Narodna milicija

_ сробшшка broz vebove

Materijalističko. proučavanje i tumačenje istorije uslovilo je i novo gledište proučavamja porekla: fizičkog vaspitanja i vežbanja. Radi se sada, o tome da se fiskultura više ne smatra izolovanom pojavom. u. istoriji, već kao manifestacija i rezultat ljudske aktivnosti koja je uslovljena političkim i ekonomskim „društvenim uređenjem u datom vremenskom periodu.

Metode proučavanja istorije, koje su dali materijalistički maučnici, sa Engelsom na čelu, omogućile su da se istorija fizičkih vežbanja proučava još iz vremena pre naše ere, odnosno u njegovim najranijim korenima. Proučavanje istorije fiskulture pomoglo je da se osvetli celokupam život i rad tadašnjeg čoveka i društva, jer je fiskultura bila uvek uslovljena, pojava društvenog uređenja i društvenih odnosa. Ovakvim tumačenjem porekla fiskulture mogu se potpumo objasniti stalne promene u formi i sadržaju kroz koje je: ista. prolazila kroz stoleća.

Kapitalistički režimi, da bi fiskulturu zadržali Као · pogodno srestvo za održavanje svoje vlasti, stalno. su lansirali teze o mepolitičnosti fiskulture, kako bi njihovi istoričari izbegli da izmose prave uzroke dubokih korena društvenih uređenja, koja su se stalno menjala, jer je uvek bilo jakog odraza društvenog uređenja ma gledanje i nad fiskulture. Zato je razumljiv pokušaj reakcionarnih istoričara da od istorije prave fromologiju kao bi ostviarili mišljenje kod ljudi o nepolitičnosti fizičkog vežbanja i sporta. Ovakva: nakaradna tumačenja. mi: danas pobijamo, jer su mam tvorci maiterijalističkog shvatanja istorije dali dosta podataka o društvenim promenama, a samim tim i o promenama u fizičkom vaspitanju. Kada je jasno da društvemo uređenje zavisi od ekonomskih uslova, a da je fiskultura uslovljema društvenim uređenjem, onda je proučavanje istorije fiskulture materijalističkim · načinom majtačnije.

Fizičko vaspitanje u svojim najranijim formama je čisto fizičko obrazovanje koje je tada bilo i jedino. vaspitanje. Život najranijeg čovečijeg pretka pretstavljao je od rođenja pa do suurti stalnu borbu za održavanje Života, a presudnu ulogu 51 imale telesne: osobine i Sposobnosti. Zato se celokupno vaspitanje prvobitnih ljudi sastojalo u telesnom vaspitanju, a načinom prenošenja iskustva: starijih na mlađe. U doba srednjeg divljaštva vaspitanje u fizičkoj kulturi nije još bilo meko plansko delovanje, već se svodilo na spomitamo imitiranje. Prve pouzdane 'ragove malazimo па umetničkim radovima koja datiraju još iz srednje minojskog perioda oko 1.500 godina pre naše ere. Na ovim najstarijum umetničkim radovima srećemo razne elemente fizičkog vežbanja i razne vidove takmičenja, kao borba s bikom i dr. Iskopavanjem starog grada Krita pronađeni su ostaci prvobitnih stadiona koji nam potvrđuju da je već u to vreme bilo takmičenja u određenim formama. Borba sa bikom

je jedna od najranijih grana takmičenja. Nekoliko stoleća '* ·kasnije pored takmičenja već srećemo i treninge. Stva-

ranjem ratnika aristokratskih porodica pojavljuju se takmičenja u pesničenju i trčanjima sa oružjem.

Raspadanjem robovskog uređenja i stvaranjem prvih država sa robovlasničkom ekonomskom osnovom. nailazimo već na period planskog i S:stematskog fizičkog vežbanja. Funkcija ovih prvih država је bila da održe ro: bove u potčinjenosti i da spreče svaku neposlušnost. Fizičko vaspitanje sada se uvodi kao obavezno vaspitanje muškaraca, dok kod Spartanaca i za žene. Interesanino je pomenuti kod Spartanaca da su Se o fizičkom vaspitanju mlađih starali određeni ljudi van porodice, dok su decu koja se rode sa izvesnim fizičkim nedostacima, ili рак bolesna, ubijali. Kod Grka srećemo škole za fizičko vežbanje takozvane gimnazije, gde su se pripremala samo muška deca. Za razliku od Spartanaca grčka deca su živela kod roditelja, a samo preko dama provodila i gimnazijamia, Pored vojnih veština u Atini, i Rimu su se održavala i sportska takmičenja. Već u ovom periodu poznata su bila razna takmičenja koja se i danas sprovode. Tako su Grci održavali takmičenja u bacanju diskosa, koplja, a od skokova poznat je skok u dalj koji se je izvodio sa teškim bučicama u rukama. Od trčanja što se prema iskopanim stadionima može utvrditi, čuveno je bilo trčanje na 192 i 384 met. kao sprinterske staze i oko 1600 i 5000, kao staze za istrajno trčanje takozvani »dolihodrom«. Rezultati nisu pozmafi, ali se veruje da su takmičari raspolagali velikim sposobnostima. Iz OVOB vremena potiče i maratonska trka ma 49 km. koja se i danas sprovodi, a uspomena je na jedmog grčkog ratnika koji je bez odmora pretrčao 42 km. da svome narodu donese vest o pobedi nad Persijancima.

Baveći se mnogo fiskulturom, Grci Su se takmičili rado, i takmičenja su bila vrlo omiljena u narodu. Pobednici su uživali velike počasti i povlastice. Zbog toga su atletska takmičenja postala kao obavezni deo narodnih verskih svečanosti. Vremenom su ona postala glavni deo verskih takmičenja i ovo je početak olimpijada. Igre i takmičenja ističu muške osobine i u njima učestvuju samo muškarci sem kod Spartanaca, a heroji u grčkoj mitologiji postaju polubogovi. I OVO je jedam od uzroka da su se verske svečanosti kasnije razvlile tu olimpiske, a koje danas poznajemo kao najznačajnije fiskulturne manifestacije antičkog sveta. Prvo takmičenje u pesničenju srećemo kod Rimljana. Rimljani su na rukama. zamotavali dugačke kaiševe na kojima su bile željezne kvrgice. Kod Rimljana je omiljeno bilo i loptanje. Najinteresanttnija takmičenja kod Rimljana: bila su borba sa divljim zverovima. Da bi. odvratili eksploatisane mase od životnih problema rimski vlastodršci su takođe priređivali razna takmičenja u cirkusnim arenama, zatim borbe bojnih brodova, što kod Grka nije bio slučaj. Kod Rimijana su poznate bile i gladijatorske škole. |

Pred početak naše ere nastaje kriza u robovlasničkom uređenju i kao rezultat toga dolazi do uvođenja plaćeničke vojske. Sinovi povlašćenih klasa ne spremaju se više za ratnički poziv, me vežbaju Više dovoljno da bi mogli magstupiti na takmičenja i zato njihovo mesto Zzauzimaju plaćemi borci koji se fizičkom vežbanju odaju kao pozivu. Hrišćanstvo koje se početkom naše ere snaži, svom Žestinom udara protiv raznih takmičenja i igara i

29