Književne novine

KNJIŽE

DANA ~

TEZE GRADSKOG KOMITETA SKS BEOGRADA O IDEJNO-POLITIČKOJ POZICIJI »KNJIŽEVNIH NOVINA«

Wwvod

Već duže vreme »Književne novjneć zastupaju bito drugačije stavove od

onih koje ima Savez komunista o alktuelnim društvenim i političkim Ppi-

tanjima. To je bio razlog da su \ javmosti pokretane diskusije O politič. kim stavovima »Kmjiževnih movina«. Sa tim stavovima polemisali su Radio i Televizija Beograd, »Politika«, »Borba«, »Ekonomska molitika«, »Komunist«, »Polja« i drugi. U organizacijama Saveza komunista sve češće se ističu i postavljaju zahtevi za razmatranjem idejno-političke pozicije »Književnih nmovina« i na toj osnovi odgovornosti komumista. koji rade u redakciji OVOg

lista. . Imajući sve to u vidu Sekretarijat Grads: komiteta SK Beograda i 1-

zvršni komitet CK. Srbije, obratili su ozbiljnu pažnju ma političku poziciju i idejne stavove redakcije »Književnih novina«. U ime ova dva foruma u martu mesecu 1967. godine vođeni su ražgovori sa komunistima iz redakcije »Književnih novina«. U tim razgovoru ma kritički su ocenjeni politički stavovi »Književnih novina« povodom De klaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Predloga za razmišljanje. Komunisti iz redakcije »Književnih novina« su uglavnom pri hvatili te primedbe. Međutim, i poslo

toga, a posebno u brojevima u toku,

leta i jeseni, »Književne mnovine« sU insistirale ma već Kritikovanim _tezama. Time se nameće zaključak da su članovi SK iz redakcije »Kmjiževnih novina« wa rečima prihvatili primed be. Na delu, uporno su zastupali shvatanja koja su dolazila u sukob sa politikom Saveza komunista.

Javno političko suočavanje sa sta vovima koje uporno zastupa redakcija »Kmjiževnih novina« postaje sve neophodnije u procesu demokratizacije društvenih odnosa. To suočavanje nije značajno samo zbog »Književnih novina«, već zbog potrebe da se Dozi cija redakcije sagleda u širem društveno-političkom kontekstu prisutnih idejno-političkih strujanja i konfrontacija., »Književne' novine« su postale markantan vid ispoljavanja konzervativno-birokratskih tendencija, a, kao list tipičan primer megatorskog i statičkog tretiranja društvenih odmosa i prakse Saveza komunista.

Za Savez komunista |e bimnmo da uoči gde su se u veoma složenoj borbi za samoupravne društveme odnose mašle -»Književne novine« i koje su idejno-političke tendencije u njima izražene. Ne radi se, dakle, o slobodi štampe, stvaralaštva i kulture uopšte, niti o književnim pitanjima. Radi se o politici koja se suprotstavlja Savezu komimista, a objektivno ograničava i slobodu stvaralaštva. 0

U slučaju »Književnih novina« ne može se govoriti o nerazumevanju kursa za koji je Savez komumista, sa svim progresivnim snagama, založio sav svoj politički i moralni autoritet, za koji sc odlučno bori u svim delovima društva. Radi se o svesnom Opredeljenju. Svaka javna Kritika bila je do sada grubo odbacivana od redakcije »Književnih novina«. Metodi i sredstva odbrane bili su i ostali moralno diskreditovanje ljudi, bezobzir• no zalaganje za »pravo« da se O SVĆmu i svačemu neopozivo sudi.

