Književne novine

OC

Nastavak sa 2. strane

KOLAŽ MIŠLJENJA O STUDENTSKOJ AKCIJI

DOGAĐAJI NA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU, demonstracije kod Od;

vožnjaka na Novom Beogradu i sed- .

modnevni. studentski. štrajk izazvali su · različite komentare, ocene i tumačenja. Reagovanja su se kretala od bezrezervne podrške studentskim zahtevima, preko nekih rezervi prema studentskom pokretu, do osude metoda, pa i, posredno, čitavog studemtskog pokreta. Što je studentski štrajk duže trajao, to su se i ocene samih događaja menjale i ublažavale. Događalo se da, u toku jedne nedelje dana, dva politička foruma i jedan organ vlasti

(Gradski komitet SKS, Gradska konfe-.

renoija SSRN i Skupština grada Beograda) zauzmu dva prilično različita stanovišta u oceni događaja. Sigurno da je u.nizu tih iziava najznačajnija izjava predsednika SKJ druga Tita, čija je ocena događaja i situacije gotovo presudno uticala na smirivanje atmosfere i na definitivnije zauzimanie stavova. Reagovamja javnosti tokom sedmodnevnog studentskog štrajka mogla bi vremenski da se podele na dva razdobija: do izjave predsednika Tita i posle nje. U ovom broju donosimo neke, najzanimljivije izjave i ocene događaja.

MILOŠ MINIĆ, predsednik Skupštine SRS: »Jedni zahtevi tiču se materijalmog položaja Univerziteta i stu-

— Lepa je! Ženska i po! — Raška nije

denata, reforme na Univerzitetu i samoupravljanja, a drugi su društvena pitanja širokog značaja, kao što su raspodela prema radu, pojave iskoriščavanja slabosti našeg privrednog sistema radi ličnog bogaćenja, pitanje nezaposlenosti, e mladih stručnjaka, demokratizacija našeg društva, itd. |

Ta pitanja interesuju široke sloijeve našeg naroda, pre svega radničku klasu, i njima su okupirana kod mas sva samoupravna tela, počev od radnih kolektiva, radn:čkih saveta, pa do Savezne skupštine, a i pre svega, ako hoćete, — Savez komunista. društveno političke organizacije, simdikati, Socijal:stički savez, itd. Okupirani su isto tako kao što ta pitania interesuju studente kojih su ih sada u svoje zahteve stavili... Koliko znam studemti i nastavnici ma svojim fakultetima vrlo ž vo raspravljaju o pitanjima koja su pokrenuli. U tim diskusijama će, verovatno, bolje oceniti svoje socijalne zahteve i čitavu situaciju u kojoj se njihova akcija sada ıl ovom momemtu nalazi i šta dalie treba da rade. Ja, koliko vidim. oni na tom putu pokazuju prilično krupan napredak u ioku današnjeg dana«... Politika, 5. jun 1968)

BRANKO PEŠIĆ, predsednik Skupštine grada Beograda: »Naš stav je da

se sva ta pitanja moraju i jedino mogu rešavati demokratskim putem koji” samoupravnom"

je ledini adekvatan društvu sociialističke Jugoslavije. Metod nereda. nasilja i pmit:ska ne može se i ne sme tolerisati. Ovakav metod pogoduje jedino delovanju onih sna-

Ž

specijalno zaposlenosti "ma. Ali... (jedan glas: A da

ga koje su protiv razvitka socijalističke demokratije, samoupravljanja i ravnopravnosti naroda. Evidentni su pokušaji iskorišćavanja mnogih opravdamih studentskih zahteva za razne nekontrolisane istupe«. Politika, 5. jun 1968)

DRAGI STAMENKOVIĆ, predsednik Republičke konferencije SSRNS: »Nasilno je pokušano da se probije kordon, bacane su kamenice i flaše, milicija je upotrebila pendreke i ona je vršila svoju zakonsku obavezu, dužnost. Mi možemo da utvrdimo da li je u nedelju veče bilo drugih ekscesa, tako je došlo do pucanja, ali mi milicija nema iskustva u ovakvim akcijai druže Dragi studemti imaju iskustva?) Ne, ali ja misl:m da se takva pitanja ne mogu postavljati u ovoj zemlji, jer u nmioj mora da bude red i organi milicije moraju da ga održavaju, a i građanstvo traži da bude poštovan red... Istraga će utvrditi, i ako je došlo do prekoračenja, uzeće se na OdgoOVOTmost, ali ne možemo se nikako saglasiti sa parolama »Dole ubice«, kada niko niie ubjiien« (prema neredigovanim stemografskim beleškama sa sedn'ce Predsedništva SSRNS od 7. juna 1968).

