Književne novine

BP 4 RAM ej O VL, M o ati aj).

<: Lay

{

Grondi KaapZuEV - KTBIN KRISTAN MEDJU · DAMANNJA BUGARSKA UMETVOST NAMA |

Kralke vesli {Đ; inoviransiva

Kristanovo književno delo veoma je | raznoliko. Biač 4 i ORSaC) ROOVEM i 3 iti ipovetke intim OBNOVA e. Težište njego-

_ Poyoaom knjige Dimira Mitreva

njiga Dimitra Mitreva »O ne pozorišne umetnosti koju krase Istak- · Ćervenkovu, Najčešće oni umetnici u stihovima i drame. ·

KO kim informbiroovskim karakte- ute: renlstiče e ra aaorgije 1-po- ~ Koji imaju dovolino. prakBe-.u umet- vog rada bilo je pozorište. OON aa

ristikama današnje bugarske umetno- zorišta Vasila Drumeva i Ilije R. Visko· ničkom uGobličavanju »narodne ljuba- planu on je delovao višestru S 59

sti«, koja je ovih dana izišla iz štam: va, pa preko realističkih glumačkih i | vi« prema Borisu Koburškom uobliča- teoretičar postavio je niz problema : težiserskih ostvarenja Save Ognjanova, borio se za. njihovo ostvarenje. Raz-

e u Skoplju, izazvala je živo intere- i : vaju danas ovu »narodnu ljubav« i p J JJ Vasila 'irkova, Marte Popove, ndrjja J ] rađivao je probleme domaćeg dram-

sovanje kod naše čitalačke publike. ne Budevske | drugih bugarskih glu- | prema Viku Červenkovu. Razlika Je

Interesovanje je utoliko veće što Je, muca jdo Kostana VajOVal 3 Ca CO Di- samo u prezasićenoj dozi demagogije skog stvaralaštva, repertoara, „ruko-

a: pored aktuelnosti nekih osnovnih Pi- lota. TOA VO RO OVE OR i Ogogidu u delima o Červenkovu« Državna vođenja pozorištima itd. Pisao je PO-

tanja iz, kulturno-umetničkog života gogodišnjeg blagotvornog uticaja koji je himna Bugarske ne samo što je skoro zorišne kritike pune žara i hrabrosti, od kojih su najbolje one koje je pred

skoj a u knji- moskovski hudožestveni teatar Stani- Š i e, neu Bugar koj koja se razmatr J slavskog i Nemirovič-Dančenka vršio bukvalni prevod sovjetske himne,

zi, i sam autor vrlo dobro upoznat na realistički razvitak bugarske pozori- | gBO BU je potpisali Jelisaveta Bagrjadruštvenom stvarnosti osobito u pred- šne umetnosti, uticaja koji se u Bugar na. poznata po svojim odama caru ratnoj Bugarskoj, kada je i lično i- Sko) sprovodio uglavnom pomoću po- ~ Borisu IH, 1 N. Furnadžijev koji je

odlazak u Ameriku objavljivao u svojoj »Crvenoj zastavi« (Rrdeči prapor) i socijalističkom listu »Zora«

ya PAlrgoi Bpagiperı Rahmanjinov mao mogućnosti i da izbliza prati raž- ZREO. SOLO OFA lap O agaO Ovaa po za vreme bivše fašističke Bugarske (Zarja) koji je nasledio Kristanovu

| O ALPRED BENDINER — KARIKATURISTA vitak bugarske umetnosti u svim nje- zorišta socijalističkog realizma. Treba | pisao pesme »caru i otadžbini« U »Zastavu«. i

cy VELIHIH MUZICARA nim granama književnosti, u muzici, staviti krst Da BO onim što PE bilo Bugarskoj poznati književnik žongler Kristanovo pozorišno delo sačinjava~

O a VO dine, 'Koji ib, kao ačhitekta, | POZOTIŠM, žH i likovnojkumetnbati.. · , Pre O a tic BRČP(Bja, ot e O OWN ~ Vashićv, U. OGI pripoyeći iu jednočinke, pozorišne igre iz rad"

