Književne novine

UNIVERZITETSKA BIBLIOTE a i "Svetozar Marković" ie i 5

BEOGRAD Bulevar Revolucije 71

LIST ZA KNJIŽEVNDST UMETNOST | DRUŠTVENA PITANJA

Godina XX Nova serija Broj 337 BEOGRAD, 28. SEPTEMBAR 1968.

List izlazi svake druge subote

Cena primerku 50 para (50 dinara)

NEC OM NR aa ai 9 Bika OL ı ay: ora E E U MNOM Pavle ZORIĆ

75 – (Odišnjica rođenja OON

boasa IU0DG2) (BiPR)|}diS|d0)dj AO AMTI-ISTORIJA

»NAJMANJE SU OBA ROMANA ISTORIJSKA, iako se zasnivaju na memoarima tog vremena i arhivskoj građi, kaže u jednom intervjuu Mi loš Crnjanski za prvi i drugi deo »Seoba«. lako Vuka Isakoviča znamo iz memoara Piščevića, u romanu to nije istorijska ličnost nego fikcija. Iako je familija Isaković opisana na osnovu skrupuloznih i dugogodišnjih studija, i Trifum, i Petar, i Đorđe, i Isak Isaković, u romanu su samo imena. Sve ostalo je fikcija, Kraj svih istorijskih podataka o onovremenom Beču i Kıjevu, oni nisu istorijski. lako su sve žene u fim romanima rađene na osnovu modela iz Života, ni Dafina, ni ćerka senatora Stritceski, i Bogdanović, ni ćerka kapamadžije iz Rume, nisu živele, ali su stvarnost, ipak...«

U ovom odlučnom odbacivanju svake pomisli da se »Seobe« posmatraju kao istorijski roman (»Istorijski romani su zastareli i zastareJa forma«, kaže Crnjanski) treba tražiti Osnove njegove poetike. Nije reč samo o tome «a je autor, zahvaljujući svom velikom daru, uspeo da preobrazi istorijske činjenice. Svaki daroviti pisac, bez obzira kojem smeru prikazivanja života naginje, preobražava realne činjenice. Opšteprihvaćena tvrdnja da književnost nije reprodukcija života podrazumeva i to da pisac, ako je zaista stvaralac, uvek transponuje Životnu materiju. U slučaju Crnjanskog, ukidanje istorijske činjenice kao objektivne, svevažeće, vidljive datosti ima, dakle, i jedan DPposeban uzrok. Crnjanski se služi istorijskim zbivanjem samo kao pretekstom, kao okvirom u koji postavlja svoj imaginarni svet. Prisustvo istorije manifestuje se na stranicama jednop romana kao veran opis takozvane istorijske istine, kao dokumentarni metod, težina podataka, narativni realistički postupak pomoću koga autor rekonstruiše jedno doba. Crnjanski nema te namere. On nastoji svim snagama da ukine bezličnost, težihu, oporost i neutralnost istorijske činjenice i da umeslo nje stvori svct koji se drži vlastitom snagom, koji lebdi u brostorima sna. Njegov metod je u najvećoj meri antjrealistički, antinaturalistički. Ovo potpuno odbacivanje je utoliko. zanimljivije Što sc VIŠI na samoj pranici realističkog opisa i priče. Crnjanski slika, između ostalog, ratni pohod Slavonsko-podunavskog polka, ali i to je Samo prividno slika bitaka i ratnih doživljaja. U stvari, postupcima vojnika i samog Vuka Isakoviča oduzeta je realistička verodostojnost. Čak i ratni prizori, inače najčvršci, najviše »istorijski«, »činjenični«, prikazani su u lelujavoj imaginarmoj klimi jednog košmarnog sna.

Istorija, po shvatanju Crnjanskog, nije ništa drugo do nepregledni i beskrajni masakr. Njegovi junaci, budući da moraju uzeti učešća u istorijskim zbivanjima, osećaju nepodnošljivo vađenje. Oni pošto-poto, hoće da pobegnu od te istorijske neposrednosti prepuštajući Se Sdunjarenju, pasivnom posmatranju prirode, Priroda je večna i ona pruža utehu čoveku koji u istoriji ne može đa nađe svoje mesto. Zato boja neba, huk reke, sumrak, šume zauzimaju važno mesto u imaginarnom prostoru proze Miloš: Crnjanskog. Oni nisu tu dekori, već, aktivni činioci. Čovek je vezan mnoštvom nili sa prirodom koju oseća kao živo biće. Ali Crnjanski ni predele ne gleda u klasičnoj realistićkoj per.spektivi. Oni obrazuju jednu celinu, ustreptalu, | RON živu, PTL pota dramatičnosti, koja | ava O UM RA.SO | · ima simbolični smisao. Blatnjava polja i mutne 70 ) MILS CRSTANSET } ; vu a : vode Dunava u »Seobama« nameću se kao op-

