Književne novine

Samo Branislava : Loja«s, bilo je prevedeno na Tuski cije. Godine 1946 prikazana ' Je U Pozovištu Moskovskog sovjeta

stava je obnovljena. Pored loga, na repertoaru sovjetskih pozorišta sada su Nušiceve komedije »Dr« (ova sa lWomedija daje pod naslovom »Doktor filozofije«) i »Pokoj Yi nik«. Pre kratkog vremena u Moskvi je izišla obimna knjiga koja sadrži prevode sedam Nušićevih Pored tri već pomenuta dela, u knjigu su ušle komedije” »Narodni poslanik«, »Sumnji VO lice« »Običan čovek« i »Mister Dolar«. Tako je ma 620 stranica formata velike osmine, jednim solidnim izdanjem, obuhvaćeno sedam dela komeđiografa, od kojih šest — izužetak čini »Običan čovek« — svakako znače, doduše ne na istom TnivOU, kadra da se pojave na pozor nicama drugih zemalja i da u njima reprezenfuju našu dramsku književnost.

vim pojavila se pre kratkog vremena u sovjetskim knjižarama. Ta knjiga (»Izbrannoe«), koju je izdavačko preduzeće za književnost, sadrži prilično raznolik izbor iz opusa Branisla va Nušića, pri čemu je težište stavljeno pripovednu prozu. Na taj na čin dve knjige se međusobno dopunjuju. Ipak, ljač zbirke izabranih Nušićevih tekstova je težio da njcgov rad u oblasti komedije

ka i priča »Kikandonska posla«, »Naše sim«, »"Trinaesti«,

Ukupno su prevedena dvade set i tri kraća Nušićeva {ieksta. Pored V. Tokarjova i D. Zukova, koji su učestvovali i u prevođenju komedija, na drugoj

— prevodima kratkih priča — N. Kondrašina· »Autobiografiju«, odlomke iz »Listi-= ća« i više pripoveđaka i priča preveo je V. Tokarjov. Io 0.

Naša knjiga

u ainostranstvu, |

NUŠIĆEVE KOMFDNJE

»AUTBIDGRAFNJAA | PRIČE

NA RUSKOM Maa ay

jedno dramsko dele između Nušića, »Handži

od burgu je drama

. Bad bio. Wu 'inostrahstvi.

naturalističke

priličen dešava, rorlici

koja | Živi. m

Pre Ohtobarske revolu

međusobno, »Gospođa ministar- ·M#l%d · pristojne a počeikom 1955 a pre~

Isa oženjenim

ima opstvemi' život

vencionalnost. Jedino

životom

komedija.

većeg sukoba.

je počeo

sreću,

A:

fipografski i na skromnu

slavnog

komedija

krupna ostvarenja,

ime,

* * *

Još jedna knjiga s Nušiće= KROJ imenom na koricama 108 Svojoj

ističu prefinjen

rikanaca, koji

štampalo Državno r šep vekm

na njegovu jom čitalac gotovo i

ćuje· njihovu duhovnu

sastav~ nenadnoji tuzi

sumrakom.

toazij mondenskog

prikaže barem jednim de- je 1664 jima Slabo prošla na (e DOBirai : i | PS 3 a | Strasti i žudnje koje se u njima priredbama. Kako stoji stvat sa, najveći živi pesnik Ukrajine i om, te Je u knjigu usao Dpre~ jave moraju da se guše pod ma la O ORO VU M: a 1 : čl Ukrajinsk kademi vod komada »Narodni posl: skom spokojne veđrine adaptovanim „Himskim pričama" „Ako obrazovanog Srbina wpi- “lan rajinske akademije naKOMO a »Žž _ K' _ ij i Gos 66& Bolažio 698. lič. JOŠ mam nije pozato. Ovih dana, fate šta je predmel njegovog ma- uka, 1 ostali prevodioci 'su 39% nik«. U svemu ostalom sadr~ BOSCa RRONO o GR ip bo mota ime adečqV roman „Ravno- ecionalmog ponosa on će vam Ye- Di ERI REP OEEĆ i Sea tece st or a, sana Je Z ~ dušni ljuđi“ prikazan je u milan- ći' i ; :tvari dai nav mskogp stiha: van ranko, Šir Šš, ; e . 2 j je u milan i' da mu dve stvari daju pravo 3 bar : Zu ČCeJH knjiga se nc po gatstvo detalja koji. OSE skom „Piccolo teatro“ kao muzi~ Ba Sordost, Junaštvo Njegovo Mihajlo Staricki i Leonid Per) JU. Sasvini dočaray aju „3J9U spo ČR čka drama u jednom .činu. Pret- naroda u vekovno, borbi sa, moč- vomajski. :. izgled. I ostale ličnosti, među stavi je prisustvovao uži krug po- nim neprijateljima, i srpska na- „ U Zborniku je dat mn vrlo do-

Druga knjiga obuhvata pre

vode »Autobiografije«, odlo= cija, prikazane su veoma ŽiVO, milanski kompozitor Đino Negri, činje predgovor zborniku srpskih Su 7 maka iz »Listića«, pripoved- tako da bi roman mogao đa 5e ~— „Za postavljanje na scenu Mora- narodnih pesama koje sm se m Nu poeziju, D prvom delu Kwji, prihvati i kao hronika „jednoB vijinog književnog prvenća sva- prevodu na ukrajinski nedavno PP" pod naživom me“ štampnun je izbor iz

arhive«, »Mak-

»Politički liianskom jezeru.