0 počeo iz Jičnog zađovoljstva da se bavi | I baš ova njegova svestrana obave- »Staljinsko takmičenje«, tera SVOJU ničkog života, vesele igre, drame i aikaturom, ostao je jedan od najboljh | štenost daje mu sigurnu mogućnost Pošto se već raščistilo pitanje pro- baku da se molii metaniše ne pred tragedije. Pisao je u prozi i stihu, 8

motivima iz daleke prošlosti i iz Sa” vremenih dana. Junaci njegovih Dpo· gorišnih komađa su ljudi iz „najrazli« čitijih vekova i najrazličitijih dru« štvenih slojeva, U razvitku slovenač-

za smelu analizu i tačnu ocenu ka- šlosti bugarskog pozorišta, marta me- ikonom već pred Staljinovom slikom! rakterističnih pojava i tendencija u u- seca ove godine izišla je postavka CK Iz čitaVog niza pesama i pripovemetničkom životu jedne zemlje koja BRP u vezi sa stanjem „bugarske daka izbija najgrublja tendencija da se nalazi pod direktnom komandom Likovne akademije, Prema ovim po- se određene rukovodeće ličnosti idearukovodeće kaste Sovjetskog Saveza. stavkama najgore je to »što se nisu liziraju i fetišiziraju. »Nije slučajno,

larikaturista. Amerike, Napustio je arbitekturmu i čkolovao sa u PFiladelfiskoj Visokoj umetničkoj školi i Ateljeu američke 'metniMce akađemije u Rimu, Kao dugoimji harikaturista centralnih američkih

a proputovao je celu EKVropu i Bliski

istok i, izradio karikature najznamenitijih w 5

svetskih muzičara. Ubedljivom jasnoćom i logičnošću, proučavale. objašnjavale i prođisku- piše u vezi s tim Dimitar Mitrev, MBitbin Kristan ke drame posebno mesto imaju KriVELIKI FESTIVAL U HOLANDIJI služeći se obiljem | „dokumentarnog tovale postavke CK SKP(b) o stanju što se danas u bugarskoj književnosti stanova dela u kojima su centralne i WiW:HWB00i dO odtkani-Gdety nhina materijala, Mitrev razmatra slučajeve i zadacima sovjetske umetnosti. kao «ne piše o stvarnim predvodnicima i dpiHe kiobodno da! mahi, ne figure slovenački građani. Najveći do 15 jula ove godine veliki festival ima | koji pokazuju kako se u oblasti umet- i o diskusijama po pitanju naturali- herojima bugarskog antifašističkog »Ko ne a: w OkOBHS · domet KYistanovog stvaralačkog ra cerata, drame, opere, baleta, horova i ka- nosti, na bugarskom zemljištu, slepo zma, formalizma i kosmopolitizma u otpora, o Vladi Tričkovu, Hristu Mi- može se ni boriti za slo rab OTO TOMU đa nesumnjivo je drama »Kato VranORO RUR Ca val oo se Oto i mehanički primenjuje sovjetsko is- umetnosti«. Optužuju se i osuđuju hajlovu, Jorđanki Čamkovoj i Ljilja- 53 koviče, uz Cankareve drame i KrajKiB. Pored roden au učestvo- | jrustvo i sovjeteka praiksa i uočava o- bprefesori Akademije kao »poklonici ni Dimitrovoj, O Malčiki i Cvetanu nestor Serovu »Školjkuć najveći domet slo-

ve štetne posledice daljeg ovakvog formalističke umetnosti na Zapadu« i „Spasovu i drugima koji su pali kao našoj zemlji nalazi se Rtbi venačkog dramskog stvaralaštva do vazvitka bugarske nacionalne umet- kao »nepoštovaoci i potcenjivači ru" verni sinovi »herojske botevske ze- slovenačkih književnika in | prvog svetskog rata.

- e i . i 4 e otišao , BogiH ske klasične i sovjetske umetnqQsly.. mljek BO ar pal Tela oi Be | 7 riatap. Pre ir O i starom Ju- Čitava Kyristanova delatnost posve"

vaće na ovom festivalu i mnogi strani BOžoe kao i veliki strani umetnički kolek-

KONCERTI NA HOLANDSKOM it _ (Časopis »Novo vreme« br. 5 str. 56) formbiroa bile posvećivane _ i oslobođenje slove= O a eee Oea asa či NDR I samo zbog toga što tvrde »da oblast pesme i pripovetkee. goslavijom, nad državom, za koju se CO ofa Hjadi i Borbt 5 ago U olcviru Holandskog festivala 1951 Ma | dirigent O OŽtVEbOJ ROĆEN ia. , Wmetnuosti ima. SVOJU autonomiju, da | Druga karakteristična odlika dana- u godina Austrougarske monarhije | k slovenačke kulture. Ta aktivnost koncertnom delu programa luzeće učešća E E | šnje bugarske književnosti, koja je borio zajedno s Ivanom Cankarem. e je usko povezana s radom i