ı . 4 i . i sesivna slika: nesrećni život glavnih ličnosti

ao auunemmuurusunmueuunirannuueummuersmuuuuuuuraunumuumuenuumiuu run unmmumnmuuunemi ramenima ovog romana dobija u njima odgovarajuću Vi1 _ VBA o ; O %0v vare fr Mayi5 - zuelno-simboličnu dimenziju. |

) S druge strane, glavne ličnosti, Vuk i Aran-

98 Matija O NI LIL: IFA : . | | | ı Tea đel Isakovič i gospoža Dafina, nemaju strogo n _ I-: ; U i E NKI J | . 0 TZ. definisane karaktere. Njihov duševni život: ic , .. 1 “| id ı .. Pe bb. i | rastrzan, prepun protivrečnosti. Oni čine kora.

Smisao jubileja” beogradskog Narodnog pozorišta

SEZONA koja je počela ovih dana u celoj, našoj zemlji nije za beogradsko Narodno pozorištc obična pozorišna sezona, kao ŠtO mi njegov stogodišnji jubilej, u kulturi u kojoj se kontinuiteti teško uspostavljaju, nije običan jubilej koji bi trebalo pozdravljati samo svečarski, kao što se slične svelkovine :po jednom određenom edu i osveštanoj fradiciji obično ·proslavljaju. Uloga koju je odigralo Narodno pozorište u Beogradu, u toku proteklih stotinu godina, u stvaranju i negovanju našeg pozorišnog izraza, podizanju scenske kulture, formiranju pozorišne' publike i kultivisanju njemog ukusa, obavezuje da se povodom ovog jubileja podsetimo svega onoga što je beogradsko Narodno pozorište učinilo tokom minulog vremena i što činii danas. 1 da o nečemu od toga kažemo po nekoliko reči.

od arh pozorišnih predstava u Beogradu, u »Teatru na Đumruku«, krajem 1841. godine, do završetka sadašnje zgrade i prve predstave 7. novembra 1868.., moralo je da prođe punih dvadeset i sedam godina. Potrebu postojanja Narodnog pozorišta, koje bi prema prvim prosvetiteljskim zamislima trebalo da bude škola u kojoj će se ljudi učiti ne samo kako treba da žive nego i kako treba da umiru, i koje će služiti prvenstveno moralnom usavršavanju, uviđali su gotovo svi prosvećeniji beogradski krugovi. Ali materijalne mogućnosti bile su male, ono Što mi nazivamo objektivnim Tpreprekama često jc bivalo nepremostivo, a i različiti otpori nisu se mogli polcenjivati. Narodno pozorište je na 1zvestan način podigao narod sam sebi, mada to ne piše na njegovoj zgpradij,.kao što piše na zgradi praškog Nacionalnog. divadla. Postojala je državna pomoć, sam knez Mihailo dao je dosta i švoga novca, ali su, sitnim i krupnim, prilozima u novcu, materijalu, i kasnije; u stvarima za pozorišne potrebe, mnogo učinili i rođoljubivi građani grada.koji su, nepunu godinu dana pre no što će se otvoriti prva redovna sezona, napustili turski garmizoni. Podizanje zgrade Narodnog pozorišta ma taj način bilo je i neka vrsta manilecstacije solidarnosti, za kakvu je znalo romantičarsko doba.

Od prve pozorišne predstave do danas, Narodno - pozorište u Beogradu, kad sa.većim kad sa manjim uspehom, negovalo je domaću dramu. U početku to je bilo sastavni deo njego ve kulturne misije. Prve uprave su stimulisaje pisce da pišu za PpOZOTišle, htele da se prilagode ukusu „publike koja je u pozorištu, kao i u literaturi uostalom, Želela istorijska dramu, YOdoljubive komade u kojima će se VCličati majveće vrednosti romantičnoP sveta. Ljubav prema rodnoj zemlji i voljenoj ženi. Kasnije, kako se ukus publike menjao, obavljao se i proces kultumog raslojavanja i diferemcira -

Nastavak ma 2. strani

UMANOVIĆ:

BEĆKOVIĆ DP DEV li |

ke neočekivane, logički nemotivisane, zapanju-

J ŠON juće iznenadne (Aranđelova bezumna ljubav

| | 7) : O ' eb My KUTA , | prema gospoži Dafini u časovima njenom umi-

Povodom jedne nesreće | My | Izvozni pesniče fuđeg·slobodoumlja! | | . vanja, npr.). I sam odnos gospože Dafine

Radio-amateri već danima uzalud čekaju, | , Postao si automat za humanizam, · | WMRJ S) 7 prema mužu i deveru nije obrazložen sa tačke

Zašto ćutiš ti koji si uvek govorio? U koji je dovoljno ubaciti tužiu Vest, | gledanja tradicionalnog realističkog: romana.