protivnik«, »Moje bistro de- pojavu romana - ini = eleeav 5 rio“ kao značajan literarni fe«, »Ministarsko prase itd. BafaJ,

A

roman „Oko za oko", a M š đulje motiy knjizi je sarađivala ponudama pustio francuskom

dre Kajatu, koji je završio snimanje.

vaj fim (pustinju), oko 5.000 kilometara,

» Slobodan | dan« Ota Leka Fišera

pre nekoliko dana u Hamje počela da se bprikau„Slobodan dan" Danca, Ota Leka Mšena, koji je doBOtoyQO aBasšVim nepoznat pomoć i koja je nakon zakasne-

Ova Mišerova drama (se ba svedini atmošferi užnsa,

modđornog pozotišta, i podnela je uticaj Kafke. Radnja se u jednoj ćinovničkoj po< preltesnom „Stanu i mjeni, članovi, jedni dvugima i obmanjuju naštoje. da očuvaju Brađanške rodice. Otac u godinama juni za ljubavnicama; ćerka se zabavila : čovekom, a, im. Veoma mladu verenicu, 7 , Svaki od tri pomenuta člana Vala Griga koja pada ovog leta

je #a mnjih samo potrebna Kon-

ra Se se O onima koje voli, Ali jednoga dana i njoj je dclijao fakav način života i onda odlai, Njen iznenadan odlazak i otsustvo od jednog dana bilo je dovoljno da ga oni koji su pyvpe> ršili šyvaku meru shvate. U drami. 'kao što se vidi, nema nekos Begunac novo došao u svoj dom i život opet po staPom, gada, sa mmogo više {topline prema majci koja ima pvava, makar

majka ži- Pulliku je određeno dum, Među-

plave GojiyačiGe Stao narodni dramski i muzički fei stival u mestu .Borgenu bade

pretežno posvećen njegovim dc-

Uspeh romana nepoznatog aulora

Pre izvesnog vremena u lon- POzorišta pobuđila je veliko indonskim knjižarama se pojavio teresovanje, jedam vomam čiji je autor iz ne- “' | poznatih razloga prećutao svoja VOS teatra u inostranstvu, Međutim, knjiga „Gospođa Solario“ je naišla na meočekivAno odličan prijem kod publike, a prema. mišljenju jednog dela kritike mogla je da potekne i iz pera nekog velikog pisca. U pripretpostavci stil pisca neosporno poznaje svoj zanat,

Akteri ovog dela potiču iz slojeva bogatih MHvwropljiana i Amesu početkom rado posećivali janska .jezera i rivijeru. Harmonija života dokomih bogataša, koji žive u jednoj palati na jezeru MKWomo, smeštena je u okvire izvanredno lepe prirode pred ko-

dvamn je nagoveštena od semog početka u opisima prirođe, u izTiha drama

izvire iz» načina Života ovih ljudi koji žive izolovani robujući kur-

kojima ima pripadnika raznih na-

društva. koje je meseca septembra 1905 ili 19%6 godine provelo izvesno vreme na poznatom itla-

Kritika n Kngleskoj ocenila je „Gospođa Sola-

Novi Kajatov fiim Kađa je prošle gođine objavio

istočnjačke

mladom piscu Vahe MPFači obra-

tilo se odmah više T. za ekramizaciju. zad, on je realizaciju filma ptrerežisem Am-

Interesantno je đa ije tražeći pogodne eksterijere za O- M proputovnao s

starenja, po Siriji ı T,ibamr mo«+ rao je, zbog bolitičkih prilika, da še odluči za drugu oblast, i iza brao je jug Bpamije.

„Oko za oko" je priča 6 doktoYu Valteru (Kuyt Jirgen), hi vurgu iz jedne bolnice negda na Srednjom stoku, Bortak, čovek ijoj bolesnoj ženi Mmije lezao

le intervencije umrla, odvlači ga Po u jedno planinsko selo i tu, Gq suočavaju se

drame i ova dva čoveka.

Pedesetogodišnjica smrli Edvarda Griga

Za proslavu pedesetogođišnjice smi poznatog kompozitora, F)pd-

smetlajući , i #6

po

šin

porodica,

u njegovoj domovini, Nobveškoj, eć Su Ootpočele pripreme, Za ovu

lima. „Pored svečanih “Koncerata u Koncerbtnoj palati u Borgenu

biće i niz intimnih izvođenja solističke i kamerne muzike u domu Bdvardla, Griga . Trolđhai. BOS ugenu, koji ima isti izgled kao : 1 pre pedđdeseiL gođina, kada je umro Grig. i

Na ovogodišnjem festivalu u Borgenu izvešće se i delz drugih pomatih kompozitora (Mocart, Prokofjev, Sibelijus, Betoven, Rihard 'Btraus), Program dramskog festivala još nije utaJnačen, Drama, „Jovanka Orleanka“ od norveškog pisca Td. Viga, MHolberga koja je prošle godine prikazana na festivalu u iavođenju Borgenskog narodnog

ali

- tako da je “došlo do više ponuda za gostovanje o-

engažovanja, Đine Lolobriđiđe za nosioca glavne uloge, nam je požnat.