MILADIN KORAĆ, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu: »Ako hoćemo da pomognemo progresivne snage na Univerzitetu, a treba ih po-

· moći, onda u tom smislu da određe-

ni politički viđeni političari dođu na lice mesta i razgovaraju. Molim, zašto CK Jugoslavije i CK Srbije misu (mejasno) da dođu na skup i budu izviždamii i da se mi komunisti suprotstavimo da me budu izviždani. Takva je situacija bila i ako hoćete da nam pomognete. možete u ovom smislu da još jedan broj ljudi dođe meposredno ma fakultete i neka se bude spremno na zviždanje u određenoj situaciji« (neredigovani stenopgram, isto),

VERA PETRIĆ, profesor Pravnog

(PRICZA PIKINI.JBŽZŽ EE W NIH |. NOM IN ZA

fakulteta: »Gradski komitet ima mno-

go političkih grešaka i ja to moram.

da kažem. Studenti su pažljivo, jer:ni-

šta drugo ne rade, analizirali svaki. dokumenat svakog pojedinačnog političkog foruma i najviše saglasnosti su'

mogli da mađu.. najviše zajedničkih tačaka i majviše razumevanja kod Izvršnog komiteta CKSKJ... Gradski komitet je pokidao sve veze koristeći sav mehanizam, ubeđujući: radne organizaolje o huliganskom karakteru ovog pokreta što nije tačno: Ne mobžu trideset hiljada mladih ljudi biti huligani. Ncverovanje svojoj omladini nije karakteristika nijednog progresivnog političkog pokreta pa ni,našeg. Ne možemo sve predstaviti mangupima. Meni je rečeno kada sam telefohski Yazgovarala odavde, zašto slušate tai nelegalni odbor. Ja sam u ovom felu, mi smo razgovarali preko plota. Mi nismo mi i vi. mi smo mi i želimo da budemo ovde mi, i na fakultetu. Kaže se: zašto slušate taj nelegalni odbor? To je legalni odbor, izabran. a za mene je nelegalno kada predsednik skupštine bude izmlaćen. Pa se dogodilo« (isto, neredigovani stenogram).

DRAŽA MARKOVIĆ, predsednik Republičkog veća Skupštine SRS: »Izvinite za jednu malu digresiju, ali parola pune zaposlenosti to je antireformska parola. Ja to tvrdim, ja ću da kažem na kome hoćete mitingu i zboru. Parola pune zaposlenosti je u ovom momentu protiv napretka ove zemlje... Puma socijalna jednakost znači odstupanie od principa podele prema radu, znači u stvani Maocetungovska jednakost u siromaštvu... Ja hoću da govorim o jednom drugom idejnom shvatanju koje već traje i koje Je došlo do izražaja u čitavom mizu slučajeva gde sa puno prava nismo dovoljno radikalno ni mogli raščistiti i razrešiti te stvari. To su problemi ispoljeni oko »Književnih novina«, oko leskovačkog slučaja, oko Praxisa, oko Perspektiva

"umesto 'Jaltstičke demokratije, de-

'Šepartijskom

itd. Ne zato što je to negde» već rečećno, ali čmi mi se da ako bi hteli da uprostimo stvari, idejne razlike između usvojemih stavova Saveza komunista i politike razvitka naše zemlje koju vodimo i stava tih snaga su.sledeći: samoupravne SOCi-

mokratija zasnovana na Visistemu, Dpoput parlamentarnih buržoaskih demokratija; umesto

.rukovodeće uloge radničke

klase shvatanje o rukovo: diećoj mlozi inteligemocije i teorije o tome da je na ba-

:zi dosadašnjeg razvitkana-

uke i tehnike radnička klasa urasla mu buržoaziju:i jedine revolucionarne snage u ovom društvu. su inteligencija i omladina (sve podvukla red. K. N.)« isto, neredigovani stenogram).

