Književne novine

đ SUMU Saga O: LAOS GRLO

PERSPEKTIVE KULTURNOG RAZVOJA

NA SEDNICI od 9. i 10. februara, Skupština, Socijal:suičke Icepublike Srbije, kao opšti »abo?T, donela je Rezoluciju o smernicama za izradu, Društvenog plana, SR, Srbije za period, do 1970. “godine. Prilikom razmatranja postignutih, Yezultata vw oblasti kulture i prosvete u toku proteklog perioda, što je bio jedino ispravam način, dd, se realno i svestrano sagledaju potrebe i mogućmosti u naredmih, nekoliko godina, komstatovamo je, između ostalog, da je u SR Srbiji postigmuta masovnost u obrazovamju i viši obrazovni stamdard, celokupnog stanovništva. Kao što pokazuju statistički podaci u periodu od 1957. do 1963. godine broj učenika i studenata znatno je porastao: u osnovnim, školama za 40%, u školama drugog stepema za 84%, a u školama trećeg stepena gotovo 2,5 puta. Takođe je pri= mećen. znatan razvoj stručnog školstva. U sistemu obrazovanja „ispoljena je opšta temdehcija neposrednije veze 5 proizvodnjom, i društvenim, razvitkom“, koja, međutim, vije uvek bila maglašena u potrebnoj meri niti je bila jednako prisno prihvaćena i od obrazovnih ustanova i od privrednih orgamizacija + preduzeća. Proširenje izdavačke delatnosti, opšti porast tiraža listova, knjiga, brošura i „časopisa, značajni rezultati u razvoju sredstava komumikacije karakteristični su pbođaci o mpostigmućima u oblasti kulture,

Uprkos razvoju školstva, koji Rezolucija, ocemnjuje kao „ekstemzivan“, primećemo je da taj vazvoj ipak wije bio „praćem obezbeđivamem potrebnih materijalnih, kadrovskih i(i drugih, vslova za Yealizaciju postavljenih, zadataka, Ovo je, pored. ostalog, posledica nmerazvpijenih, odnosa, između škole i društveme zajedmice a maročito nerešenog pitanja Jimamsiranja školstva i obrazovanja. Zbog toga, su. u, opoj oblasti zaostajali šamatrašnji odmosi i razvoj samounpra,vljamja. Zaostajanje u razvitku školstva ispoljavalo se u nedovoljnoj materijalnoj opremljenosti obrazovnih, institucija i niskim, ličnam, dohocima, u nedostatku stručnog mastavnog kadra, u, medovoljno racionalnoj mreži školskih ustanova, medostatku istraživačkog rada wu oblasti obrazovamja, itd, šta je uslovilo slabljenje Kwaliteta obyYa”ovanja i prođužavanje trajamja školovanja“. Nesumnjivo je da su mnogobrojna nerešewa, pita nja u oblasti školstva lamčamo povezanom jedma izazivaju druga. Najnoviji događaji koji su, uznemirili javnost potvrđuju tezu da bi meophodmo bilo, ĐYe SsbegG, preispitati valjamost celokupnog školskog sistema, X pribeći hrabrom altyanjanju svega onoga što se pokazalo neprimenljipo ma maše uslove.

U Rezoluciji je podvučemo da „opšti porast obrazovanja stanovništva i stvaranje jedmakih materijalnih, uslova. za sticanje obrazovanja treba da buđe osnovna komponemto, prosvetne DO” ltike u, narednom, periodu“. S tim, u vezi maglašeno je da pumw, pažnju treba posvetiti } kvalitetu obrazovanja, poboljšanju, materijamog i društvenog položaja obrazovnih i kulturnih, ustanova i radnih, ljudi u njima, izgrađivanju stabilnijeg sistema finansiranja, koji će ojačati njihovu. samostalmmost itd. To su sve elementi koji su, u dosadašnjem periodu, bili đosta 2d” postavljeni. Nesumnjivo je da će se kao veoma, korisna bokazati i temdemcija da se poveća, broj sručnih škola i škola za obrazovanje radmika, i da se mreža, obrazovnih, institucija stDaTa, DpTč svega, u onim, sredinama koje najviše garamfuju Wu vezu, sa Pproizvodmjom,

U nizu veoma alttuelnih, slabosti koje vw nmavyednim godimamo, treba ispravljati nesumnjiDo je đa jačanje društvenog ugleda, prosvetnih, rad, mika i njihovo materijalni položaj (problema koji su tesno povezami) treba da budu ma prvom Te– stu. Ukoliko to bude povoljno rešeno samo po sebi biće poboljšano pitanje kadrova M mnogim

' školama, maročito vu wwutrašnjosti, kao i kualtet nastave koja se izvodi, Na taj mačin će se i školi vratit već gotovo poljuljani ugled ustanove koja, ije samo obrazovna mego i · Đasoitna.

