Narodno blagostanje — dodatak

122

zuje naša tablica. Krajem 1929. godine imala je ona, koje u

svojim blagajnama koje kod Narodne banke i Poštanske štedionice 575,7 miliona dinara. U 1930. godini ta je suma znatno |-

smanjena i iznosi sveza 120 miliona dinara. Sa gledišta likviditeta mislimo da to smanjenje nije ni najmanje alarmirajuće, Suma od 120 mil. din. na ukupne privatne uloške na štednju od 520 miliona dinara dovoljna |e za obezbeđenje likviditeta naročito kad se ima u vidu da Državna hipotekarna banka ima tako isto vrlo velike sume dugoročnih uložaka u punom smislu reči i da ima još kratkoročnih plasmana. Interesantna |e stvar da Državna hipotekarna banka pokazuje u mnogom čemu paralelnost sa Poštanskom štedionicom; i njezin završni račun za 1930. godinu nosi {u karakterističnu osobinu, da su disponibiliteti znaino smanjeni i da-se usled toga poravna izvesna napetost.

Ministarstvo finansija ima u pasivi 4 razna računa. Onaj, po čl. 101 zakona, od 45,8 miliona dinara pretstavlja čistu dobit bančinu, koja pripada državi. Drugi od 30 miliona dinara je jedan obavezan depo. Treći od 20 miliona dinara je garantija za anuitet za zajam po ugovofu od 1929. godine sa društvom Batinjol. I četvrti je redovan pravi tekući račun, preko koga se obračunavaju mnogobrojne međusobne transakcije. Jedan račun preistavlja· potraživanje Min. pravde za sekvestriranu meprija-

telisku imovinu. Račun izravnanja: АКкНуа 1927 1928 1929 1930 u hiljadama dinara Blagajna 12.598 26.695 66.608 42.397. Žiro rač. kod N. banke. 190.507 137.017 455.812 25.821 Ček .rač. kod Pošt. šted. 13.394 - 25.403 53.403 51.996 Ukupno 216.400 „189.115 „575.783 120.215 Zaimovi na nepokret. 1527.254 1946.658 2098.460 2290.628 Zajm. na prir. i prih. 221.328 281.946 310.270 472.954 Zaim. vodnim zadr. 78.892 80.123 77.292 78.217. Hrat..zaimovi za građ. 72.118 9.290 5.500 800 Menični zajm. na hipoteke*) — — — 39.703 Zajmovi na zaloge 36.503 87.830 108.859 · 96.884 Domaće menice 57.434 51.801 57.661 94.758 Rač. drž. blag. i Min. fin. 233.470 252.711 39.921 „142.776 Razni tek. računi 333.092 10.571 23.560 86.159 Nepokretnosti 11.917 31.967 57.821 74.653 Kaucije i raz. ostave 17.491 25.265 69.251 165.624 Razna aktiva 182.318. 165.146 159.094 96.837 Otkupljene vred. = — =. 110:577 Vrednost rez. fonda = — 35.927 52.500 Vrednost fonda za amor. bančinih zgrada = _ 2.168 3.662 Pasiva Samostalni fondovi 77.426 70.383 13.260 | | 781567 Razni fond. jav. ust. 471.986 600.613 1157.239 1220.633 Rezervni fond 10:515 29.084 40.646 56.561 KMapitali jav. ust. 228.911 „293.667 351.901 400.350 Priv. kap. i dep. 273.335 „364.031 455.500 528.911 Fond za amort. | banč. zgrada -— — — 10462 Bančine založ. 1000.268, 969.000 „927.961 896.609 Avans kod Franc.-Srpske | banke iz 1913. g. 5.000 5.000 5.000 5.000 Avans kod Švaj. Bankferajna | u Baselu iz 1929. g. — — 65.664 65.664 · Avans kod S. B. Seligman u Njujorku iz 1928. g. : | 113.600. — "Tek. rač. Min. fan. i Min. pravde i Drž. blag. 269.916 „307.703 159.566 159.022 Razni tek. računi 531.097 266.760 · 226.116. 289.907 Tek. rač. društva „Batinjol” | ad. Pariz = = — 68.123 Тап ете 4.656 4.288 4.950 5.671 Zbir pasive 2988.322 3132448 3621.583 4096.656