Odgovori »Književnih novina« ma javnu kritiku pokazuju kako ljudi koji, ih uređuju shvataju borbu mišljenja i pravo na slobodno iznošenje sVOjih shvatanja. Redakcija »Književnih novina« valjda smatra da je upornost dovoljna da bi se odbranila svaka, pa čak i prevaziđena pozicija. Međutim, uporno braniti pozicije koje društvo prevazilazi svojim razvojem, znači postati i sam izraz te prevaziđenosti ı konzervativizma,

»Književne novine« su govorile kritički o mnogim pitanjima ali se nikada nisu usudile da direktno ponude rešenja, Naprotiv, one su se najčešće nalazile u sukobu sa rešenjima do Kkojh je već došlo naše samoupravljačko društvo. To nisu metodi koji odgovaraju stvarnoi borbi mišlienja sa DOzicija samoupravnog socijalizma i naporima da se dođe do m:iicelishodnijih rešenia da se pobnliša stanice u vojedinim oblastima. To je izraz iežnje.da se zasnuje praksa koja ogra-

LIST 7A KNJIŽEVNDSTI

« > Me “ E,

L "7 o: 7 fale

LO.

ničava stvamu slobodu misli i stvaranja. U tome je razlog da se otvoreno govori o idejno-političkim stavovima »Književnih novina«. Takva. diskusija još više će podstaći angažovanje komunista, posebno kulturnih radnika, u borbi protiv onih idejno-političkih tendemcija i stavova koji se objektivno suprotstavlja svestranom razmahu i razvoju stvaralaštva u samoupravnom društvu, a time i osnovnim ciljevima Programa SKJ.

U ovom fekstu izložene su bolitičke ocene o idejnompolitičkoj mpoziciji »Kmnjiževnih movina«, a tu prilogu ic dat mpotpuniji dokumentacioni materijal. i

Stavovi »Književnih novina« o nacionalnim odnosima w Juzoslaviji

Stavovi »Književnih novina« o nacionalnim odnosima predstavljaju kohenemtnu platformu. Po načinu na koji se ova platforma iznosi i brami, »KmjiŽevne movine« predstavljaju primer bez, (LOSA u mašoj javnosti.

1. Maojonalni odnosi posmatraju se sa pozicija birokratskog centralizma. U svojoj osnovi, to je koncepcija jugoslovenskog wunitarizma, koja gubi iz. viđa da je Jugoslavija zajednica dobrovolino udruženih naroda, a ne feritorija koja je administrativno podeljena 'na republike i pokrajine, Osmovna preokupacija »Književnih novina« je »duhovno ujedinjavamije svih Jugoslovena«, a ne takav razvitak koji narođima i marodnostima omogućava pumu ravnopravnost i pravo ma razvitak svih njihovih materijalnih i duhovnih mpotemcijala i vrednosti.

Na samoupravljanju zasnovana ravnopravnost je uslov jedimstva, a me birokratsko-centralistički etatizam, koji stvara privide o jedinstvu, a faktički ugrožava elementarna prava maroda i marodnosti u Jugoslaviji. Jedinstvo je istorijska potreba naroda Jugoslavije i nijedan narod mema pravo da drugima drži lekcije o potrebi jedinstva. Iz toga mogu da še rađaju samo mepoverenje, zatvaranje i separatizam. Jedinstvo je stvarno kad izražava istorijske i sadašnje imterese i težnie svih naroda i marodnosti Jugoslavije., Međutim, u tekstovima ma ove teme koji su objavljeni u brojevima »Književnih novima« od 5. marta,

2. aprila, 1]. juna i 10. decembra, ja-

sno se vidi da je suština pozicija »Kmjiževnih mnovina« _nmaciol odnosima — politika konfrontiranja

nacionalizama, a ne njihovog prevazi-

laženja.

2. „Književne novine« postavljaju pitanje da li kultura narodnosti pripada

matičnom narodu ili »jugoslovemskoj kulturi«. Humanističkom i internacionalističkom shvatanju kulture tuđe je ovakvo pristupanie kulturi uopšte, pa makar ono dolazilo i od predstavnika narodnosti. Svojim opšteljudskim vrednostima kultura narodnosti, kao i svaka autentična kultura, pripada matičnom kao i svim drugim marodima. Zato je neshvatljivo za koga bi bilo "korisno da se jedanput raspravi da li književnost jugoslovemskih maroda predstavlja integralni deo jugoslovenske književnosti ili ne«. Politički stavovi o ovom pitanju precizno su i?raženi u Zaključcima Izvršnog komiteta CK. SKJ o pravima i položaju nacionalnih manjina u Jugoslaviji i omi su svakako poznati komumnistima iz redakcije »Književnih ,novina«.