Što se kulture politike tiče u Rezoluciji je glavni akcenat bačen, na, razvijanje i 2adovo= ljavanje kulturnih potreba majširih slojeva stamovništva; to znači da, će majveća pažnja, biti obraćena na Yazvoj masovne kulture. Stoga u narednom periodu treba očekivati veću i i2dašniju pomoć bibliotekama, Yadničkim, i ma rodnim univerzitetima, domovima kulture, više sredstava za Yazvoj bioskopske mreže, radija i televizije, „Osmovniš napori treba da buđu usmereni meposrednijem, povezivanju kulturnog razvitka sa opštedruštpenim, i ekonomskim, Yažuvitkom, kao i sa sve većim, društvenim, potreba= ma u ovoj oblasti“. Takođe je istaknuta potreba da se obezbedi dalji razvoj kulturnog života bojedinih marodnosti i da se vrši što intenzivnija, razmena i upoznavanje kulturnih vrednosti svih jugoslovenskih maroda. Obezbeđivanjem, matevrijalnih i drugih uslova pružiće se podrška razvoju umetnosti, „kako bi se omogućio svestraniji razvoj umetničkih ustanova i umetničkog stvaralaštva“. No kao temelj svih budućih nastojanja, i garomcija svih budućih uspeha stoji činjenica da „brži razvoj našeg kulturnog života zahteva da mjegovi mosioci — kulturne ustanove, budu materijalno, kadrovski i orgamizaciono snažnije“. S ovim u vezi treba primetiti da ni trenutni kadrovski kapaciteti misu vw dovoljnoj meri iskorišćeni i da su, često amatna materiialna sredstva, bila đavo wpotrebljavamna. Ukoliko mateii'alnma molitika me bude usklađena sa kadrovskom, pitanje je u kojoj će meri tendr pri opšteg Kulturnom i vwmetničhknna Yazsmnja M" biti ostvarene. „Sıako ha svoje mesto“ — jedam je od osnovnih niedwslova da se 5a DOUeCrenjem, gleda u budućnost.

LIST ZA KNJIŽEVNOST UM

a

(Ra

NACIONALNO BLAGO

U PODRUMIMA

Godina XVII Nova serija Broj 24%.

BEOGRAD, 20. FEBRUAR 1965. List izlazi svake druge subote

Cena pojedinom primerku 30 dinara

RAŽGOVOR: O NARODNOJ BIBLIOTECI U BEOGRADU JEDNA JE OD NAJTUŽNIJIH TEMA IZ NAŠEG KULTURNOG ŽIVOTA. GODINAMA JE VEĆ POZNATO DA SU USLOVI ZA RAD OVE ZNAČAJNE KULTURNE INSTITUCIJE NEMOGUĆI, ALI SE, NA ŽALOST, SVE ZAVRŠAVA NA TOME DA JE SVE TO

DOBRO POZNATO.

Činjenice i brojke same?po 86bi majbolje govore: Zgrađa, u kojoj je smeštena Narođna biblioteka '·sasiđana je, kao hotel, još 1663. gođine., U 32 Kancelarije, mnekađašnje „ho= telske sobe, rađi 99 siužbenika, Prostorije su čađave 1 crne, wiđovi ispucali: zgrađa nije Rkrečema od 1954. šođine. vVođovodne i električne instalacije su dotrajale, Nekoliki sitniji 'kyarovi, do Kojih je đošlo proteklih gođina,·upovoyavaju · da . nije „iskijučena opasnost od mesreća Koje bi mogle imati Ratastrofalne razmere. „Magacinski „prostor, memljiv' i vlažan, bez neophođne ventilacije: maksimalno je iskorišćen, 9 «skučenim, nepođesnim ' prostorijama (hotelskoj kuhinji i baru) stoji (i traume) Mmjižni fonđ: 670 rukopisa, '24 arhive sa 11.934 predmeta, 10.07 retkih 'Knjiga, 286 godišta retkih časopisa, 18 godišta retkih novina, 03 stare Knjige (inkunnbui{e), 416.926 jngoslovenskih Kniiga, 51.200 stranih Njiga, 15.457 priručnika, 53.960 gođišta ča'sopisa, 17.888 godišta novina, 13.341 | muuzfkalija, 10,67 razgledmica, 838 MKonjiga za slepe, 140.808 primeraka propsganđnor MiaterijalR, 103.280 raznih plaRhta f letaka, Proštor je popunjen, i postavlja se pitanie gde smestiti godišnji priliv knjiga (oko 22.00) časopisa, (oko 2.00 .godišta), novina (oko, 3.50 ·godišta) i ostali materijal za murejsko odđeljenje {50.000).. O ovom trenutku stižu donekfe ohrabruiuće vesti: Ove godime će biti mtirošenoe 280 miliona za troškove koji će. omogućiti da rađovi ma izgradnji Narođne bibloteke.m Beogradu, na zemljištu u blizini Kiarađorđevog parka, počnu ma proleće 1966. godine. KRonačmo!?

aktueLmosfi |

PONOVNO RAĐANJE · MAKEDONSKOG TRATRA o '