(Svakome ko je čitao »Književne novine« je jasno da ovakva shvatanja ne mogu da se nađu u njima. Pa ipak, Draži Markoviću treba postaviti nekoliko pitanja: ko se, kada, i u kom bro·ju »Književnih novina«, i u kome članku, zalagao za višepartijski sistem poput parlamentarnih buržoaskih demokratija? Koji je to pisac, kada, i u kom broju ovog lista, dokazivao prednosti buržoaske demokratije nad samoupravnom socijalističkom demokrafijom? U kome se članku, koga autora, i u kom broju, nalazi· tvrdnja da jedino imteligenciia treba da ima vodeću ulogu? Gde je to u »Književnim

Naslavak na 12. strani |*

videla bolje parče! — PFanfulja! Iz očiju joj viri šiljčić! — Svraka ti mozak mposrkala! Poštena ženska! — Sklonila se od kiše. Slučajno zabasala ovamo. — Čeka voz. — Čeka ona tucače! — Možda je pevaljka? — Ko zna? Kiša ne prestaje. — Lepa je...

U krčmi dimljivo. Pod blatnjav i posut opušcima. Zidovi sivi, izljušteni. Fotografije državnika prašnjave. Neka prozorska okna naprsla i izlepljena novinskim papirom. Oko kazanaste furune tiskaju se radnici: rudari u nakvašenim bluzama, moleri u krečnjavim pantalonama, prašnjavi stanični istovarači i goniči stoke.

Za stolom u jednom uglu belasa se ha ljina plavokose žene. Žena ima jedro telo.

U mraku kiša gruva u prozorska stakla.

Radnici oblizuju usne, gledaju žemu, očima gutaju njene obline, laktaju se i iskapljuju rakiju iz čašica. Na stolici se razbaškario Milc računovođa: prebacio nogu preko noge, pocupkuje, istura na videlo vrhove šimi-cipela, pipa čvor cvetnjikave kravate i otkopčava nov rugast kaput. Posmatra plavokosu. Ispi ja raiju i viče: — Stanoje, zar nemaš nešto jače?

Pored šanka nekoliko šofera mljaskaju kiseo kupus i posmatraju ženu i Mila.

— Kao da vodu pijem! — uzvikuje Mile, mršti se i gura od sebe čašicu. .

Rmpalasti šofer priskoči do Mila i viknu: — Šta se prsiš? Dvaput više ću da popijem od tebe! — 1 ovlaš pogleda ženu.

U krčmi se za trenutak prekide razgovor. Pljuskara voda u šanku.

— Kabuzo — zacereka se Mile — znam kako šoferi loču. Ali ako budeš pio sa mnom, usraćeš se posle pola litre.

Radnici se uskomešaše:

„— I Mile i Kabuza cibaju na plavojku. Ništa ne vredi Kabuzi, grdan je, od glave do ete na naftu bazdi. — Mile ima novo odelo. Sar je, školac! — Lud si! Žena oće dobru

— Stanoje, donesi rakiju u dva lomčeta od pola litre! — podviknu Kabuza. :

Žena se zagleda u ljude. Ima vlažne, pune usne. .

— Zbog nje piju! — Mile se kurči pred njom! SRI Kolbuzal — Mile bi državu prodao z ženske! — Kabuza bi po kiši pošao na Kopaonik da zna da ga gore čeka neka.

_— Kabuzo, pokaži tom Ššiljokuranu kako se. pije! — dobaci jedam šofer. ;

— Pazi kako se izražavaš! — prošapta neki od radnika.

|

Ljudi se zbiše oko dvojice napijača. Stafoje zaklima od šanka noseći dva zelena ončeta,

Žena zapali cigaretu, Radoznalo posmatra napijače. Iza njene glave kiša pljušti po prozorskom oknu. Žena ima mežno, lepo lice.

Radnici zapevaše: »Oj, rakijo, slaba jaka, sad si pala pred jumaka!« Otvaraju se usta, pokazuju se Žuli i krnji zubi, migolje crne i neobrijane brade, Žile iskaču na vratovima pevača. ·

Furuna bubnja. li

Kabuza naže lonče. U grlu mu zagrgolji. Na Milovom vratu zaigra jabučica. ,

Radnici umukoše. Napijači glave prazne lončiće.