uglavnom „Rimljanka“ je

društva. 6 međunarodnim

zavnil. lica, a muziku je napisao

kako je bilo razloga, pogotovo šio „Bavnođušni liudđi“ imaju 1 vešsmih dramskih elemenmta:

iz-~

tra-

do-

koji obra ošvcte,

sa Naj-

Bera,

nejavno i

Kajat,

leva na desno: režiser Ćeko R

Posle · kr-

U maloj sali Moskovskog konzervatorijuma „Čajkovski Bostakoviča, Na slici: irio za klavir,

na ukrajinskom

rodna pesma“, Ovim rečima po-

pojavile n Mijevu. Kada je Johan Rwneberg, jedan od najvećih norđiskih pes-

isone, sopran Itigeti (Marla), kompozitor Đino Negri i bariton Đuzepe Cekilo (Leo),

sme prepevavao pesnik. đivač zbornika i

pesme

brom izbor hronološki

6, Jakšićima, i maj hnjdučkog i Prevođi sn i

sadržajem

du Maksima, MHiijskog.

kom?) vrlo dobar.

teraturi

Jukićev atentat — August Cesarec | 1 Augustin Ujević

Kuka Jukić, stuđenf, rođom Iz Bos. Svilaja, izvršio je (8=-VI{-1912)) u Zagrebu atentat na komesara Hrvatske Slavka Cuvaja. Jukić je promašio Cuvaja ali je, pucajući iz revolvera, ranio Cuvajevog pratioca banskog savetnika Hervoića, koji je

. od zađobijene rame Kasnije umro, a pre nego što je uhvaćen, ubio je stražara Petra Borščaka i ranio agenta Fućkara. To je bio neporsedni odgovor jugoslovenske nacionalne revolucionarne omladine na ukidanje Ustava, i imenovanje već zloglasnog bana Slavka Cuvaia za komesara.

Na suđenju Jukiću i jedanaestorici njegovih đrugova, koje je održano jula 1912 u Zagrebu, državnit tužilac je u tužbi, izlažući istragom utvrđene motive optuženih za izvršenje ovog atentata, naveo: da su levičari nezađovoljne omlađine »naumili da stvore posebne đačke organizacije iI to u Zagrebu, Osjeku ali i u Beču, Pragu pa i u Budimpešti«, Prema tvrđenju tužbe: »program, tenđenci,a tih osnovati se imajućih a valjđa tu i tamo već osnovanih organizacija, bila je jeđinstvo Hrvata i Srba na programu sličnom „omladinskog „Kluba >Narodno jeđinstvo« u Beograđu. U provođenju toga programa imalo bi se u prvom ređu djelovati na đačštvo i puk, da se to jedinstvo Hrvata i Srba utvrđi a zatim djelovati u narodu, da se u zgodan čas digne ustanak, kako bi se Kraljevine Hrvatska, Slavonija i Dalmačijia Monarhije zajedno sa Srbijom wjeđinile u jedno samostalno državno tjelo,

| naime, Jugoslovensku državu, koja bi Dila osnovana na demokratskim principima, a pođ mođernim republikanskim režimom Da se to postigne imali 1Ić se otstraniti vlastodršci u naveđenim zemljama i to makar pucanjem i bombama.« U tužbi se zatim Kaže, da su »pobornici ovoga programa bili, Đo vlastitom priznanju, optuženi, pa je Valjda tako i došlo do toga, đa je Jukić išao u Srbiju kako bi za delimično ostvarenje programa pribavio sredstva« - Opšti đački štrajk, koji je imao politički karakter, izbio je wu Zagrebu 9 marta 1912, pa se zatim proširio i na druge građove u Hrvaflskoi, Slavoniji, Dalmaciji i Bosni i Hercegovini. Među pokretačimxna i organizatorima ovoga štrajka u Zagrebu, naJazili šsu se i Jukić i njegovi drugovi, koji su zatim uzeli učešća i u pripremanju atentata na Cuvaja. Ova grupa nezadovoljna sadržinom jeđne objavljene brošure. kojom su se objašnjavali uzroci i clljevi štraika, pozvala ic na saradnju Augusta

· Cesarca, tađa učenika VMIJ razreda gimnazije, da sa Jukićem sastavi druzu brožuru, kojom će se. đati njihovo objašnjenje štrajka. Jukić je u brošuri »Đački pokret« napišao samo prvih nekoliko uvodnih redova, ıl ostalo je napisao Cesarec, mada ie brošura izašla pod Jukićevim pseudonimom (Budđislay Mirković). U toj brošuri, koja je posle na su-

| đemju upotrebliena Kao dokazni mate'iial tužbe, kaže se, da će se na nasilje odgovoriti bombama.

