Književne novine

a Ž

SLIKARI

I VAJARI —

UMETNICI ILI /AVATILJI:

KAD JE, nakom prošlog popisa · stanovništva, Beogradom, počela da Kkruži priča da su članovi komisije u popisnom, kartonu jednog mladog slikara, u rubrici zanimanje, mapisali „zanatlija bez pomoćnih, radmika“, jedni su je primali kao živu istivu, a drugi kao meobaveznu anecgdotu. Izvesne anomalije Zakona o stambenim i poslovnim prostorijama sugerišu da se stav društoa prema likoonim, umetnicima, u izvesnom, smislu, podudara sa mišljenjem tih autentičmih ili neautentičnih, članouva rečene popisne komisije.

Naime, prema tom Zakonu, izglasanom, 1954. godine, ateljei likovnih uwmetmika, kao i prostorije za izlaganje dela iz oblasti likoome umetnosti, svrstani su u kategoriju poslovnih

prostorija. Savez likovnih umetnika, svestan koliko su mjegovi članovi pogođeni

tom, amomalijom, preduzeo Je mako toga, u više mahova, korake kod nadležnih organa da sc ateljei likovnih umetnika izuzmu od tretiranja kao poslovne prostorije, jer je činjenica da oni to, kao ni izložbeno prostorije, mikako misu. "Traženmja Saveza misu OodDacivana kao neumesna; jedino se postavljalo pitanje Jorme i načina rešavamja toga pitanja. Iz Sekretarijata za zakonmodavstvo Saveznog izvršnog veća odgovoreno je da odgovarajuče propise ireba da donesu nayodni odbori, odnosno da ešavaju iidividualne slučajeve gde iskrsnu. Docnije intervemcije Saveza, međutim, nisu uYodile plodom, mi kod republičkih, & orgama, mi kod marodmih odbora. Rešenja koja su negde doneta bila su privremenog karaktera i predstavljala su izvor stalnih, sukoba između likovmih umetnika i kućnih saveta, odmosmo stambenih zajednica. ..

Na V plenumu Sauve?ža, održanom aprila prošle godine u Mostaru, donesena je Deklaracija o ateljeima, u kojoj su javno izloženi problemi:s kojima se likovmi umetnici susreću i predlozi za donošenje povoljnih rešenja i ispravljamje ove anomalije. Rešenja su, medutim, bila polovična: u izmenama i dopunama Zakona o stambenim, odmosima wneta je mova odredba koja se odmosi ma mTmogućmosti obavljanja wmetničke delatnosti u stamu. Novom odredbom, predviđena je, kao izuzetak od primcipa da se stan me sme koristiti ni vw kakve druge svrhe osim za stanovamje, mogućmost da korisnik. stama može obavljati umetničku delatnost u stanu ida za obavljanje te delatnosti mije potrebno odobrenje stambenog organa, kao mi saglasnost davaoca, stana, odnosno kućnog saveta.

Argumenti likovnih wmetnika s kojima istupaju protip ove očigledne zakonske anomalije, mada woberljivi, nisu ubrzali povoljno rešavanje ovog pitanja: „Ateljei likovnih umetnika su prostorije u kojima se vrši stvaralački wmetnički rad, gde su mastala i nastaju dela koja čine sastavni deo naše istorije kulture koju širom sveta pokazujemo kao naše kulturno blago. Ateljei likovnih umetmika po svojoj mamemnmi i funkciji služe isto tako kao što služe kabineti ostalih umetnika (kompozitora, knjižeonika itd.) za mjihov stvaYyalački rad“.

Pošto zakonske odredbe

.pogađaju isključivo likov-

me umetnike, nesumnjivo je da one predstavljaju me samo jednu očigledmu, amomaliju mego i meshuvatljio apsurd. Zalažući se da se ovom veoma ozbiljnom pitanju pristupi, konačno, sa više dobre volje i razumevanja, primećujemo da Dpriča o slikaru kao zamatliji bez pomoćne adne smage š ww sadašnjem trenutku predstavlja, vw isvesnom smislu, “izraz »stvaYnog ·stanja. Povodom jadna (prirf0rmacija

|: se jedna dezinformfacija više

puta ponavlja ona, katkada, može

da dobije privid ili čak vid informacije, istinitog podatka. To se odnosi, u odgovarajućoj meri, i na usmenu i na pismenu dezinformaciju iako je, za usmenu dezinformaciju, vrlo često leže ustanoviti i izvor i odgovornost.