Stanoje donese druga dva lončića. Radnici zapevaše: »Popij je do dna, na dnu je zgodna!« 4

Kabuza u krupnim gutljajima ispi. Zatrese glavom i podrignu. Mile zastajkuje. Radnici se dižu na prste, gurkaju se, istežu vratove... Sa Milovih usana skliznu desetak kapi. Oči mu zakrvavile, čelo se orosilo znojem. Mile ispi i ispusti prazno lonče.

Žena se nasmeši. Rukom popravi gustu zlatastu kosu.

— Loče Mile! Bekrija! — Ispod šljivove grane sc rodio. Rakijom zadojen. — Ne preteruj! Za Mila ie limunada. — Mile se duva pred ženskom. Otrov bi posrkao zbog nje. I jeste parče! — Marka za varoš! — Raško, Raško, pišao bih, pišao da se čitava Wutopiš, nestaneš! — Nikako da se omrsimo mi, radnici. Sve bolje ženske pograbili budže, direktori, parajlije i studenti. — Ne lupaj! Misliš da su fe makarminisane bolje od tvoje Milike i moje Stanije?! — Žena je žena! — Rupa kao rupa!

Kabuza svuče vindjaku i baci je ma sto. Osta u umazanoj pamučnoj potkošulji. Ocrtavaju mu se buraste grudi,

digoše iznad

se Studentska pobuna

Tekst napisan oko 6. maja

Solidarnost sa međunarodnim. studentskim pokretom — fim pokretom koji Je iznenada, u toku slavnih časova, upravo uzdrmao takozvano društvo blagostanja savršeno oličeno u francuskom ~ društwu — ta solidarnost koju ovde potvrđujemo predstavlja pre svega odgoVor lažima pomoću kojih sve političke institucije i formacije (sa malim izuzecima), sva sredstva informacija (gotovo bez izuzetka) naStoje već mesecima da izvitopere ova] pokret,

izopače njegov smisao ili čak pokušavaju

a ga učine smešnim.

Skandalozno je ne uočiti u ovome pokretu ono 'to u njemu traži sebe i što je u Ppitanju: volja da se svim sredstvima izmakne

jednom poretku koji je otuđen, ali *ako sna-.

Žno integrisan i tako strukturiran da postoji opasnost da čak i njegovo osporavanje uvek bude okrenuto u njegovu korist. Skandalozno je i ne shvatati da je nasilje zbog koga se zamera izvesnim vidovima ovoga pokreta samo odgovor džinovskom nasilju pod čijim se okriljem održava većina savremenih društava i koje divljaštvo policije otkriva.

Osuđujući bez ikakvog oklevanja ovaj skan-

dal, želimo da istaknemo da je od najvećeg, možda presudnog značaja da, suočen sa vladajućim sistemom, studentski pokret, ne dajući nikakva obećanja već, maprotiV, svako preuranjeno afirmisanje, suprotstavi tom

KNJIŽEVNE NOVINE

odbacujući

sistemu i sačuva moć odbacivanja koja je, po našem mišljenju, kadra da otvori novu bu·

dućnos*. Muk!

Tekst napisan oko 12. maja

ı

Svojom moći odbacivanja i trajnim borbenim pokretom koji je tesno povezan sa svim radnicima, studentska pobuna zadaje možda odlučan uđarac eksploatatorskom i tlačiteljskom sistemu koji vlada u našoj zemlji, Tim istim pokretom studentska pobuna doprinosi našem oslobađanju od političke smrti, i čak potresa aparate tradicionalnih političkih formacija i partija. ;

Treba sve učiaiti da bi se sačuvali smisao te pobune, originalnost akcije koja se u njoj ispoljila i nova sloboda koju je ona već sada osvojila za sve. Ni jedna organizacija ne može danas tvrditi da jedino ona predstavlja revolucjionarni zahtev, to jest komunistički zahtev.

Da bismo, sredstvima . koja su mu svojstvena, podržali džinovski pokret: radnika, pokret u kome se konkretno ostvaruje jedinstvo, i da bismo onemogućili svaki ideološki ili praktični pokušaj koji bi težio ođvajanju borbe radnika od. borbe studenata, odlučujemo da se pridružimo Akcionim odborima za podršku Pokretu 3. maja i njegovo nastavljanje. ; Moris Blanšo

Milisav SAVIĆ — Kabuza je maher za ženske! — Kažu

da ima dvesta recki. — Kakvih recki? — Budalo! Svaka prevmuta cura — recka u blokčetu. — To mu je sva zanimancija. Ne bavi se čovek politikom. — U džepu skuplja slike golih ženskih. — Flit je on za ženske!