»Pre jli posle mi moramo pobediti, ier je dđobra

oma prasl:alica (bomba\, koja će makako prigušena, jednom rasprsnuti i raskiđati nosioce zla, Mi ne pretimo, mi ne opominjemo, mi obećavamo«,

~ +

A 2,1

KNJIŽEVNE: NO

| ar LL „a ka aka LOBI

VINE

WO abe

Vlada u Beču iskoristila Je ovaj đački štrajk kao povod, da preduzme rađikalne mere u svom odnosu prema Hrvatskoj. Te mere bile su' neposredno uperene protiv Srpsko-hrvatske koalicije ali i one su, pored drugih već ranije „upotrebljenih, (izborma nasilia i falsifikati, politički progoni i hapšenja, veleizdajnički proces protiv Srba u Zagrebu, Fridjungov proces itđ itd, koje su ostale bezuspešne. imale za krajnji cilj, da se uništi jugoslovenski pokret, za ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom, koji se u Monarhiji posle Aneksije Bosne i Hercegovine sve više širio i već bio zahvatio i mase svih naših naroda, koji su bili pod nienom viašću. Ustav za Hrvatsku ukinut je (4-IV-1%2) a dotadđanji ban Slavko Cuvaj postavljen je za komesara sa zađatkom da »umiri Hrvatsku«. Odgovor je prvo došao od studentske omladine Zagreba i Beo-

rada.

: Samo dve nedelje posle ukidanja Ustava u Hrvatskoj, 18 aprila, krenula je, na dobijeni poziv, jedna velika grupa studenata Zagrebačkog Sveučilišta w posetu Svojim drugovima studentima Bcogradskog Univerziteta. U Beogradu, Mragujevcu i Smeđerevu zagrebački studenti ostali su u gostima svojih drugova beogradskih studenata osam dana. Njihov boravak w Srbiji. prevazišao ie sva očekivanja i domaćina i gostiju, Ova poseta se pretvo-

Tila u Velike masovne manifestacije bratstvu i Jje-.

dinstvu jugoslovenskih naroda na kojima 5e, u oči Balkanskog rata, klicalo buđućoj zajedničkoj, Jugoslovenskoij, državi. [

Jukić, koji je već bio rešen na atentat na Cu-

' vaja o čemu je govorio svojim drugovima, stigao

je u Beograd sam, nekoliko dana pre grupe zagrer bačkih stnđenata, Jukić {e uzeo učešće u svim ovim manifestacijama, ali se u Zagreb vratio opet sam, nekoliko dana Kasnije. Jukić se vratio naoružan vrevolverom i bombom. koje je dobio u Beogradu. Saznavši ođ Vladimira Čerine, da se wu Zagrebu priprema atentat, na Cuvaja, Ivan Alfirević, apsolvent Učiteljske škole u Zadru, otputovao je u Zagreb i svome drugu Cesarcu rekao, da je grupn zadarske omlađine saglasna sa atentatom i da ie, on došao đa uzme u njemu učešća Cesarec ga je doveo u vezu Sa Jukićem, koji je ostao pri tome. da on sam hoće da izvrši atentat, jer mu ie Alfirević predlagao da io učine zajedno, izjavljujući se spremnim da on. Ahfirević. prvi puca. Alfirević se pre atentata vratio u Zadar a kad je otkrivena njegova uloga oko atentata, on je bio kasnije uhapšen u Zadru, ali mu nije suđeno iz političkog opoTfunifeta. đa Se ne bi ponova pokretalo već sudski i politički završeno pitanje atenfafa na Cuvaja. Po prvobitnom pblanu. Jukić je trebalo da izvrš atentat na Tjelovskoj procesiji (6 juna). ali je om odustao ođ atentata toga dana i izvršio ga dv” dana kasnije, u neđelju #8 juna. Kađ je završen» suđenje. koje se i u Brbiji pratilo sa uzbuđenjem. i sa velikim interesovanjem i kađ je sud izrekao

presnflu, u samoj sndskoi dvorani. osuđeni su za-

pevali »Lepa maša dđomovino...«, Šta je prihvatilm i sva mnogobrojna publika a đevojke su Zasulč

osuđene cvećem, Jukić je osuđen ma smrti veša" njem, August Cesarec i još šestovica optuženih osuđeni su na vremenske Kazne od 5 odnosno & ZOdina tamnice a četvorica su oslobođena. U Zagrebu i Hrvatskoiji, a naročito n Dalmaciji, posle izrečene presude, došlo je do protestnih demonstracija, na kojima se tražilo oslobođenje Jukića i drugova. dukiću Je pomilovanjem smrfna kazna zamenjena kaznom doživotne tamnice, iz koje je oslobođem 1918 godine, a ostalima, je viši sud smanjio kazne.

Posle Jukićevog atentata policija počinje energično da traga za tajnim grupama i organizacijama omladine Policija je bila naročito aktivna u Dalmaciji, jer se pokazalo da je tamošnja omladina, bila, najbolje organizovana, majradikalnija i mna\jagilnpija. Omladina, čije se rukovodstvo nalazilo u Splitu, posle izrečene presude'organizuje u saradnji sa građanstvom, velike narodne demonstracije, ne samo po gradovima već i po selima i otocima Daimacije. Na tim manifestacijama, u kojima uzima učešća i masa narođa, protestuie se ne samo

359

August Cesarro

na \)jko održavanju se muzičke violinu i violončelo izvodešostakovič, Ojstrah i Mimuševicki

1 prevodilac većine pesama je Maksim Miljski,

kroz našu epsku i lirsku narod „junačke pes-

sovskog i khosovskoy ciklusa, z»afim pesme o HMiraljeviću Marit, zad pesme iz uskočkomg eiklInsa,

bliski originalu, naravno, ma me stimm, gde se tačnost može oče-

tumačenje imamo ovde u plrcvo-

U drugom delu zbornika šfam pane su balade i lirske pesme. Izbor je i tn (sa jednim izuzetIma ' pesama čije prevođenje je u rusko, postalo prava tradici-

činje 84

rimu, Raičković

nini

tenijumi".

iežnOoŠĆIU

satrožu terija vremeno.j

večeri

Prirc- naših narodnih pesama na polj-

5ki aulor naročito Koristio.