Slučaj o kome će biti reči u ovom na-– pisu sasvim je jasan, jer se radi o pismenoj dezinformaciji. Nazvao sam ga i »opsesijom« Milana Vukosa jer je jednu istu dezinformaciju pokušao da raširi ne jedanput. U motive tog postupka Milana Vukosa neću da ulazim, jer mislim da je on najpozvaniji da ih protumači i obrazloži. Zadržavam se na njemu jer ne bih hteo da u Milanu Vukosu ostane iluzija da će, ponavljanjem svoje dezinformacije, uspeti da stvori ni vid ni privid istinitog podatka. Ali, to činim, pre svega radi naše javnosti.

U svojoj reči u diskusiji na VII plenumu CK SKS Milan Vukos doveo je u sumnju objektivnost prošlogodišnje uprave Udruženja književnika Srbije,

FAME I IZJAVE

||- godišnjoj skupštini Udruženja

književnika Srbije — kojoj ni-

sam prisusivovao — Jovan Nikolić me je optužio da sam za jedan njegov rukopis napisao dve različite ocene za dve izdavačke kuće.

To je bilo netačno, razume se. Pa ipak. nisam želeo da reagujem javno, smatrajući da je Nikolić verovatno u zabludi, a da zabludi ne treba pripisivati neku veću pažnju. Od ftadyuy sc,

e ——— .ep LL Rupe emu auu p=mpreepgupani ~

navodeći slučajeve međurepubličke razmene grupa književnika Slovenije i Srbije, i sastav delegacije koja je putovala na konferenciju Evropske zajednice pisaca u Italiji. Tada, na samom Plenu-

· mu, obavestio sam ga da raspolaže ne-

tačnim podacima i da ih neodgovorno populariše. Međutim, nužno je napomenuti da to nije bilo prvi put kako ga obaveštavam: o oba slučaja dobio je tačne podatke i dva meseca pre VII plenuma, još početkom januara o. g., a podatke smo mu dali tađašnji sekretar Udruženja književnika Srbije drug Velimir Lukić i ja u svojstvu predsednika. Tačne podatke dobio je i nekoliko dana kasnije, u godišnjem izveštaju Udruženja književnika za skupštinu koja je održana polovinom januara o. g„ a u kome je, pored ostalog, naglašeno:

»... Treba napomenuti da su za ovu uzajamnu posetu zamoljeni i pisci Anlonije Isaković, Dobrica Ćosić, Aleksandar Vučo, Dušan Matić... ali su oni iz različitih razloga odustali«.

Pa ipak, ni početkom ni polovinom januara na godišnjoj skupštini Udruženja, ni u toku diskusije na VII plenumu CK SKS, nisam pretpostavljao da se, u stvari, radi o jednoj vrsti opsesije: kod Milana Vukosa mada, iako usmena, stvar već nije bila tako naivna.

Svoje aezinformacije Milan Vukos je, uprkos svemu, zadržao i u pismenom tekstu svoje reči u diskusiji na VII plenumu CK SKS. U materijalu sa VII plenuma CK SKS, objavljenom ovih dana u Maloj političkoj biblioteci SSRN Srbije, sv. 21, Milan Vukos, i pored dva naša razgovora, pored ostalog, tvrdi:

». .. Pored toga opšteg razloga postoji i poseban, a to je činjenica da je Uprava Udruženja književnika, sa drugom Min-

međutim, kao što to često kod nas biva, stvorila fama oko ovog slučaja;

