Narodno blagostanje — dodatak

sti koje imaju članovi ovoga' fonda od svoje Hipotekarne banke.

Ти još dolaze dotacije Fondu, razne rezerve if. d. Može se na. | kratko reći da je ukamaćenje stalno preko 12%. U .koliko Ка- | тата stopa bude i dalje. opadala u toliko će se verovalmo на-

- Клан. manjak povećanjem tuđih sretstava.

U toku 1930. godine na primer. ukupni jZnos uloga ромеćao se za skoro 10 miliona dinara: Fond ima 1312 članova кој :fmaju da plate u toku 1931. godine oko 6 miliona dinara, te s obzirom na чита 20Је Slavnica Се зе ВОЈА АЦ та 10. попа · dinara.

Toliko samo o fondu x) nas manje interesuje sa gledišta analize. БЛАТА да pređemo” na samti Hipotekarnu banku.

: Бабин iztavhanja. . Aktiva

1927. 1928. 1929. 1930.. | _ u hiljadama dinara i | · Blagajna 1.160 1.988 3.540 .. 13.357 Nepokretnosti. 206 . | 29% 296 2.513 'Pokretnosti „142: 142 142 167 Zajmovi: ро tek. računima (hipo- | . "ФеКе 1 ћаг!. од, угеди) | — 64.629 69.766 81.771 na nepokretnosti _ 2.476 2.536 1.516 Ukupno 75. 354 67.105 72.303 83.286 Vrednost garantnog fonda 1.008 1.01 2.867 2.851 Ostave 108.535 ' 80.982 81.346 91.516 | Supergarancije . 12.519 87.929' 106.913 Меп. деро kod Pošt. šted. 1.000 1.000 1.000 i 1:000 Razna altıiva i ažija 29 31 248 302 Разјуа 1 | | Glavnica 16.577 32.192 32.661 42.341 Fondovi 1.387 1.679 3.494 3.813 Ulozi na štednju 23.179 29.684 36.420 53.850 Dugovanja 5.080 | IJ 7D. 4550 | 28 Potraživanje državno 177 132. 1 214 241! Prenosna kamata 910 1.293 13009 , 1.372 Prenosna доби 229 74 24. 174 Тапбјета 370 530 528. 513. Zbir bilansa 48.103 70.713 19.350. [02.477 Račun gubitka i dobitka. Rashodi | Kamata 1.035 2.200 2.602 2.996 Адт nistrativni troškovi 851 160 391 "264. Troškovi po budžetu = 551 645 109 Otpisi' | 43 | 2064. 3.690 4.033 Dobit 3.091 .4.424 5.289 5.131 . Prihodi O | 'Kamata 5230, „ 7.000, 3668 3196 Prih. od vred. gar. fonda, 125 125. 130 130 Zakupnina 214 202 124 179 Razni prihodi 41 ___BO | SO 65 Bruto dobit 5.621 1.398 8.980 9.165.

Kad čovek koji ne poznaje pravnu stranu Hipotekarne banke Trgovačkog fonda zagleda u gornju tablicu a na ime u prvu stavku u pasivi, koja nosi naziv glavnica, on Će· pomisliti

da je to kakvo amerikansko· akcionarsko društvo, jer u Ametici |

akcionarska društva nemaju staliu glavnicu. "Tako se na primer 'glavnica kon Državne hipotekatrne banke povećala od 1927. do

1930. godine od 16 na 42 miliona dinara. Visoko ukamaćenje, ·članskih uloga prirodno je izazvalo foliko veliki interes da je'

· uprava oselila' potrebu da krug lica koja imaju pravo na članstvo suzi, ali je ipak van svake sumnje da će priraštaj članova biti mnogo veći no odliv. To će povećavati stalno. glavnicu koja je jedan od dva najvažnija izvora. kapitala. Diuši izvor su ulošci na štednju, koji rastu istim tempom, naime od 23,1 milion dinara, 1927. godine porasli su na 53,86 miliona 10930, godine. Iz ranijih analiza znamo da Hipotekarna banka 109 govačkog fonda

ima i drugih izvora prihoda, koji su ue vrlo povoljni u slučaju potrebe, a:to.je reeskont kod:Narodne banke i. krediti kod ostalih javno- -pravnih ustanova pod vrlo povoljnim изјоу та. Od tih kredita ona u prošloj godini nije činila nikakve upotrebe iz razloga o kome će biti govora malo .docnije.

Okrugio 100 miliona dinara obrtnog kapitala Hipotekarne banke +rgovačkog топда рјазтапо je u glavnom u zajmove i kasent goilovinu. Zajmovi. 'ižnbse 83,2 miliona dinara a Кеа gotevina 13.3 miliona.