BESKRAJNO duga. sezona.luta-

nja, nedoumica i iskušenja za. skop-

ske pozorišne umetnike konačno je .

završena, Ansambl Narodnog teafra bio je jači od zemljotresa, iako je stihija uništila njegovu „matičnu kuću. Ostao je duh, tradicija.i optimizam na kojima je osnažen u-

metnički potencijal celog kolektiva. Zato će i prva premijera na montažnoj sceni biti događaj značajan za celokupni jugoslovenski umetnički život, . , Ponovno: rađanje. makedonskog teatra zato: ne znači i početak. Između napornih gostovanja u svim gradovima ove republike i većim kulturnim centrima zemlje pripremljen je

»ogat repertoar dramskih, operskih .

baletskih pređstava koje će biti u stanju da izdrže i najstrožije estetske kriterijume.

\

· "i-svoju vlastitu'-tragediju:-pretvorio

· u: pobeđu. 'Oni se nijednog trenutka nije:odvajao od. publike koja ga: je . hrabrila da istraje, sačuva:i/opleme- '

ni stečene vrednosti. To'je zreo. kolektiv. od. kojeg: se,mogu očekivati još značajniji umetnički. poduhvati. I zato montažna ·scena. neće biti napuštena ni onda kada se podigne mođerna zgrađa -— jer ona. će i publiku i glumce podsečćati na one najteže fremutke koje su proveli Do gradskim parkovima, zbegovima i

šatorima, tešeći·i podržavajući jedni i

druge. : PLENUM SAVEZA –· | "KNJIŽEVNIKA x: | U ZAGREBU je ' 12.1 'februara

održan Plenarni sastanak Saveza

književnika Jugoslavije. Na sastanku je, između ostalog, bilo razgovora o vezama Saveza sa inostranstvom

'u toku ove godine. Odlučeno. je..da

Savez, u zajednici sa jugoslovenskom sekcijom COMTS-a, početkom proleća. organizuje - sastanak ·ured-

Skopski teatar“ je: pobeđio, vreme

' nika;najistakmutijih: evropskih. i-ju~

goslovenskih književnih časopisa.

| Predložene su sledeće teme razgo-

vora:, Koegzistencija i literatura' i

Uloga. malih literatura u. svetskoj

književnosti. Takođe je rešeno da se „pokrene izdavanje časopisa .posvećenog. jugoslovenskoj 'književno-

_ Sti.koji će izlaziti na. francuskom i

engleskom jeziku. Uredništvo će sačinjavati po jedan kritičar iz svake republike, a odgovormi! urednik 'će biti Slavko Mihalić, |

U okviru razgovora. .o ·Btaleškim

| ČETIRI REDITELJA I KONGRES

. SKOPSKI kongres filmskih vadnika ostavio je ne samo na prisutne i posmatrake, već i na javnost, priličho mučan utisak. Od 120 filmskih reditelja koji uz svoju egzistenciju vežu sudbinu domaćeg filma — bila su prisutna svega četvoTica. Svako je imao svoj razlog, bilo formalne ili suštinske prirode, ali time je teško odagnati sumnju da je osnovno činjenica što nikom više nije stalo do ovakvih skupova. Jer, da je drugačije, što uostalom potvrđuje iskustvo sa ranijih' kongresa, uvek bi se našle ·mogućnosti. da zainteresovani na neki način dopru do kongresne dvotane. Filmski radnici, posebno reditelji, do udruženja drže uglavnom u

! pitanjima Saveza utvrđeno je da.po-

stoje mnogi nedostaci u radu Zampa

"i Jugoslovenske autorske agencije,

Takođe je govoreno i o problemu autorskih honorara, za koje u pojedinim republikama postoje različite. stope.. Društvo slovenačkih književnika izišlo je na sastanak 6a za-

· nimljivom analizom porasta i od-

nosa prosečnih plata i honorara. Dok se. pre nekoliko godina autorski ta-

· bak plaćao u visini prosečne plate

i Do, sađa, u Sloveniji, iznosi samo 15% prosečne plate.

onim trenucima kađa sami ne mogu da obezbede svoju egzistenciju u tekućoj produkciji domaće kinematografije. Ali, čim im se ukaže prilika da dođu do filma ili nekog druBog posla — svaka kolektivna akcija je unapred paralisana, pa nije ni čudo što je Fadil Hadžić sa setom konstatovao na kongresnoj govornici da „od nas 812 ima 812 mišljenja“,

Nije li vreme da.se poveđu i raz-

| Jovori' o oportunosti ovakvog for-

malnog udruživanja. Ako Savez

. treba da postoji, onda sigurno svoju

aktivnost ne može da bazira na sezonskom jnteresovanju svojih članova. U tom pogledu razjašnjenja su potrebna pogotovo što je selekcija, bez obzira posmatrali je kroz prođucentsku ili umetničku prizmu, stvarno izvršena "između ·.ovih 120 titularnih ređitelja. Mastavak ma 2, strani