.počele su male. ili velike zluradosti, sit-

nija ili krupnija ogovaranja, pay je čak ceo slučaj počeo da biva navođen kao primer lošeg moralnog stanja u kritici, neodgovornosti i samovolje ljudi koji se kritikom bave, itd. Jednom rečju, sve negativne pojave u moralnoj klimi ovog frenutka — nepoverenje, sumnjičavosi, zloba, intrigiranje — nužno su sec reflektovale i u ovom slučaju, a da za sve to vreme nikome nije palo ni na pamet da proveri izjavu Jovana Nikolića, niti da pita mene za podatke. Bilo je važno i dovoljno da se stvori fama koja će ostaviti ljagu i na mom imenu ı na mom radu. Zato izjavljujem: n ikada nigam napisao poziftiv-

ćujući Ser Frensisa Drejka, Semjuela Pepsa i lorda Nelzona, Britanski uređ za javnu dokumentaciju nabavio jc ne-

derovićem na čelu, nizom svojih postupaka stavila u sumnju mogućnost objektivnog kriterijuma. Ja ću navesti primer — da je delegacija srpskih pisaca, koja je boravila u Sloveniji, bila sastavljena isključivo od ljudi koji pripadaju jednoj estetskoj grupi. U njoj nije bilo ni Dobrice Ćosića, ni Antonija Isakovića, ni Oskara Daviča, ni Aleksandra Vuča, ni Dušana Matića... Sličan je slučaj i sa delegacijom koja je išla u Italiju i sa nekim drugim akcijama. Na osnovu svega toga smatrali smo da fadašnja Uprava nije pružila dovoljno garancija da će sa svom objektivnošću da iziđe sa predlozima za novu upravu...«

Pošto je, na taj način, izišao sa svojim dezinformacijama pred našu najširu javnost, mislim da je nužno da istaknem sledeće:

Prvo: Bilo bi zaista zanimljivo da Milan Vukos objasni šta podrazumeva pod »nizom postupaka« kad govori i piše o radu Uprave Udruženja književnika Srbije. Drugo: Kao što se vidi iz godišnjeg izveštaja, a i iz drugih materijala, pisci koje M. Vukos navodi, izuzev O. Daviča, bili su pozvati na gostovanje u Sloveniju ali su odustali — u pitanju je, očigledno, jedna vrsta opsesije M. Vukosa koje bi trebalo da se otrese.

"Treće: U Italiji je predsedništvo Evropske zajednice pisaca pozvalo sve svoje jugoslovenske članove, i to ne preko uprave Udruženja književnika Srbije nego preko sekretarijata uprave Saveza književnika Jugoslavije, pa je i u tom slučaju jedan broj pisaca »iz različitih razloga« odustao.

Četvrto: Koje su to »neke druge akcije« koje pominje bez ikakvog obrazloženja M. Vukos u svome tekstu, izvla-

ere er

nu recenziju za „Narodnu knjigu“ za roman Jovana Nikolića,.neg,d,e, oko. 19538. god, već sam samo 1956. god, na pisao megativno .mišljenje za izdavačko preduzeće „Rad“, preporučivši autoru da izvrši temeljne ispravke da bi knjiga mogla da se štampa. Ne upuštam se u razloge koji su naveli Jovana Nikolića da na javnom skupu neodgovorno izreče jednu krupnu i ružnu neistinu. I dalje se neću upuštati u ove pobude; možda je Nikolić bio rđavo informisan, možđa je bio ozlojeđen iako je zanimljivo da je ćutao o ovome deset godina! To je, uostalom, pitanje njegove savesti, kao i onih koji su ga pogrešno obavestili.

pozorišnoj istoriji — i arhitektura koja je vezana za engleske kraljeve iz hanoverske dinastije.