Na krajn knjige S. D,. Bulahovski je dao objašnjenje ne= poznatih reči. M. P;

A

»Ar« i »Omen« o Zoranu Petroviću

Naš alikar Zoran Petrović izlagao je krajem prošle godine u Jugoslovenskoj galeriji u Parizu. Kritičar lista „AR“ piše: „Jugoslovenski slikar Zoran. Đetrović prikazuje na svojoj izložbi lavirane crteže mađene snažno i Buptilno, jedan svet mad vkojim lebdi quh čudnoga. Mlementi mašina, šarafi, kuke, klješta »obli-

presek

imaju i doko-

dosta

mehaničkog sveta uklapaju se u figure koje su iz oblasti sna, 4 sve skupa to je strah pun strcpnje đanašnjeg čoveka, jednog dalmatinskog ili srpsko-hrvat&kog sela ne veruju mnogo ovim. gvozdenim · pridošlicama. sa kojima u budućnosti mora đa računa",

liu Parizu,

protiv osude Jukića i đrugova ! traži njihovo oslobođenje, već se i javno agituje za borbu za ujedinjenje. an

Cuvaj je morao biti smenjen a na njegovo mesto za Rkhomesara postavljen je baron Šhkerlec, Mladi radnik Stjepan Dojčić, rodom iz Ludbrega, vraio se iz emigracije čak iz Severne Amerikn, đa 18 avgusta 1913 u Zagrebu izvrši atentat na novog komesara koga je ranio. Pa iako je posle ovoga bio vraćen na snagu Ustav i Škrelec imenovan za bana, student Šefer namerayvyao je da na njega opef, izvrši atentat ali je u tome bio od agenata, sprečen (20-V-1814). Omlađina je održala obećamie, koje ie u njeno ime u brošuri »Dački pokret« bio Tormuli5sao August Cesarec.

U »Tajnim aktima« nekadanjeg ec. i k. NamesniŠštva za Dalmaciju, koji se nalaze w Držaynom ar-– hivu u Zadru, nalazi se i originalni akt, koji je iz Zagreba, 6 jula 1912, kao strogo poverljiv, uputio »Rraljevski povjerenik u Wraljevinama Brvatskoj i Slavoniji« Slavko Cuvaj, »Slavnom Pretsjedništvu Cc. i & Namjesništva — na ruke Preuzvišenog gospodina Namjesnika grofa Atemsa« u Zadru. Original je pisan rukom pisara prepisivača a. potpisao sa je Cuvaj.

Iz akta se vidi, da je grof Atems »? juna 19%? tražio od Cuvaja, da mu se pošaliu pođaci o sfudentu Augustu Ujeviću. Odgovarajući na to traženie Cuvaj javlia, da se iz· službenih podataka vidi, »da se August Ujević đoselio u Zagreb dana 10 stuđenog 1909 a upisao se na ovđašniu Univerzu na Filozofski fakultet u školskoi godini 1910/11 iza kojeg vremena nije više na ovd. Sveučilištu wpisan.« U aktu se dalje kaže, dđa ie Ujević otputovao

u Beograd, gde se nalazi ma studijamzn sa svojim kolegama Krešimirom MKovačićem i Pavlom Bastajićem. »Prema obavjesti pouzđanika«, Cuvaj kaže, da preko U,evića i ova dva njegova druga »rađi i „Narodna odbrana“ i „Slovemssi jug“, te se oni dnnomice nalaze u kavani Balkan na Terazijama sa članovima »Juga« i »Narodne odbrane««,

»Za vrijeme boravka hrvafskihn akademskih sra-.

dana u Beogradu, piše Cuvaj u ovome alttı, igrao je Ujević znatnu ulogu, ier je on putem filozofa Steve Prodanovića, (p«.ešno ime. radi se o Bori Prodanoviću. — prim. MM. Ž.), sina biv. ministra NaYodne privređe i Prosvjete u Beogradu. (Jaše Prodanovića — prim. M. Ž.), imao ispitati teren i urediti sve pripreme oko samog dočeka i spremiti novinarske krugove, da doček buđe šfo veći«,

»Kada, je dana 8 lipnin o.g,, nastavlja, se ı alttu cCavajev izveštai o Uljevićevoj aktivnosti. avdije izvedem atentat na podpisanog kr, povjerenika, domalo se je u Beograđu za taj atentat već istoga dann oko pola tri sati po podne, dakle nakon sat i pol, Među onima. koji su odobravali sam atentat, i žalili što niije uspiO, malazio se u prvom redu vrema obavijesti popyđanika — Avgsmst Ujević sa svojim dvagovimn NKovačićem i MBastaičem, koji su već prije znali, da se faj atemfat ima izyvjesti nn Tielovo. a kad su čuli da nije uspio, to su oni svome čustvm dali izražaja i na javnim mjestima i pred, više 1indi«

Uvek prema izveštajima svojih ponzđnnikn Iz Tieograđn, Cuvni u aktu navodi da se drži: »da je i atentat— ako me više — barem savezom sa aWeijom maveđeme Trojice studenata. koji se sada have ozbilino mišliu. kako bi oni izveli ma Tiene stenfnmt. kad ftai atemta niie nspio Lnki Tokićn a epravđann je bojazan. da bi oni mogli pokušati tn svoin namjeru 1 izvesti«. \

Koliko se Cuvai mzbilinn mwo{ašio od ove veci njegovih pouzdanika iz Beograda o namerama Uje-

S | _d, O bh. %-Delo« broj."