fakođe detaljno razrađena u knjizi „Rodio se u Ljubljani pre 84 godi- SERI Mitreva, jota vulgarno-sociologiza- | ne bio oficir u austriskoj vojsci. za U Lgavo va Nutafja 1 Mu POOAReN. a tprski parolaški odnos prema stvar- tim novinar u Zagrebu, Beču, Lju- KO šah a taaobB oni Boinju da Gbjav3 nosti. T stoga nije čudo što veliki broj bljanii Trstu, ideolog i aktivan borac Tiuj S doje !Baye beka Vidžasić zad proznih pisaca, pesnika, kritičara 1 socijalđemokratske stranke, književ- 58 us ravna bed Ogdeha Oea. 1 likovnih umetnika, koji se ubrajaju nik, kritičar, govornik, dramski pisac. 3J S 16 n VDAV BOG Pište! Maiedn6 u stitvaraoce ozbiljne umeinosti, ne Prvi svetski rat preživeo je u Ame- teko pF i HHRNIP, SUN Se E 6be učestvuju u ovoj antiumetničkoj i rici, vratio se u Sloveniju 1921 pun a ci? 91 e „ef{alGedy :atdlce varvarskoj manifestaciji jedne Ppro- nada za ostvarenje svojih snova i šta š OG era dednofi NVO napaganđdističke prođukcije. odmah se bacio u oganj političkih i 8 i Pr Eaž an et da e 48 Shui Dimitar Mitrev u posebnoj glavi kulturnih borbi tog vremena. Pret- Sita OH TG e ali ik Šola razmatra bugarsku umetničku kriti- saByao je BociIČIRRČROm Klubu, DO- PO ogoa S SOIOe NOCNI gledani Dea ana u, RRTGER i Viši Otgo- dva slovenačka borca i književnika

Ku. Nema gurmane 30 ea života pređavanja. razvijao svoju mnogo-

O! Jju kulturn 44%) 3 1 tanke: Papjagniy #8 turn Pr atruku ajktivnost, ali tadašnja jugo- nai odhosu na fate OSA otac ivo nost jednog ne malog dela darovitih slovenska stvarnost posle Vidovđan- id nosu, Da ge Ti ii KaB \ kritičara poznatih još od pre rata. . skog ustava opet ga oterala u Ame- i iRVETak a em. svaki traži svoj nije i najveće nacionalno blago« (reči Umesto njih po stranicama književnih riku. Nekoliko godina živi povučeno, ume metod. samoga Červenkova). Ustvari bugar- novina i časopisa sve se više javljaju #4 zatim se ponovo javlja rađan i bor- Neđavno je »Državna založba Slosko-sovjetsko prijateljstvo i kulturna do sada nepoznati »kritičari«, čije bes~ ben među našim iseljenicima. Pokreće Venije« objavila, u redakciji Dužasaradnja postavljena je na hegemoni- Dimitar Mitrev kičmenjaštvo, netalentovanost i ne- reprezentativni slovenački časopis na Moravca, izabrana dela „KEtbina stičkim osnovama što se u praksi iz- kulturnost srozavaju nivo bugarske »Cankarev vesnik« koji je naročito u Kristana u jednoj knjizi. Ona sadrži

ražava kultivisanjem osećanja nacio- je stvaralački proces duboko intiman ~ MWritike više nego ikađa ranije. Hristo „godinama Drugog sveiskog rata odi- dramu »Kato Vranković«, pripovetnalnog omalovažavanja, kako kod o- ij iindividualan«, zbog svega onoga Što Radevski u svom referafu, pročitanom gBrao veliku ulogu Šireći istinu o o- ke »Mertihova nova vera« i »Jadvibišnih ljudi tako i kod samih rukovo- tvrdi i sam Lenjin. Rezultat ove kam- na godišnioj skupštini Saveza bugar- slobodilačkom pokretu naroda JUgoO- ga«, članke: »Kultura i narod«, »So- | dilaca Bugarske, Bugarski kritičari, | panje protiv stanja u bugarskoj li- skih njiževnika, pored ostalog. po- slavije. Etbin Kristan bio je pre cijalizam i đuhovni život« »Pitanje usvajajući volju Červenkova, prepo- kovnoj umetnosti jeste taj što se u «stavlja i sledeće pitanje: »Veći deo Drugog svetskog rata i vođa jugoslo- slovenačke „drame«, »Naša 'Talija«, ručuju postavke, odluke i rezolucije Likovnoj akademiji uvođi seminar za | naših kritičara se uopšte ne pojavlju- venskog republikanskog pokreta u »Tendencioznost u Ipsenovim naDpisiCK. SKP(b) o pitanju književnosti, po- | proučavanje postavki CK. SKP(b), DO- je na književnom frontu. Želimo da „Americi, a sad je pretsednik Slove- ma, i kritike: »Cankareva Lepa Vizorišta, muzike, filma i likovne umet- što su kao nastavni predmeti izbače- „znamo na primer, zašto su Georgi načko-američkog narodnog veća, koje da« i »Puntova Tekma« Ređaktor nosti, Tim povodom Stefan Karako- ni neki od dosadašnjih predmeta. Kao «Ganev, Dimitar Mitov, Malčo Niko- okuplja sve prijatelje naše zemlje. · Dušan Moravec obrazložio je svoj iz stov savetuje bugarskim radnicimana | karakterističan fakt za odricanje re- lov. Ivan Mešekov dezertirali sa svo- »Palio sam s đomovinom kad je bila bor u studiji o Kristanu koja je obpolju umetnosti da sebi kao prvi i alističkih tradicija bugarske likovne · ga Tnesta«. Bezumnje je da je Radev- gažena i na krst razapeta .rađujem se javljena na kraju knjige.