U završnim računima ОВ MJ banke пао (000 najkarakterističnija je stavka blagajna, Која dostiže simu od 13,35 miliona dinara prema 3,5 miliona u 1929. godini i 2 mil. u 1928. godini. To je skoro 17% celokupnog. lukrativnog plasmana, to je možda relativno najveća gotovina u kasi kod naših novčanih i kreditnih ustanova u opšte. To je dokaz da banka nije mogla da plasira celokupan porast obrtnog kapitala u toku 1930. godine, a on iznosi: 27 miliona dinara (10 po zg glav-. nici i 1/ miliona po ulozima na štednju). Od toga je 4.5 miliona upoirfebljeno na otplatu raznih poverilaca, 11 miliona upotreb-

„ljeno na nove plasmane, a ostatak od 12 muliona' |e povećao

blagajnu. To objašnjava uprava vilo lepim i odabranim rečima, vilo, jasno i razumljivo u svome izveštaju. Ona. veli.da tražnja ža velikim: hipotekarnim kreditima za podizanje novih

| građevina gotovo nije:mi bilo, već da su više traženi krediti za

prepravke, za plaćanje dužnih poreza, za izvođenje kanaliza-

cionih radova, za konverziju zajmova povoljnijih uslova i najzad za eventualnu prodaju imanja.. Banka je još u toku 1930. godine primetila stagnaciju u tražnji i pokušala đa kamatnom stopom izazove življu tražnju. Tako je ona u toku 1930. godine. dva puta spustila kamatnu stopu,od 12% ha 10% za članove, a na 11% za nečlanove. To važi počev od 1. а та hipotekarne zajmove, koji su 'realizirani pre 1. januara 1931. godine. А та. nove zajmove još dalje je spuštena kamata па .9% .za članove i 10% za nečlanove. 1 odgov arajuće kod. lombarda sptištena je na 8%.i.9%. Banka namerava da za ranije zaključene zajmove spusti stopu još za 1%, Verovatno. zbog spuštanja kamatne stope kod Раупе · ·hipotfekarne banke. Banka kostaiuje da to spuštanje kamatne stope nije bilo u stanju da oživi tražnju. Za regularne hipotekarne zajmove Hipotekarna banka. trgovačkog · fonda teško izdržava konkurenciji sa Državnoni · hipotekarnom bankom koja |e spustila kamatnu stopu'na 8% i produžila rok ·otplate. Dugoročni hipotekarni posao kod nje imaće većeg pDOleta tek kad Državna ·hipotekarna:banka bude usporila tu vrstu posla, da bi više favorizirala hipotekarne poslove van ·'Beograda i komunalni kredit. Ali {e za srednjeročne kredite,. koje je takođe uvela i Dižavna hipotekarna banka, i u poslednje vreme čini velilcu konkurenciju Hipotekarnoj banci, vrio široko polje rada zbog toga što Državna hipotekarna banka ne može imati Onaj elasticitet u poslu, koji ima prva, 3

То naše. gledište potvrđuju SiS HOR podaci iz godišnjih izveštaja Državne hipotek. | i Hipotekarhe bahke tgov. fonda. Tako n. pr. u toku 1930. g. ukupni broj molbi podnesenih Državnoj hipotekarnoj banci за hipotekatne ! Котипате Кгеане 1тпоз! 537, од Сеса је устоуаћпо 500.ха ћројекатпе гајтоме а 37 та komunalne. Međutim Hipotekarnoj banci trgovačов Топда родпезене su tražnje za kredite u iznošu od 774.. istina ovde dolaze i krediti po tekućim računima na podlozi hartija od vrednosti, 'ali će svakako Tu Diti veliki broj zahteva

za hipotekarnimn krčditom. Iz tih statističkih podataka ne MIO

žemo znati koliki. je prosečni iznos jedne molbe za' hipotekat-·

:nim Kreditom, pošto su 'kod Državne hipotekarne banke obu- |

hvaćene i molbe za komunalne kredite, a kod Hipotčkarne 'banke trgovačkog šonda i molbe za kredit po tekućem тасипи та podlozi hartije od vrednosti. Ali je u budućnosti neizbežna роdela rada između Državne hipotekarne banke i Hipotekarne . banke trgovačkog Топда, u pogledu srednjeročnih. i dugoročnih

hipotekarnih poslova — bar u koliko se tiče Beograda. Državna ·hipotekarna banka je nacionalna barka,· "Банка сеје zemlje, a

Но Сапа banka (рока 08 fonda ОКА ograničena na