3. Za »Književne novine« karakteristično je tražemie maciomalizma u drugim a potcenjivanjie nacionalizma u vlastitoj sredini. Tako je u ovom periodu Savez komunista Srbije bio veoma angažovan u borbi sa mnacionalističkim pojavama, komunisti u »Književnim novinama« nisu zabeležili gotovo nijeđan karakterističan osvrt na nacionalističke ispade u našoi sredini. Zato su pedantno praćene slične Dojave u drugim republikama, a naročito.u Hrvatskoj. Pomat je izrazito tolerantan stav »Književnih novina« prema onim potpisnicima Predloga za ra-

o nacionalnim -

zmišljanje čiji politički stavovi odgo- ·

varaju »Književnim novinama«, i naknadno otvaranje svojih stranica saradnji sa njima. U isto vreme karakteristično je mapadanje i omalovažavanje ličnosti koje su javno osuđivalč pojave nacionalizma u Srbiji. Redakciji »Književnih novina« nije nepoznat marksističko-lenjinistički princip da se komunisti moraju boriti, pre SVecga, proliv nacionalizma u vlastitoj sređini. Praksa je potvrdila da je to ne samo najbolji put, nego da je Yealno jedino moguć. Neprestano signalizirati »greške« u drugoj sredini, »ponašati se kao borac za progres«,

znači nemati poverenje u snage i prin-

cipijelnost komunista drugih naroda, To znači imati nacionalističke preten-

zije.

Udop zajedničke odgovormosti i jcdinstva komunista Jugoslavije jeste borba protiv vlastitog. nacionalizma i, još više, borba za razvoj i brodubljivanie socijalističkih odnosa. među. narodima i narodnostima Jugoslavije. Ukoliko su komunisti angažovaniji u toj borbi, utoliko postaje ogolieniji i vidliiviji nacionalizam. Ogroman mapredak koji je u političkim, ekohnomskim i kulturnim sferama ostvaren u pravcu prodđubliiyvania ravmepravmosti naroda, učinio je glas »Književnih novina« skoro usamljenim, No i pored

E NOVINE

- JOST | DRUŠTVENA PITANJA

MII PRIINI!

30 GODINA

Pre trideset godina, 19. januara 1938. godine, umro je Branislav Nušić, svakako najpopularniji naš komediograf. Delo koje je ostavio za sobom učinilo je da se Branislav Nušić u svesti brojnih svojih čitalaca identifikuje sa humorom i satirom i da i danas predstavlja nedostižni i nedostignuti ideal smelog, društveno angažovanog satiričara koji budnim okom prati sve ono što je ružno i nečovečno u njegovoj sredini i koji ne ostaje mem i neuznemiren pred nijednom društvenom manom. Prilikom svakog Nušićevog jubileja ponavlja se da nam Nušić nedostaje, da Nušiću ravnoga u našoj sredini nemamo, a pri svakom suočavanju sa nečim što bi se moglo nazvati komična situacija pitamo se kako bi je Nušić opisao. Trideset godina Nušićevog posmrtinog prisustva među čitaoci ma predstavljaju zato datum koji

ne može da prođe neobeležen.

JOVAN. BIJELIĆ: BRANISLAV NUSIĆ

toga, tolerisanje stavova »Kmjiževnih novina« unosilo bi zabunu u jedan deo javnosti i grejavalo tendencije koje žele da izazovu konfliktne situacije. 4. Posebnu pažnju zaslužuju stavOvi »Književnih novina« povodom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Predloga za razmišljanje. članku »Pravi koremi šovinizma«. Uzroci pojavama nacionalizma traže Ssč u političkoj sferi, tačnije rečeno u Tukovodećim organima Saveza komunista. Pojava »Deklaracije« i »Predloga« uzeta je kao povod da se podstaknc kampanja protiv političkih vukovodstava i da se ona obeleže kao glavni izvori nacionalističkih pojava. Prividmo, distancirajući se i izdižući iznad »Deklaracije« i »Predloga«, redakcija »Književnih novina« upravo je pokušala da se ogradi, izdvoji i suprotštavi stavovima Saveza komunista, tretirajući Savez komunista kao politićkog partnera grupe potpisnika »Deklaracije« i »Predloga«.