osnovni zađatak postave izučavanje umelinosti i gušenja slobode umetnič- | skom savršeno poznato zašto su Ovi s njom kađ viđim zadivljujući napre- TI sada. u Americi, među našim ovih »važnih parliskih dokumenata«. kog stvaranja i kritike Dimitar Mi- ljudi dezertirali sa svoga mesta, ali dak na svakom polju i moja vera u ljudima Ktbin Kristan čuva i bogati a novinar Tenju' Stojanov nastoji đa rev, detaljno analizirajući izlaže već namera njegovog pitanja jeste da ove njenu sjajnu budućnost nepokoleblil- materinsku književnu reč. Čuva i se, pored ovih dokumenata, posebno pozpati slučaj bugarskog umetnika poznate kritičare izvede na optuže- Va je« — tako piše svojim prijate- slavi svetlo lice nove Jugoslavije ko-

znameniti svetski dirigenti Leopolda Stokovski, Kubelik, Van Bejnum, Klemperer i dr Od poznatih solista učestvovaće icetlin Ferier, Artur Snabel, Ani Vud, Robert Kasađesus i drugi, a na programu se nalaze dela Mocarta, Ravela, Janačeka i Malera, koja će izvesti holandski državni »Koncertgebu orkestara,

skoj, i kao najbezočniji imitator svega onoga što se zbiva i što se zbilo u Sovjetskom Savezu postavlja sebi kao prvi i najvažniji zadatak: »bezočnu apologiju sovjetske umetnosti kao jedinstvene umetnosti u svetu — danas, juče i... od vajkada i, zajedno s tim, najpokornije potčinjavanje bugarskog umeilničkog razvitka njenom iskustvu, pa i po cenu nacionalnog obezbojavanja i odnarođivanja«. Umetnici će, prema tome, morati da se mobilišu na tom poslu, za apologetsku politiku i hvalospevnu propaganđdu, u čemu Červenkov kao merilo za patriotizam izdiže sovjetsko-bugarsko prijateljstvo —, »najdragoce~

DRAMA Z. P, SARTRA »ĐAVO I DOBAR BOG«

iu Parizu se đaje sredinom Juna premijera drame francuskog egzistencijaliste Z. P, Sartra »Đavo i dobar boga. Radnja se dešava u Nemačkoj u XVI veki pred seljačku bunmu, U drami je izneta hronika zlog čoveka koji hoće đa čini dobro i postavlja se problem »prljavih ruku« u interesu dobra. Glavni junak Gec, koji se dugo koleba, konačno dolazi do zaključka da Be dobro može činiti samo u okviru istoriskih uslova, odlučuje se za alcciju i stavlja se na čelo pobunjenih seljaka.