Radnici zapevaše: »Popij je, Kato, popij je, zlato, tebi je dato!«

Kabuza ispi. Mile povuče nekoliko gutljaja i zastade. Iz usta mu šiknu rakija. Mile se strese. Lonče mu se ote iz ruku i zatandrka po podu. Mile zapuši rukom usta. Kroz prste mu se razli bljuvotina. Mile se prući po podu.

Radnici se uzmuvaše.

— Pozlilo čoveku! — Stanoje, vode, šećera!

— Nek se uzbljuje, biće mu lakše! — Meći prst, meći! — Petlić! Gde on može da pije s Kabuzom — alom?!

Kabuza se izgura iz gomile. Pogleda u ugao gde je sedela žena. Oči mu razjareno sevniuše: plavokosa beše iščezla. Na stolu je svetlucala prazna čašica i pepeljara puna opušaka. Bilo je tamno i dimljivo u krčmi. Pod je izgledao prljaviji, ljudi ružniji i odrpaniji. Nije bilo ženinog jedrog tela, njene zlataste kose i sočnih, vlažnih usana.

Kabuza zgrabi krajeve stolnjaka s najbližeg stola. Čaše, flaše, tanjiri, salate, viljuške 1 pepeljara pomešaše se, zazvečaše. Kabuza zavitla Jastučastim zavežljajem i tresmu u zid. Stolnjak puče. Crni sok iscure. Na pod se prosu srča.

Nasta muk. Čulo se kako drva plamte u

runi.

Škripnuše ulazna vrata: omamji čovek u blatmjavom seljačkom odelu uđe klateći se i naglo zastade. Susrete se s mrkim Kabuzinim pogledom, pokunji glavu i tiho reče:

— Kiša je prestala.

i sa 9, strane P i ft a n j e

sprečavano potpuno objektivno obaveštavanje javnosti o događajima, pa mije demamtovana ni dezinformacija o uzrocima incidemta, Što je imalo za posledicu širenje uznemiremosti i straha, cepanje jedinstva radnih ljudi i narodmih masa u vreme kada je ono ovoj zemlji najpotrebnije, harangiranje radnika protiv intelektualaca i stručnjaka; zašto je, i pored izvanredno dobre i objektivne izjave IK. SKS i IK SKJ, vršeno mobi ije i harangiranje radnika i građana protivu studenata, zašto su formirane udarne zaštitne grupe; zašto se toliko upomo okleva sa utvrđivanjem krivaca za brutalnosti prema studentima, koje su komstatovali na licu mesta drug Minić i ostali; zašto svi oni koji su, na očiglednu štetu prema marodu, samoupravnom sistemu, socijalizmu i demokratiji, pogrešno obaveštavali javnost o studentskoj OE nisu bar sada, posle Titove izjave, pozvani da svoje stavove koriguju, Što bi potpuno razbilo nespokojstvo masa, koje još nije iščezlo; zašto ı bezbrojni drugi komuimisti, a ne samo drug Tito i izvestan broj njegovih saradnika, ne uvide i na delu ne potvrde da će za našu zemlju biti mnogo korisnije da, u uslovima objektivnog obayveštavamja i doslednosti na bazi izjave druga Tita, studenti i nastavnici mirno nastave svoj rad, da ga prošire i intemziviraju, pristupajući reformi univerziteta na osnovama samoupravljanja, u skladu s potrebama privrede i kulture, a ostali radni kolektivi da pojačaju svoje napore u okviru reforme; treba se založiti za objektiv-

< it

. TLUSTROVAO HALIL TIKVEŠA

odgovornosti...

no obaveštavanje javnosti ı ispravljanje grešaka nanesenih poluistinama, čime se još uvek neko vešto služi.

Očigledno je da su stavovi po ovim i sličnim

· pitanjima, i još više društvena praksa, u skla-

du s onim što smo čuli od druga Tita, najbolja prilika da birokratske zverke pokažu svoju ćud, da se vidi ko je za reformu a ko ne, ko je za socijalizam a ko ne, ko je stvarno progresivan i patriota, a ko nosi samo masku progresivnosti,

Prof. dr Dušan Stanković

VINJETE U OVOM BROJU: SLOBODANKA ĐORĐEVIĆ