о Račun gubitka i dobitka Rashodi

1927 1928 1929 1930 u hiljadama dinara . Kamati po 'kapit. 18.600 26.495 33.241 39.647 Kamati po fondovima 24.139 27.674 30.799 45.915 Kamati po tek. гас. . 32.247 38.968 21.815 18.471 Кат. ро Кироп. 1 хајт. па strani 45.989 67.103 63.557 61.005 'Ukupno 121.074. 160.240 149.412 165.039 Provizija — 1.334 587 541 Troškovi po budžetu 8.023. 9.904 11.864 14.068 Ažija 219 12 — 160 Otpisi 3.427 9757 · 10.485 20.979 Dob. i gub. po poslovima — 1.136 7.388 · 7.188 Čisti dobitak 51.737 41.650 55.008 63.015 Račun tantijeme 4.656 4.288 4.950 5.671 Račun rez. fonda — 8.672 10.011 11.468 Dobit države 47.081 34.689 40.045 45.875 Prihodi Kamati po zaim. na nepokretnosti 107.076 156.108 173.40 193.195 Kamata po zaim. na prir. i prihode 14.696 24.150 26.165 38.333 Kamata po zajm. vodnim zadrugama 4.618. 6.371 6.358 6.332 · Kam. po zajm. za građ. 6.189 1.980 519 Kam. po zajm. na zalog. 1.237 4.695 9.085: . 9.453 Kam po zajm. na domaće 'menice 3.839 4.987 4.562 6.122 Kamata pa tek. rač. 35.057 28.781 8.520 9.800 Ukupno 173.312 226.902 228639 263.835 Prihodi na nepokret. 86 704 1.564 Prihodi od kupona otkupljenih založnica — 1.765 2.911 3.477 Razni prihodi 11.082 504 1.462 2.469 Prihod i održavanje banč. imanja — — — 1.208 Zbir prihoda 184.485 230.038 234.747 270.992

: U aktivi se pokazuje jedan nov.račun, koga do sad nije. bilo; to su ofkupljene vrednosti u iznosu od 110,5 miliona dinara. To je vrednost Blerovih i Seligmanovih obligacija, koje ie Državna hipotekarmna banka kupila na njujorškoj, beogradskoj i zagrebačkoj berzi u toku 1930. godine, o čemu ona takođe daje opširan izveštaj uz bilans. Suma·od 110 miliona dinara pretstavlja više od 2 i po miliona dolara po kursu od 82, koliko verovatno prosečno košta taj portfelj Državnu hipotekarnu banku.

Ona veli u svome izveštaju, da je po njezinom računu kupljeno u Nju-Jorku za račun Jugoslavije naših dolarskih 'papira za 6,5 miliona dolara i to pet miliona Blerovih i 1,5 miliona Seligmanovih. To |e svega 350 miliona dinara; odnosno 300 mi-

liona din., — ako je uzet gornji iznos po nominalnoj vrednosti.

Međ novinama imamo u pasivi takođe stavku tekući račun društva Batinjol u Parizu od 68 miliona dinara. U svom izveštaju banka opširno .daje objašnjenje koje se sastoji u tome da se ona kao posrednik stavila između države i Batinjola u finansiranju isušenja Pančevačkoga rita. Ista se stavka pojavljuje takođe u aktivi pod imenom tekući račun Ministarstva finansija po državnom zajmu 19209. godine, iz čega izlazi da je Državna hipotekarna banka postala dužnikom društva Batiniol za avansirane sume i da je u isto vreme zadužila državu. Najzad u aktivi imamo kao jednu specijalnost: tekući račun Ministarstva finansija po privremenoj pozajmici od 200,2 miliona dinara, kome nije potreban nikakov komentar..

Državna hipotekarna banka nema svog sopstvenog kapitala, što je uostalom slučaj kod najvećeg broja javno-pravnih kreditnih i novčanih ustanova. To joj nije ni potrebno. Njen prvobitni obrtni kapital sastojao se iz fondova, koji su po definiciji večiti; premda danas ima i mnogo drugih fondova, koji