Ta drama je uzbudila javnost još pre premijere, tako da se o njoj već vodi polemika u Štampl, U jednoj izjavi Sartr kaše: »Ono što me interesuje u toj drami jeste problem morala u savremenim uslovima, tj. odnos između prakse (političke, sOcijalne, ekonomske) i morala. U ime čega se zabranjuje jedno a dozvoljava drugo. Ne interesu}že me u kojoj meri vrši moral bog otac, već odnos morala prema istoriji. Iz toga se rođio i taj komad.«

ANTOLOGIJA PESNIKA ENGLESKOG JEZIKA

U Njujorku je (Viking Press) objavlje= na jedna ođ najvećih antologija poezije engleškog jezika (Auđen and Pearson: Đoets of the English Language). Sva kritika se povoljno izražava o toj antologiji, koja daje svakog pesnika sa najboljim delima njegRovOP stvaralaštva. Amtologija jma pet OIRao a svaka knjiga iscrpan predgovor. Wmjiževni kritičar »Tajmsa« kaže đa su u toj antologiji »sakupljene najveće slave engleskog jezika« i da ona zaslužuje Ooce-

DO naloaKoa podje. GOO O. SO TRS aac e BOS Pra RRPOO i komuniste Aleksandra Žendova. ničku klupu, da im predoči opasnosti BO Op Sadi a pred. SVO OIR LI je OBA težnje svih plemeni. ske grupe pozoriš:! ara u SOV- ? ovan ae koie kao Damoklov mač vise nad vinu. I sad je, upr. os o-. hih, I zbog toga je došao da domoviMEDUNARODNA IZLOZBA BIENALE ietskom Savezu, Na taj način, došlo Osobito pada u oči činjenica što U Djiho o glavama. A za potvrdu ova- samdđeset i četiri godine, došao k na- nu vidi, da joj kaže da je njen sin i

U MANTONU ; J delima. književnika Bugarske sve vi- ; - u : ma i izrazio na i. ; U Mantonu se otvara u avgustu međuna– se i do naredbe Komiteta za nauku i · x i više zauzima prostora kult prema kvih misli služi članak samog Hrista nadu da će uspeti đa vi- njen borac. I da na ovom flu oseti

K j i Š o e ] ! di celu našu zemlju. šu lj i podna ohpa Siicasstya Snanzie Mapie- | Wišoj ryavnoj pozoišnoj ko daje Host SUMU a vHsak kaji se de- Raka ra anke, iz eleg 1 i dočbi će se podeliti jedna nagrada od | direktiva da kao predmet uvede »izu- Porazan i težak je utisak koji se do- . (a hitar Mitrev jedan deo i citira i 500.000 fr.,, dve od 250.00 fr, jedna od | iet, dodaš bija čitanjem ovih dela u kojima se Dimitar Mitrev jedan deo i cika 1 160.000 Žr. 1 jedna O i obiće aa ac čavanje . doda OD O SKP(D) M do stepena nepogrešivosti i genijalno svojoj knjizi, Viko Červenkov e SEĆA nagrađem Đbrvom nagradom e na Ya- : |}, njižeVnost1, DOoZzo- : karakterisan onako akav este, La tal ervenkov. _ GG epoioženje Jednu zasebnu mai za ad: | TM» a naročiti a a one Kaj inoskea eu dvd dol jest, kao policiski nadzornik ispred NJE NA STENDALA

vojih . Izložba ĆI i : ; e Pa KOJIH Ja jedno PogpvurĆ. o ea– ::w poslednjih BOČIRR: pošto SU Oe i njegova ocena ovih dela baca dasvim čijeg se budnog oka ništa ne da 88" pi | č Fr OG »izabrane u njihovoj zem!ji ili MIŠHaRIĆ OVOIG e O bJa DO TočikiG jasnu svetlost kako na moralni lik kriti. Ovaj članak GTP je i o NU SO Dk jede A. često snujem . u Bugarskoj, Dimitar Mitrev piše: samih pisaca, tako i na beskrupulozne dolurdenak poniznog Pao ja i gdtkaia a : ae se i meni smeška, #% AE EKARBTVO 1 Komandanfe Kulturnog života u Jed- Sreyin je prirodno gnušanje Mitreva. od mesečine foke kujem oc eo IRON OR ta, 5 a: VoOBj SDIBOEERi Po CEK 080; Beočin" boda aa oo takbe i »Niie mogućno naći dokumenat koji ~ me bil mi mladost bar ponekađa ? V. mi O a- ma u anašnJo. ugarsSico. oZ0- : F \ 1leviji odtoroa O ašinatotyu, prvu, du Wanoj umetnosti nije ništa la do vrorizma. Sasvim je ubedljivo poređe- bi bolje razgolitio stanje bačarie bila srebrna i viteška. gu i freću nagradu za slikarstvo dobio je odricanje sopstvenog dugogodišnjeg po- · nje koje čini autor knjige: »Kao što Writike i uopšte bugarske umet- | Bvetisla: Io poznati američki pejsažist V. A, Klark, zorišnog iskustva i svojih sopstvenih | se nekađa pisalo o koburškom satra- nosti od OVOg beskrajnog poni- | v MAND zlatnu „muedđalju je dobio Sojer, srebmu dugogodišnih tradicija, To je najobićBvergud, a brončanu Hejus, nije oglašavanje za maloletnu jedne | DPUu Borisu III, tako se danas piše i o (Nastavak na četvrtoj strani)