Prvi ovogodišnji broj impresivno! i Vesne bPavun „Pjesma o mornaulicama i i

Božić je dao tri skice za roman

„Nelsplakuami“,

pesme oštvario u potoza. srpske poezije Š1Cu 'Sveta Lukić na, članak koji je nazvao · „Kultura, oi

Razmatrajući 1] = ga činiocw anlologlje, zatim problem poetske ličnosti, jednom meštu kaže: „Prva principijelna bOobeđa Antologije Ssrpske poezije: Što 'j dotvornos{ -o8l konvencije, što je središnje, – ByojOm vuče onaj deo jednog nacionalnog pesništva koji isdržava, maje kritiku odn. evropskoj i poetskoj horizontali. U naše yre~

ga, problemska,

Nagrada za književni napis o Rio de Žaneiru

Grad Rio da Žaneiro raspisao je konkurs za najbolji književni sastav o Riu. Nagrađa je vrlo vi soka 690.000 dinara, Pravo učešća na konkuršu osim brgzmzilijanskih, autori koji preko brazilijanskih pretstav ništava buđu uputili svoje radove.

Laurens Olivie

i Vivian Li u Parizu

marta meseca,

Britanska drama, balet i opera prikazaće svoje dela maja mese ca. Veruje se đa će Laurens Olivije i Vivijan Li takođe igrati

IZLOG ČASOPISA ~

"intelektualnim doživljajima, i o osnovnim Sšredsitvima 8voj poezije. Tekstove učesnika a dela. popesmom te I,ukića. U rubrici nja“ Pavle Stefanović pao po svojoj tematici članak „Večni feniks zacije pred kolosom umetničko

noći“. Mirko je Stevan tri objavljene &igurmoj šiantolosije Mišića

dok

svoje

»>ovodomi Vo pRNiE sijeru. Rezimirajući svoju lizu, Džadžić, naglašava da j;6 „Andrićev roman ušloviljen lite_ raturom Klasičnog realizma

NIX vekom“, U rubrici si" Bora Ćosić je objavio „Zagrebački dnevnik“, a Tyukić , Rubrika sanfne zapise, ustvari mađarskog dnevnika“, priložio Ivan Ivanji

ja, kKkrite~

noc pre sve-

Lukić na

pokazala, pio- 1 ralno-estetičke „Skice

koje

inte

uspela da iž-

A » Savremenik «

univerzalnih Kristremljenja ka sasvetskoj ne može ni

ne mnogo se VISĆ • alni tim Lukić govori o broj 12 prednostima kritičke po#iciie 7 i: . | kulturi i a) DrIBROT Otkaz (E Objavljena je prož Slavka |će na dosadašnje na :'ito ne- Janeyskog „Noć prva“. što pije, ocenjujući jh ita?) M iatvari odlomak iz njegovog rogativno anto]- DOSOADA mana „Dve Marije“, Pesmama Popovića, Dajući izvesne #IOIJČ su zaslupljeni Đuza Radović, primedbe i, Lukić je Zzaš- „id tadonja Vešov Dora Pil. ljučio sleđeće: „Vredna KnjiFA, ković i Milivoj Slaviček, Nastavvažma knjiga, inspirativna knji- Jiajući sa objavljivanjem „svog

iako tekstovima članka „Umetnost i idejnos

pesnika, pretežnije govori neso Boris Ziherl rasmatra Vidmarokomentarima, viša u Srži i fki- vo ghvatanje umetnosti i njene vu nego eclhuplicitno", Prevedene suštine, pa naglašava, da je „Uusu pesme sa slovenačkog Cirila muetnička istina takođe pre 8V Zlaobeca, a sa makedonskog je- ga izraz pravilnog Znanja vika pesma Mateje Matevskog. nosli, iako SIDE TEO „BVG | Dobricn ćosić je štammnao pro- ?: koji O O Ua Da Li isa - S: aučnil) zofsk „a701 i crticu „Iz letopisa o Mo MO Sljofidap sa _Vjdi ui TI Pap novina čašopisa đuta je Tovim izjednačavanjem različitih anketa pod nazivom „Iskušenje „išfina“ pogled Da VOL. Zin poezije“, n kojoj je veći broj na- kaže da je materiji OR KODIHOPE ših. pemsnikh' "kazsfvao o' avojim Sao i cilj umetnošii Ga KONAre: pesničkim iskustvima, o svojim nor čulnjei BOGČSTA? Ho UR LOL UU ; i. | životnim motivima, emotivno- POI e o njenu njime ga kompozitora . vo znanje o njemu, M. ;

moralno naoružava.,“

doejno i da „fo

izriče naravno

dalje n

nika uzeo da prevodi naše naro- ja. Tako je sa čuvenom Vuko- > » Say | znači da materiislistima .umet~

