na godjnu 19 200 dinara,

Rukopisi se ne vra(nju, Broj čekovnog. računa 101-9060370 Poštanski rImsh 017

PRETPLATA ZA KNJIZEVNE ovi | | ||

ka broj 1 => Btamparija »•Borbse Beograd,Rardeljevn 1,

O Đigovient urednik; Juvan Popović, Boograd, Prancus v} Će pr 2.00 OMNpKU SOPOMMT. (Tipa: P š