- mahovina brađe a ružna zemljana bo- ljubičastog čelika i izbušeno zlatnim · nego ove, ovako | eu . MIHAILO LALIĆ ja okori oko očiju — to ono nikad čavlima zvijezda. Zaklonjen za usije- da im je to A OOHBISORAV E O O prije nije vidjelo, Začudđi se, zamisli „kom brvnjače, Vučić oslušnu, razgle- duga, pokazaće oni svoje. 'Tađa, kad

er oD oD aa oaaeee . i proguta pljučavku. Zatvori oči kao da i omirisa okolinu: možda dijete počnu o svom ji P N i S N i E G u želji da više ne vidi nešto slično, ima neki razlog — djeca su male ži- će biti da im oyegaoJ Robi , a onda ih opet otvori i još pažljivije votinje nezatupljenih čistih čula, kao bombom i da ih ožeže s dva-tri met: se zagleda, S naporom podiže svoju ždrebad što osjete poplavu izđale- ka, ovako nevidljiv i ovako očajan iz ćelavu glavu, sitnu kao pesnica, i ta- ka... Oštar opori dah nežive mate- mraka... Zašto da ne. Selo će otra-

iri neđjelje dana Miloš Vu- hljeb, a on je odgovorio »svejedno, se da je ne objese, strijeljali su je ; ? : i : i V e nije 23 kuće: uhapsili gu atavljaj koje če prije stići; ne čeka mi zajedno & dobrim borcima... ko 3 ep e O NNDJSINJ :} Spo ora pi Za S BORO PB dati, ali šta s tim — ono je naviklo ga i odveli pod kolašinske vol- sea U njegovoj kući naćve nijesu. bi- Dolje pri dnu kreveta, dotle nevid- a Ade! 2 dostov ORO i naizgled nevidljiv kao GuB: dešdjni a Korači- po O O OH ORIĆ a zato

tove u velikoj akciji koja je pređ pr- le ovako male i nijesu se tako lako ljiva, šŠkripnu kolijevka i prostenja, RSVIJJ OJKaPa »Ajde, ajdel« ma stopala umotanih krpama., GHia&a a Oe ak o : ie ia i

vi Gni imala da očisti »sumnjive preokretale na bokove — dno im je budeći se, dijete u njoj. Žena, zauze- i S : ai a S O dporrea i osigura spjeh potjeri. bilo žiroko i temeljno, mijesilo se i ta pranjem naćava, nogom zaljulja »Lijepo, bogami«, osmjehnu va OG % OOSPNaa 92 ap, av dr edje jak Martin Vučić!... Sad u Miloševoj kući, na bukovom trošio mnogo hljeba. Poslije — i dječiji krevetac. »Pa đa, treba da spa- #čić. »Još nije! domaćin, a već tjeri adiBm dr! goWišan"i tež&le daodeyii čO4 Sad ih on čeka da we jave, Malo ironošcu kraj ognjišta, sjedi Martin naćve su izgorele i sve je prošlo... val«, pomisli Martin Vučić. »Ne bi iz kuće« vjek, Jer upravo — šta sam ja? Glo- je nestrpljiv, ali ga i veseli što je doWačić, pognut, presamićen, s čelom Napolju huji rijeka, nadošla od tro- marilo da i ja zaspim — skratilo bi »Ajde, ajde, ajde«, ubrza dijete, 5 | moratna 'Starčuliina Moja ne samo što šao do odluke da jednom učini nešto | naslonjenim na grlić od puške. Ne ·dne 86 kid Ca žena OBA HyDiB mi se čekanje« I pokuša, ali. umje- očitim, zadovoljstvom što je našlo jed- ne može stići i uteći, nego je još i nepredviđeno — da napadne umjesto miče se i ništa ne progovara, samo ea Sei shij o 7530 rijeka sto sna — pred zatvorene oči mu stal- nu tako zanimljivu kombinaciju BKla- · ziva žalost, Čak i ikad unosim raspo- da se brani, da rastjera a da sam ne ogromnim oronulim tijelom mulno Go PNI Bira Si od. drugih i no izlaze kao na iskiđanoj traci, ne- «ova. loženje i šalu u razgovor među dru- pobjegne. Oko kazana opet nasta tic o 5 Con 590 OReca i Zeno Ja drukajji O gasnim mjestima toka, Š ecabi (kava Yi dti) COGOGRRADK »Možda ti imaš pravdx Pete MučiĆ. štvom, oni iza te šale naziru pustu PLAFKGGH RP 290 onom distihu O ija prijatnu toplotu u čijem ras voru ž ovaka drugom S ] “ :ž eee neko vrijeme — e dolazim, tugu moje izgubljene rodice, i tu- pavi kazano sve, kao on.je čuoibaš ovakav šuri na:GTUgo Čas je to jedan laz u Palješkoj Gori O j 1 i žno im je i teško od 088: Moj smijeh 39, se pjevači iznenada postidjeli ili