A de pesme na švedski jezik, me- Vo beMiiOva Tri najveće Utrilo sin Pivis | Sa Poe Cave oelcGdd eV

-R A Pa ar le poezije toliko mu sc do- tuge, koju e re više od < BINJOJ ULLG SpA ri 0 Muzička drama po romanu pao,da*je i nekoliko originalnih jegu0 aftilaća OON Puškin, de Savana |že SANI O Dep podu

~ R i v_* li > pesama ispevao u deseterem, koji Ovde je ona objavljena wu pre- |id6 Zo ooledi nau Vet

kritičari >» avnodiisin judi « je na švedskom odlično zvučao. vodu ' Leonida | Pervomajskog, ~ iUdović čuvenog francuskog sli | različito idejnosti porađaju koji 2i . To se me bi moglo reći za ukra=- Čudno je da druga jedna, islo kara Morisa Utrila, koji je umro |temelju stvarne uloge koju Od oslobođenja do „danas kod janje vadmje je Rkratko- — sve- dlinski jezik, čiji akecenatski si- tako poznata pesma nije ušla u 1957 godine, dala je jednu izjavu | njihovi nosioci imaju u” ~ istori-

naši su prevedena, tri Moraviji~ sa tri dama, broj lica je ogra- Stem ne daje velike mogućnosti Wijevski zbornik našeg narodnog koja je u umetničkom svetu iza-| skom procesu društvenog

na romana („Ravnodušni ljudi“, ničen — njih pet, madnja tako-. 78 stvaranje deseterca sa cezu- pesništva. U om zborniku ne- zvala veliku senzaciju. Ona tvrdi| voja. Od te uloge zavisi i na- »Komformista“ i medavno „Rim- de — stanovi Marijagracije, Lea Tom posle četvriog sloga. Uioli- ma Hasanaginice. da je njen preminuli suprug bio | pen slobodnosti i neslobodnos itali- ljanka“). Pored toga, u listovima i Lize, ko impozaninije deluje kijevshi Zbornik je vrelo ukusno opre- sin Pjer Pivis de Bavana, i enet | pogleda. „U drugom delu svoga i časopisima, objavljeno je i vi~ Kao što je poznato radnja ro- Zbornik srpskim narodnih pesa- mljen. U predgovoru TL. Bula- gično pobija dosadašnju verziju | napisa o Isidori Sekulić Velibor še njegovih priča. U piščevoj đo~ mana je smeštena u okvire bo- ma prevedenih na ukrajinski, Pe- hovski daje majpotrebnija obau~ po kojoj je Utrilov otac bio ne- | Gligorić na jednoom mestu kaže movini, Italiji, interes za njego- gataških kvartova u Rimu, a 5me šu prevedene u izvornom me- Yvoeštenja ukrajinskom čitaoću o poznati boem, odan piću, po i-|da ona „prozu najviše piše kao vim delima, takođe nije mali. Po- glavni akteri su ljudi koji od ru. hod dcseteračkih pesama u~ našim gdeseteračkim pesmama i menu Boisi. Pivis de Šavan živeo svedočanstvo o vremenu, O do red niza izdanja njegovih romana sVOS mekadašnjeg bogatstva i- glavnom je očuvana cezura, mada bugaršticama, o guslama, o na- je od 1824 do 1%9% godine i bio gađajima i. ljudima, „o švome me prime- ŠMimljena su i dva limma „RBim- maju samo uspomene, dugove i "M prevodioeći negde pribegavali činu pevanja i podeli našeg na- je jedan od najznačajnijib bpo- ČE O OR O TOVBniR bodu. Ali ljanka" i („La Romana") i Rim- ukinut telefon. manjim slobodama, Tako je mu rodnog pesništva, Đat je i kra- bornika klasicizma, u francuskoj OE ak PILO fija i film“, - · ske priče („IL Raccont romani"). ređim mestima, gde iz pojmljivih tak pregled literature o našim umetnosti. Njegova velika dela |ima OL HOOČO ia ta, noUspeh prvog filma, odnosno ne- A razloga cezura mije mogla biti narodnim pesmama od Getea i nalaze se u zgradi Sorbone, u 8de MZO JE Goa Veka: ižvršiq koja se javlja sa MUSDeb u odnosu na ono što su O ale sačuvama akcenat ipak zadržam Amija Bue do majnovijih dela Panteonu, u muzejima u Amjenu, ŠOOO RERON.E GRNSDVA Pi, promea bana upravo Njegovi autori očekivali prkos Sr pske narodne na petom slogu. To je znalačko Matije Mmurka i Marijana dJa- Lionu i Marselju, nu čitave duhovne strukture na rešenje, koje pokazuje da je pe- kubca, čiji je članak uz prevod šega vremena. On je ušao u šve

A

nja i

deološke vezi Jeremić podvlači „stvorena i Filma kao

da

novog ljudsko: stva, nove pcrspektive U časopisu je takođe, esej Iva Brnčića smrti“.