Izvršena je »pažljiva« analiza, toka

koji je doveo do »Deklaracije«, ali to isto nije. učinjeno sa ppredistorijom ı

atmosferom »Predloga« za razmišlja- . nje. I to sve u irenutku kada je čita-

·va- javnost osudila. i »Deklaraciju« i

»Predlog« kao macionalističke akte i kao pokušaj da ma pitanjima iezika, koja su uvek i politički osetljiva u višenacionalnoj zajednici, nacionalističke snage otpočnu svoju akciju, Svojom reakcijom na »Deklaraciju« i »Predlog«, »Knliževne novine« su 5SĆČ izdvojile i bile izrazito disonantna qo-

ta u opštoj. javnoj osudi, koja je bila,

ši >

Ti stavovi su izloženi u”

spontana i odlučna upravo u bazi, u radničkoj klasi, među radnim ljudima. 5. Sastavni deo nacionalističke pozicije za koju se zalažu »Književne movine« jeste i odmos prema Crnoj Gori, a posebno prema njenoj kulturi i književnosti. Tretiranje Crne Gore ka» »snpskog područja«, pothranjuje hegemonističke tendencije prema kmjiževnosti crnogorskog naroda.

26.U ime »višeg kvaliteta wime?nosfi«, viđom (Kritike republičkih

· »ključeva«, u stvari se megira ravno-

pravnost naćionalnih Kultura, To je. u stvari, izraz uverenja da u Kkulturama drugih narođa nema takvih vrednosti koje bi mogle biti afirmisane i u Jugoslaviji i u svetu. Stvarni internacionalizam. podrazumeva da sc Dpriznaju, ističu i podržavaju RKvaliteti kultura u razvoju i osobenosti svake nacionalne umetnosti. Ravnopravno predstavljanje kultura svih naroda i narodnosti u Jugoslaviji i van mje predstavlja uslov da kreativni rezultati kultura svih. nacija i narodnosti dođu do punog izražaja. f

. Nema potrebe zadržavati se i na Dojedinim . primerima macionalističkog reagovanja na fradiciju, obeležavanje značajnih događaja iz prošlosti, savrčmeni razvoj kulture. Stav, prema” tim

pitanjima izveden je iz osnovne 'kon-

cepcije »Književnih novina« O' nDaCiOnalnim odnosima, čije su osnovne iačke izložene.

ii

i, i DM PMDE La |

Stavovi »Književnih novina« o društveno-političkom sistemu

„ »Književne novine« nastoje da svo-

jim. pisanjem stave pod udar kritike,

Godina XX Nova serija Broj 319 BEOGRAD, 20. JANUAR 1968. List izlazi svake druge subote

Cena primerku 50 para (50 dinara)

pod sumnju: reformu, nove elemenle ekonomske politike, dohodak, nove. samoupravne mprocese, efikasnost „istema, reorganizaciju SK. Sve to sa ci-

| ljem — pokazati da novo ni u ekono-

mici ni u politici nije sposobno za Život, da ga treba menjati. U kom vravcu menjati? O ovomc »Književne Nnovine« ne pišu sasvim eksplicitno, ali u svim izjašnjavanjima mnagoveštavaju da se rešenja me nalaze u merama koje se preduzimaju.

Suprotstavljanje sistemu i politici SK »Književne novine« pokušavaju da prikriju čestim, deklarativnim, Ooživanjem na Program SKJ i Ustav. Načinom na koji to čine, »Književne novine« žele da unesu sumnju kod čifalaca da li se Program i Ustav uopšte ostvaruju. Pozivanje»na ove dokumente u listu koji piše isključivo crno o aktuelnim pitanjima ekonomskog, političkog i kulturnog života zemlje očigledno ima svrhu da redakciji obezbedi »politički alibi«; i da stvara uverenje kako političke organizacije ne sprovode Program SKJ, ne pristajii na demokratiju i slobodu, maravno ıı onom smislu kako ih shvata redakcija »Književnih novina«.