NK di para prevrele rakije i dim pržena | mjestu, na drugoj vodi. Ovako je hu- a · ; dobra ne donosim. Za. mojom stopom : ] 7 OE) ; 80] j gdje mladići iz Podbišća, Čirović i ne niče cvijeće no We i zeleni borovi im se čini izvještačen i moja borba uplašili ili pokajali. Sasvim zaboravi-

šećera pomiješan 6 mirisima cijeđem ~ jala "ara kraj Mateševa, početkom | . CITOV | oppana platna i borovih ljusaka na · godine, e januara, onog dana OD JBG urbad O OBRADA suše, čim ih taknem«. kao neko očajanje, Vjerovatno da za- e Ze ODU i više se ne javiše. Mavatri, Šri kad je Niko šofer pod prozorima šta- iOkODi šio je ona atben pod Jele- »Ajde, ajde, DJRS AGORA ma?i S 4 oni mene ORISR UI 1 OP Oda OLABO ONE ROM vl MOBO Koga Mal j i fildžan ba zauslavio kola a lješevima pogi~ i ž | probama srpskog jezika. ; da samujem. Đavo bi ga znao: možda , a ih... ga

Malo: ga je DO o) lenjom Gredom, Bdje je, tražeći opan– »Idem, kad si baš navalio. Đto da nije moja krivica što sam se odvojio i +. prilike za napad biće još "uvijek

i i | sva mnulih partizana iskopanim iz Bnijega. | D ; . topi mapitka, nekako su mu Da. ke, izgubio društvo. alo otići ću«, s naporom | šam ostao U Jelenoj Gredi, možda i a čak bi i zgodnije bilo da oni njega:

ODIOE | druga čula već upola ena a bud- žZaustavio je ćutke i čekao Martina - te ooglušam, } : a no je ostalo samo oštro Osjekanje za Vužiča da izađe da posljednji put vidi ae Valor taa tia i efco se Uspravi Martin Vušić, sav od du. njima nije baš žao šlo su će otarasi- Sar ON a no Rino pe ; mirise ugim sina. n a otvorio prozor i. 93 i rafljen' o ... nu,

ojačano d' bavljenjem u je otuda — vidio je da su mu Opanci gih teških kostiju i T j ZE Dolje u prokopnjeloj đolini svijetli čeka unutra, nego pored pećine, na-

visinskom vazduhu, Ovo mu je prvi rekao: »Tjeraj, šta čekaš Niko! Mr- pali 8 ruke. Ustvari ud nije ih trebalo bova. »Ništa se ne čudi«, reče izne- - polju i da to bude danju k - uđe u na- tve...od mrtvih...mrtvima od gle- i i Š ženi. »Mi kažemo ne znaju crvena kazanska vatra, Čeljad «u , e danju · ad ih moput poslije pola gođine da ni tražiti u onoj prši, ali on je tVr OCA Bih očev oi nešto išelzdB- oko nje budna, mutno se čuje raz- že prepoznati i birati...

· stanjenu kuću i već na pragu ga je danja lakše biti neće«, Kola su pošla i ; i šedice! ] a Paje ı oan O MJS GORU UA kbje je sa škvripom i jekom koja para srce, Ooo oi i6r -NadN6 mo? Sad ni u san ne vjeruju, a meni govor i zveket kotlova — sigurno pre- Tako zađe za brijeg. Strmi putlja- on u svom ranijem mirnom domaćem o ORO ot udaljila i šum Tarč uo da se četnici, rastjerani pogibi- še mnogo puta aiu: Harožito ako (api aa? | O OP i ie ae CSL a ba OVACA 7ake Tlivotu ; ta ı dođe „je nadvladao. ' : i i a i i = ešto rđavo snijevao. "ako -— i, , zi , raslom djecom, ži' bio 6koro gluv. To mu jom Bjelanića, opet prikupljaju i do- sam n a a čovjek može i kroz pomrčinu iznad crnih njiva — Skoro neodlučno zakuca, očekujući da