„Sekspirovom Stratforđu“

aktuelno

u avgustu premeštena u Eđinburg i Lonđon. U Kraljievskom pozorištu u cela sezona biće

sti

čeći na osnovu svih tih i takvih projz. voljnosti zaključak »da tadašnja Uprava nije pružila dovoljno garancija da će sa svom objektivnošću da iziđe sa predlo, zima za novu upravu i da je potrebno na to skrenuti pažnju?«

Peto: M. Vukosu je još pre godišnje skupštine Udruženja književnika Srbije, koja je održana polovinom januara o, g„ bila poznata lista kandidata za novu upravu, koju je sastavila tadašnja, po M. Vukosu — »neobjektivna« uprava, Mislim da je potrebno da navedem {u lj. stu, da bi slika bila potpuno Jasna i da bi naša javnost, posle tirade M. Vukosa o »garancijama za objektivnost«, bila u mogućnosti da donese „svoj sud. Lista kandidata koju smo predložili bila je sledeća: Alećković Mira, Bandić Miloš, Davičo Oskar, Đoković Milan, Jeremić Dragan, Konstantinović Radomir, Koš Brih, Lalić Mihailo, Oljača Miaden, Ne. dić Borivoje, Pavlović Miodrag, Palavestra Predrag, Pervić Muharem, Petrović Branislav, Popa Vasko, Ribnikar Jara, Ćopić Branko, Ćosić Dobrica, Finci Eli, Hristić Jovan, Džadžić Petar, Džunić Slobodan.

Šesto: Ako su svi navedeni elementi

- bili M. Vukosu poznati, i mnogo pre VII

plenuma CK SKS — otkuda mu opsesija i dezinformacija o »ljudima koji pripadaju jednoj estetskoj grupi« (koja je to grupa i kakva je to estetika!) — nije li, baš kad je takav njegov postupak u pitanju, opravdanije da se govori i o ne-– objektivnosti i o isključivosti M. Vukosa, i to vrlo izrazitoj i vrlo nesrećno doslednoj, o neobjektivnosti i isključivosti koja može da bude samo štetna našem kulturnom životu i razvitku, utoliko više što zaobilazi činjenice uporno.

Čedomir MINDEROVIĆ

Za tih deset godina ja sam napisao veliki broj ocena i prikaza za izdavačke. kuće .i, kao što je poznato ·ljudima koji se ovim poslom bave, dolazio mnogo puta u mučnu situaciju da autorima saopštavam gorke i neprijatne istine o kvalitetu njihovog rada. Držalo me je uverenje — koje drži svakog kKkritičara — da je poštenje u izricanju sudova prvi i jedini uslov kritike. Tog ću se uverenja držati i dalje, bez obzira što se povremeno stvaraju fame oko ovog ili onog slučaja ili pojedinca, fame i smutnje koje pružaju melanholičan podatak o nekim oblicima moralne klime u kojoj živimo i radimo.

Zoran, GAVRILOVIĆ

zaključeno je da se pristupi sastavljanju „antologije pesama naših peSnika koji su 5e

(ikrivene nepoznale pesme Dora Držića

Na nedavno održanom Pprejiavanju u Kneževom dvoru u Dubrovniku naš poznati Slaviita, inače odskora profesor Bečkog univerziteta, dr Josip Ham govorio je o nepoznatim, aeđavno otkrivenim pesmama Đora Držića, koje se uz njezove već poznate stihove nalaze u rukopisu koji je otkriven u jednoj biblioteci u Irikoj. U toj zbirci nalazi se Veliki broj. Držićevih pesama koje je on spevao „kroz ljubav bieineći“, One Držićevom stvaralaštvu daju drukčije značenje od onoga koje mu je do sada pripisivano. i

U novootkrivenom „rupokisu ne malazi se ciklus „pjesama na narodnu“, pa dr Ham pretpostavlja da je mogućno da ih Đore Držić. nije mi mapisao. Novootkriveme pesme ne samo da daju novi značaj Književnom stvaralaštvu ,ovog ranog hrvatskog pesnika, jer su mnoge od njih umetnički daleko zrelije od stihova koji su do sada bili poznati, nego, kako je to dr Ham na primerima pokazao, dokazuju da. su“ stihovi Đora Držića gotovo doslovno prepisivali neki Kkasniji pesnici, kao na primer Marin Držić i Dinko Zlatarević. Za vreme SVOE boravka u Dubrovniku dr Ham je u Dr-