đrugih zemalja | Ti o #tihovima M.

goslava Grbića „Živi

A

u prvom redu inte: iz svakodnevnog života, pnih događaja epohe", Perović piše o četiri

Kivati, Pri prevođenju stihava z 5 T \ našeg mnarodnor pesništva, čiji Rkhuju neobična bića, „Cvrčak svi- SO. DOORIKIS OOU 10; e o 78 _. aj“ SPOJ OTAC e : i - i (6 · |, li . smisao je često i kod nas spo- 1 ” dO u rashodovane ma Pod nazivom „Pozorište macija“ | vića („Raskršća“), Svetozaru Piran, feškoće su Rkatknd mepre- Rac 3 EU avator„ itd,“., u Parizu će se ove godine pri | letiću („š8apati“) i Pavlu Đonomostiyve, U takvim slačajevima Kritičar „Dmen“-a piše: „Za- kazati nekoliko serija nacional- | viću („Umrli šetač). Milivoja proyođčuje SOSU 2893. Pao mislite jedan trenutak gde dje nih wrama, baleta i opera u koji | Jovanović je w svom puikamı čenje Jedne od mogućih varija- moguć morganatski brak između 4 u Žeči ; ia | amalizirao roman Jonstantin oOGOE OG 48.08 c mo TOICOU ma će učestvovati najpoznati a ; OSa PLUŠIJ

nafa. MKarakferistični sw wu tom Miroa i jednog Matea, koji bi i :ati . najpoznatija: weđina „Neobično ,leto“. Intereposledu foliko | komewtarisani bili obeleženi od Dibifea i koji eVropska pozorišta. Pretstave će santan je člamak dr Ivama Pozavršni sfihovi Đesme Bio bi še sećali pegli Kutovih: eto se održati u pozorištu Sare Ber- | povića »Naš jezik kao odraz dru vić Strahinja, čije jedno vam Petrovića, Predmeti našem j ž štvenih zbivanja“, koji je đat Je a a, ašeK nar, Prv 'etstav žač Sar cave JL JE UO

6 pretstave održaće 60 | u aokviru „Naučnog pregleda“,

vodom proslave njeg rada Kklavirskosm

ju su još pniložene rubrike

ževna hronika“,

Tin Ujević

vića i njegova dva dru idi i || ga, vidi se iz zahteva, Koji 9; u NOBLE aktu upućuje grofu Atemsu. On od RES Traži: »da, se August Ujević stavi po najstroŽd neprimjetni redarsiveni nadzor, te čim bi se po odimebiĆ Kralj i Zavičajnoj obćini bilo u i i. evine Dalmacije, najpomnije Sa ea7D Pi kaVo kretanje pomno PiboOi te foslano i Ze Md. ; ani doći m Zagreb, Predsjedništvo ove, Pd ŽORA Zagreb a e, Tedarstveno povjereništvo : 1a Bre esta Drzojavno obavjestiti a mogu preduzeti mjere ODEO HOboiu, SVOČSLUP O Na kraju Ovoga altta o samoj ličnosti daju se + mršav, kratko otsječene kose, obrijane brade i brkova, VrIO poio sa al , ati i i obično crno Odjeloi *centom dalmatinskim, nosi originalnog Cuvajevo i : E Dotpisa, neko je OP dopunio ove lične podatke 8 Tinu. zabeda:J6 'spolaviov Spita OKOM Vrgovcu, 5-VIH-1801«, a It zrelošti u Spli iy ličana i} Ga ida je adpae ORO KOP- tu 19%9 kao od

linci«, pa je tražio i »opažani

šavi + a ažanj ičk _ našanja i djelovanja ~ ia ORO O Čašhjeg pbretsiednika, ar “ i i :

OL SUVU e (Baričević Je bio jedan od organizatora i. a Dat O ČRIh Studenata u poseti Beograđu prim, M. Ž.). Nažalost, akt i Šš Guyajev OOOE na ovo Open A ao KZRA

ako je u sačuvanim St. i prikazana uloga i učešće add aa Gdi njaka, Augusta Cesarca i

aktima a & naša pesnika, imeONO ugustin-Tina Ujevića u BOr DOS OH „i oni u zajednici sa svojim drugoVrORICRA a as pod određenim uslovima, Svoga

» Vodili za ujedinjenje naših naroda.

Milan Ž. Živanović

kete je propratlio komenta? Sva„SUočČavya„ je štam. zanimljiv 1mproyvi,

'tehnicizma". Rubpika „Savremoe? nici“ donosi študiju Petra Dža, džića o Tvi Andrićun Mao roman, ana.

„Ziapi Prozu : Bveta Zakasnelo pismo ve{tmi" „Kalenđar“ ima inioere.

„nazivajući ih „Dunav je nekad bio plav“,

pote ljudskog gledanja i shvatauttcao ne samo na druge, manje ili više srodne umetnosti, · nego čak i na najviše slojeve inadgradnje. „S tim mu

filozofija na osnovu iskuvota“. · štampan »Poglavlje o

U „Književnom pregledu“ Boško Novaković afirmativno sovoPanića-sure- pa „Od sene i opomene“. Prikazujući zbirku pripovedaka, Dra=/, među mttvima“,.. M. .B. kaže da se „Grbić >suje Za teme malih ljudi koji se odvija u senci kruSreten nova Grno-

U „Muzičkom pregledu“ je Andreja Preger štampao napis po*etrdesetogordiš- : pedagoga Svetislava, Stančića, U ovom bro„Če tajući časopise i listove“ i „Knji