kao neka svoje vrste opomena, kao Domaćica skide s ognjišta užarenu zivaju. Okrenuo se ~— nikog od dru- priroda daje 2m. y it i i donekle zajedljivo izazivanje u kOme · orepulja, prebaci u nju. tijesto iz na- gova nema blizu. Čak ni tragova ne- da ga ne posluša, no bolje je ako ga a neko Oodea kući, Si uava put Č SRBok vi SBK na mnogim drugim se kaže: »RiO, dok si imao — niješi · ćava i prekri ga kupusnim listovima! ma — kao đa su odletjeli, Onđa je ponekad posluša. Ja, otkad su mi ona GOD: R IN gd pežo d jici OVA POZ UH OB a. Beajat Bo znanje da im njeFON O NOV NR NVO RAR NJ A. ON NJ ON NR OR NOC O OUEa dam esad maše, da Topi 2: Pe raje na Ho rap Pe k < on nije o da , i : ta- daće tamo &ačekati. Našao je tra nema V: : , ra i SM, 'ne čak ni onda kad zna da je krivo OV denica rWapival hljeb i otežući kao Tarcan, dugo dozivao mo trice da Mita a Doe Pira va 5580 „BaolBB OE soul lasoe Mindbu Šaka istite 18 BI OPA ; i ia | a — ij ; ona e | a dnu ruku e i izabrao. lišćem, ono poslije paljevine. vidic „ugovornim znakom hej-ho O-O0j, bez nije tako, Ve Wialog Ma · 1, Vu alt nepoznati, složno i lijepo oprubialipa '8d vade | ava a

i.e pt o } ibiia rolje- „uspjeha. Viknuo je još desetak puta trica, Žao bi mi bilo 1 rubjelim Nepormaičnit, Moji oGBo8; kole e paaa ar O ai ai apr i KOE iznad PeOObanJoe, a onda je mojim uzrokom strađa ~- može od zapjevaše: riječ joj bi:

ostale još jedino živo u njegovu pro- će, kad je došla da ga tješi, praznih | i i '

O opicoya Nju, gleda a iloševu isplakanih očiju, i rekla: »Znsš ji za „pala noć i izgubio se trag... njega da ispadne dO ORAO ye Ja 9 ap »Ako 6te, pomogao vam bog!... ženu Nešu kako, nakoljenčena kraj Bata?...« — »Znam«, odgovorio je, Dijete se opet promeškolji, već bud- | može On valjati DPM # ljeb ispeče« ı 7 iSVna ste tako trebali, pa bi sve ognjišta, pršti i gnječi tijesto u nać- „»a znaš li ti za Stanka?...« Ostali no, i ručicom, lukavo izvučenom is- ko, navratiću ja GOR Se SH On zastade: otkad nije čuo pjesmu drukčije bilol« | vama, Nekad se naćve nakrenu ude- smo samo na& dvoje, i nećemo se Ta- pod povoja, zbaci pokrivač 8 lica iz- On izađe u hladnu vedru noć, na l- | uopšte — teško je zamisliti ko bi O čemu to ona sad? Ova žena uvi-

sno, zatim pretegnu lijevo — od toga stavljati«, Ipak su se rastali: mislili nad glave. Ruka mu se zaustavi u z8- vadu gdje se među „srebrnim snjež- | to mogao da pjeva u ovom selu u cr- jek govori tako da se čovjek a 6 MH hag? da Beka tapka no- su samo za sat, dva — a ispalo je mahu i ono se s nekom posebnom pa- | nim krpama pružaju crne brazde no zavijenom. Mora da su stranci, si- domišljati na što cilja. Kao :: je U ma tu ispred vrata. Ženi se žuri; vječito, Dok je on tražio hranu — žnjom zagleda u Martina Vučića. o: okopnjele zemlje a nad hučnom do- gurno neka četnička patrola — do- Ja kod vračare — sve nešto iskidagami Sp? kako izgleda čovjek kad oštara, OrO- linom i sivkastim čadorima bjelasič- šla, zasjela | napila se, Samo je čud- „nim rečenicama, il kletva, il blago.

if ia da H da nju s grupom zarobili 6u četnici u pe- r ] . - e aanetnore "Bi ječinen ini od Tisjom Gredom, Smilovali su ne i izgladni, kad ga spopadne siva kih visova stoji nebo, iskovano od no što ne pjevaju čekničke pjesme, 8lov,.i nikad ne može bez pretjeriva.