| KNJIŽEVNE

žavnom arhivu proučavao ra-

zne isprave i svedočanstva ko-

ja su vezana za život i rad Đora Držića i njegove, porodice. Uskoro će dr Ham, uz novopronađene pesme, objaviti i

rezultate tih svojih „proučavanja. : e NOVO POZORIŠTE U ZAGREBU

Zagreb će uskoro dobiti novu pozorišnu kuću u kojoj će se izvoditi isključivo dela živih jugoslovenskih pisaca. Na repertoar novog pozorišta, koje će se zvati „Zagrebački studio“, biće stavljeno više dramskih dela, u čijem će izvođenju suđelovati članovi Hrvatskog narodnog Kkazališta, Dram Skog kazališta i studenti Akadđemiej za Kkazališnu umetnost.

„Zagrebački studio“ imaće u svom radđu novoSt što će neka scenska dela biti predstavljena na taj način što će ih na pozornici čitati režiser, dok će glumci svojom igrom samo ilustrovati pojeđine scene. Neka dela .čitaće. pred publikom Sa mi autori, čime će se OmoEućiti njihov bliži kontakt s DUblikom, Kritikom, glumcima i pozorišnim ljudima.

ŠEKSPIROV TESTAMENT IZLOŽEN U LONDONU

" U Londonu će se uskoro Videti izložen testament Viljema Šekspira pored testamemata drugih slavnih Kngleza, uklju-

e Direktor 1 odgovorni urednik: Tanasije Mlađenović. Uređnik: Predrag • Palavestra. Tehničko-umetnička oprema: Dragomir Dimitrijević. Re-

dakcioni odbor:

davno ove testamente iz arhive u Somerset hauzu. Stručnjaci rađe na restauriranju SŠekspirovog testamenta i oni se nađaju da će moći dovoljmo da uklone posledice dejstva zuba vremena. Tako će ovaj arhivski materijal biti prilično čitak.

Posetioci ove izložbe možda.

će imati teškoća prilikom čitanja nekih od ovih ranih dokumenata, ne toliko zbog njihove starosti već iz grafijskih razloga. Slova su se u to doba drukčije pisala, a mnogi pisci služili su se sopstvenim pravopisom.' „Ali, uz malo Vežbe ovi dokumenti lako se čitaju. Posle jednog časa, Otprilike, počinjete đa raščlanjujete stvari“, rekao je. predstavnik Uredđa za đokumentaciju.

FESTIVAL ENGLESKE DRAME IZ DOBA RESTAURACIJE

Ljubitelji pozorišne umetnosti moći će uskoro da prisustvuju „„MPestivalu engleske drame iz doba restauracije“, koji će se održati u džordžijanskom pozorištu u Ričmondu. Veruje se da jc ovo DOozorište, jedino u Engleskoj a verovatno i u Mvropi, čije su karakteristike ostale netaknute ođ vremena njegove izgragnje. Ww novom pofhvatu susreću se dva vida istorije: bogati stvaralački periođ u oblasti drame — putokaz u svetskoj

Miloš I. Banđić, Božiđar Božović, Dragoljub 5. Ignjatović, Slavko Janevski, Dragan Kolundžija, Velimir Lukić, Slavko Mihalić, Bogđan A. Popović (sekretar ređakcije), Predrag Protić, Dušan Puvačić, Izet Sarajlić, Pavlo Stefanović, D sip i Kosta Timotijević, OJ

ragoslav Stojanović-

Obnova zgrade u njenu Pprvobitnu formu vrhunac je rada ođ nekoliko gođina jedne grupe ođuševljenih ljudi koji se zalažu za očuvanje građevi-

na od naročitog istorijskog značaja i kulture koju onc predstavljaju.