Zašfavhich đutaob m Pa da prolije suze mastila! OR. M MOO ER Sa . Njena privrženost čas jednom, čas drugom

. Kao što ćute ohi koji uvek ne mogu govorit.. DBesposleni.orfeju nepogrešive zemlje! O Si i bratu izgleda ponekad čitaocu naviklom na rca. Gde si, dežurni pesniče, prva pomoći, široka slovenska duž Smeran si u Moskvi, a hrabar u Rimu! kaya i" ; lističke romane nedovoljno objašnjenom.

U zamskom snu ili na odmoru? . Osudio si zločinče kojetraži 'Jaterpol. | Š i Došli smo do konačnog odgovora: Crnjanski

· Možda je tvoje srce u kvari, Štajnbeku si iskonao erob u Vijetnami. | zapravo ne želi da objašnjava da pribegava

, Možda opevavaš neku veću nepravdu, : ' \Mfrtvom Staljinu si skresao sve u brkove. : logičkim motivacijama 'tradicionalnog romana

| Možda nemaš pojma šta se desilo. · lebe Su,ubili pre Kinga! aim žal racionalnim tumačenjima svakog postupka i

(Bože šta li ćeš učiniti kad čuješ?!) · Njegova deca nisu mogla prići odru od tebe. ia svake misli. On oživljava duševna zbivanja u

Ti se bar nisi štedeo! Waspisao si potermicu za ubicom Roberta Kenedija. . : njihovom mutnom, neprevrelom, neiskristalisa-

Nijedan metak nije ispaljen — lentijeru tuđih poraza i opštih osećanja. | :.. nom, nesleđenom obliku; prikazuie životne to-

_- ; Da -febe wije zaplakao! \Vajteže kazne za ubice:su tvoji stihovi, kove onakvi kakvi su pre nego što ih analize

e nesreće si u TROTAOČKOJ, krizi, . Da POBHika: a7OV QL SAVIĆOJI IPOMOČ S —: | ce i definicije uobliče u formule.

Nesreća, je tvoja razonoda i hrama. | Da podigneš glas protiv-hapšehja u Boliviji. Vr SNM Vaz (a urin ama ari l i

Bidili su te u pola noći da opevaš mrtvace,.dok su Vi: „Kolice tebe Otaku! 00pleičb pravde? n i DO OEORE KU 1 PLHOGIK hi ljudski ambiTvoja poezija jc kalendar zločuta, epidemija, zemljotresa. svakoga si zadužio osim svoj harod! | Liki f ite _ POPU RON Dprikaziije onako kako to zaMorao si daleko putovati da bi pronašao nepravdu. Sto je nepravda 'dalja tvoj protest je glasmiji. / | Hevadija i ! io : di el a - TOTAL „doživPo svetu tražiš razloge da bi voleo svoji zemlju. a | Tvoje protestne pesme prevedene su i na češki. - zije iojći ObseuUikanj MI ai (08 bre ip a

\ IU Boinga je tvoja radna soba. i: ON Na woju maranticu čovečansivo .dolazi da rida! OS | OP o 0rpztedi. Sou OI 8 Š Po i :& ića igraju Došao si iz Sibira da nam pričaš o Crhcimad. . GTI Ko mnogo plače, dugo živi! | | FR. .JA ste da stvori ePyočionalnu || o a STOO 4018

i Jedini živi samoubico staklenih suza! i i /voja suza hema zavičaja!. O LS OUR al Tena KatmaeFRU NAR Šivoč JBGgUn Bal, je Tamo gde se može sve napadati — sve si hapa0., . ; Na tuđem grobu plače .Rus, ' bi pa, tako rastvorenop Prdobra GetOB DRU : Zaboravio si gde ti je kuća! __ SLATI ı| Dezertor Rusije! , ? X% cio { 100 bovljenog, mogao dublie osetiti Ovai cilj, i ko Zla: koja otkhrivaš «deca odavno uče u OSHOVIOJ Školi, » i . * Ua čl LN SVeSiIO postavljen s ačfignni VO Ovai cilj, iako Ti si jedini sayadio m borbi protiv nmemašfine. Beograd, 3500; JAVO aSeoba O POC JD snagom ulmelNajeo si se pevajući o tuđoj gladi. septembar 1968. god. 00 NR najvećoj meti. Kao da SU stVarane '(Hayočifb

Nastavak na 12, strani

Ne &