Svoju mpoziciju u razmatranju društvenih pitanja redakcija »Književnih novina« pokušava da mprikrije opštim deklaracijama i mprostim megacijama svih mera i mapora koji znače ostvarivanje u praksi Programa i Ustava.

1) Reforma. Kao privredna, reforma ma stranicama »Književnih TiCGVinz« je prisutna samo u vidu teške ekonomske situacije, sukoba među Dprivrednim mpartnerima, stanja koje še” pogoršava i nemogućnostii nalažemia rešenja. Društvene karakteristike reforme mprisutne su samo u obliku DOvećanja ekonomskih razlika, produb-. ljivanja nejednakosti, samo kao degrađacija kultumih i Phumamističkih potreba čoveka, kao izvor ekonomjzma, tehnokratizma i komercijalizacije.

2) Samoupravljanje. O njemu se i še vrlo. fragmentamo, usputno, kao „prisutnom« u društvu — a me kao osnovnom društvenom odnosu, Koji se nalazi u stalnom procesu razvijanja. Kada se i pominje — ističu sč promašaji, preovladavanje uskih, egoističnih interesa, nemogućnost da se neposredno odlučuje o uslovima rađa, potreba vertikalnih rešenja i slično. Vrlo je karakteristična zamevka koju »Književne movine« stavliaju ostalim glasilima Što o samotuipravlianjiu pišu afirmativno.

3) Reorganizacija SK. »Književne novine« »priznaju« Program, ali me i ođluke kojc donose odgo rairajtći OTgani SK. One žele takav sistem cdnosa koji bi, SK kao orgamizaciju DIre'tvorio u niz separatnih, ravnopravnih centara od kojih bi svaki imao pravo na »sopstvenu Ppoziciju«, na »nezavViSnost stava«. To objektivno zmaći zalaganje za legalizovanje klika i frakciia u SK, protiv SK kao organizovane bpolitičke snage koja se bori za samoupravno društvo.

4. Birokratizam. »Književne novine« vrlo mnogo govore o birokratiji, ali na način i u smislu koji je bitno drugačiji od odlučne antibirokratske koncepcije koju ima SK i maše samoupravno društvo u celini. Ne govori se o birokratizmu kao o društvenom odnosu. Kritika birokratizma sc pretvara u napad na SK, na one idejno-političke snage koje nose progrešivmu politiku i dosledmu samoupravnu i reformsku orijentaciju u društvu. Birokratski Kkritikujući birokratizam, one političku moć vide i dalje koncentrisanu u vrhu, aparatu i sl. Zato, vođe borbu za »učešće u vlasti«, a mc za razvoj političkog sistema na Osnovama samoumpravljania. U tom komtekstu za radničku klasu i nema mesta. Ona se skoro potpuno ismoriše, a pominje se ili u vezi sa nepismenošću ili u vezi sa pofrošnjom,

| TII Pozicila i karakter Krilike »Književnih m ae |

Način na koji »Kniževne movine« shvataju društvenu kritiku i mjihovo viđenje sopstvene kritičke uloge u suštini lopičan su izraz mjihove opšte idejno-političke pozicije sa koje mije o moptuće izgrađivati stvaralačku Mriiku. _ 1) Tematika kritičkog zahvata »Književnih novina« je vrlo široka. Stvar i nije toliko u tome šio se mekolicina autora javljaju kao »stmučniaci« za sve, ili pak u moralističkoj intonaciji tih tekstova, nego u činjenici da tu skoro iskliučivo malaze mesta, kako ie već rečeno, samo slabosti naše svakodnevice. Tim Kriterijumima sc Yu-

'kovode »Književne novine« i pri izbo-

ru tekstova koje prenose iz dmagih listova, Tako se one javljaju kao kondenzovani "izraz jednog wmihilističkop stava, kojim se pesimistički slika maša realnost, preuveličavaju slabosti, unosi demoralizacija i dovode u sumnju rezultati razvoia našeg sist»ma, IJ takvoj vrsti »kritike«, prepoznaie se i

iispoliava konzervativno-birokratska op-

girukdija samoupravnom razvitku dru-

Nastavak na 2, strani