Sa ove pozornice uputio Sc na. svoju trijumfalnu karijeru 1808. godine „čuveni engleski glumac Edmund Kin. Zgrada nije služila kao pozorište još od 1830. i do 1948. gogine Kkoristila se w razne svrhe. Te gođine preuzela ju je grupa ljubitelja starina 5 ciljem danas ušpešno ostvarenim da joj vrati raniju pozorišnu slavu,

PRIPREME ZA ŠEKSPIROVU 400-GODIŠNJICU

400-godišnjica Šekspirovog rođenja biće komemorirana u njegovom rodnom mestu Stratforđu na MBjvnu sledeće godine otvaranjem, Šekspirovog centra u gradu i izložbom o životu i vremenu pesnikovom. Svečanost će u opštim crtama imati međunarodne srazmere. Levi Foks, direktor i zamenik predsednika Saveta za proslavu Šekspirove godišnjice u 1964. godini, izjavio Je “a se vrše khomemorativni aranžmani u Prancuskoj, Americi, Ranadi, Australiji, Indiji, Japanu, Nemačkoj i Italiji.

Proslava ı Stratfordu trajaće od aprila do decembra, a izložba — koja će Koštati 100.000 funti sterlinga — biće

posvećena Šekspirovim dramskim delima.

OMLADINSKI KNJIŽEVNI GASOPIS

Komisija za kulturno-pro-

.svetnu aktivnost ČR. Saveza O-

mlađine Srbije održala je 22. marta sastanak na kome 5e, između ostalog, raspravljalo -o potrebi pokretanja jednog omlađinskog „književnog časo= pisa.

Pored novosadskih „Polja“ i beogradskih „Viđika“, koji oko sebe okupljaju mlađe, ali već relativno afirmisane Književnike, oseća se potreba za pokretanjem «časopisa Koji bi predstavljao tribinu najmlađih pisaca i pesnika sređnjoškolSkog uzrasta, Ovaj časopis tretirao bi i probleme vaspitanja omlađine, negovao njihov ukus na proverenim „vrednosti-

ma i dao podršku njihovom daljem „originalnom «Đstvaralanštvu. ANTOLOGIJA PESAMA INSPIRISANA MOREM I POMORCIMA

U Zagrebu je pre MKratkog vremena održan sastanak Odjela za pomorsku Književnost. i jezik Društva za proučavanie i unapređenje ' pomorstva Jugoslavije na kome se raspravljalo o planu 1963. godinu. Između ostalog

rada za

. je razmotriće

vatske,

u svom stvaralaštvu inspirisa-

Ti morem i pomorcima. Po za-

vršetkm izbora mnmajboljih pesama doneće se odluka đa li će antologija biti objavljena u jednoj ili u dve Knjige. Nakon objavljivanja te antologise.. „mogućnost štampanja „najboljih proznih radova o moru i pomorcima. Odjel za pomorsku kKnjiževmost i jezik rađiće i na DpriKkupljanju pomorskc ferminologije. GODIŠNJA SKUPŠTINA MATICE SRPSKE

U nedelju 31. marta održana je u Novom Sadu „godišnja skupština Matice srpske Kojoj je prisustvovalo i20 članova i predstavnici Sekretarijata 74 prosvetu i kulturu, Matice hr“ Srpskog kulturno društva. „Prosvjeta“ iz "Zagreba i Srpske Književne zadruge.

Na skupštini je primljen i?” veštai o radu Matice srpske U prošloj godini, njenoj naučnoj i izdavačkoj delatnosti, Zatim se diskutovalo o daljem radu

i budžetu za ovu godinu. PO" red Književnog i maučnoB O deljenja, koja već postoje i !" maju svoje publikacije, Niš skupštini je odlučeno da se osnuje i umetničko odeljenjć·

a ao Saat a bee aai o ye eo ins

List izlazi svakog drugog petka. Pojeđini broj Din. 50 Gođišnja pretplata Din. 600, polugođišnja Din. 300, za inostranstvo dvostruko.

e List Izđaje Novinsko-izđavačko pređuzeće „Kujiževne novine" Beograđ, Francuska "7. Ređakcija MPMrancuska “i, Tel, 626-020. Tekući ra» čum 101-20-1-208.

"e Stampa „GLAS“, Beograd, Vlajkovićeva %