Narodno blagostanje — dodatak

44 1

12,67 muliona. Preko tekućih iačuna knjiženo Je ı pDOolražiуапје Zadruge od Agrarne ђапке ха ртепезећ joj ortfelj zemlioradničkih meniča, koji zajedno за troškovima i kamatom do kraja oktobra 1936 iznosi 7,18 mil. din. Zadruga će biti u stanju da se dosta brzo odrekne zaštite, jer će moći bez naročitih teškoća da isplati spoline uloge sredstvima koja će dobiti postepenom naplatom svojih meničnih potraživanja, kao i “iz godišnjih prihoda i iz naplate prva dva ili najviše iri anuiteta od Agrarne banke.

Naiveću poziciju u aktivi čine nepokretna imania Која su iskazana sa 18,48 mil., a sastoje se iz zgrade hotela »Srpski Krali«, iz zgrade Vračarske zadruge u Krumskoi ulici i nekih manjih obiekata. Obrtni kapital Zadruginog hotela biТапејта se zasebno, sa 4,9 mil. u 1987 prema 4,6 mil. u Drethodnoi gođini. Hartiie od vrednosti bilansirane su sa 11,54 mil. prema 11,09 mil. din. u 1936. U ovom portfeliu najvažniie su dve grupe prvoklasnih industriiskih papira, i to akcije Vaifertove pivare i one Prvogz akcionarskog mlina u Beogradu.

Neobično interesantan је i račun gubitka i dobitka, јег пат pokazuje da le uprava učinila maksimalan napor rađi normalizovania prilika i unutarnjeg jačanja Zadruge. Troškovi i plate, koji su u 1930 bili iskazani sa 2,45 miliona, u 1937 godini iznose samo 1,55 miliona, po prilici jednako Као i a toku dve prethodne godine. Blagodareći najrigoroznijoi štednji, Višak prihoda nad rashodima iznosio je (u hill. din.):

s u 1932 2. 840 u 1935 г. 2.981 u 1933 2. 635 u 1936 g. 3.085 u 1934 2. 2.121 _ u 1937 S: 2.635

Sva ova dobit od oko 12 miliona upotrebliena je na otpis gubitka kod zemlioradničkih menica, na otpis ostalih sumnjivih potraživanja I na amortizaciiu invenfiara »Srpskog Kralia«, nepokretnosti i nameštaja. Fondovi, koji su se bili do kraja 1984 skoro potpuno istopili, kraiem 1937 iznose opet skoro 4 miliona, po prilici iednako kao i pre bankarske krize. Dividenda na koju bi akcionari prema postignutoi dobiti imali prava upotrebliena je ı prošle godine na unutrašnie i{ačanie Zadruge.

Teško da ima novčanog zavoda kod nas koji se је posle vrhunca bankarske krize toliko osnažio. koliko је to slučaj kod Vračarske zadruge. To se ne vidi potpuno iz samoga bilansa, ali toliko jasnije iz maših dosadašnjih analiza. To snaženie se ogleda, između ostaloca, u snažnim otpisima na inventaru u naiširem smislu (iednim delom vah bilansa), u još snažnijim dotacijama fondovima, koji su bili nestali za vreme krize, u potpunom olpisu celokupnog gubitka па seljačkim menicama, kao i u više no opreznoj proceni sopstvenih hartiia od vrednosti. i

U upravi su g.g.: Kosta J. Protić (pretsednik), Jovan St. Veliković, Božidar Vlajić, Vladimir R. Gođevac, Miloš V. ilić, Toma Cincar-Janković, dr. Čedomir Đurđević i Stojan J. Veliković. U nadzornom odboru se nalaze gospoda: Arsenije Fotirić, Aleksandar Nikolajević, Jovan Gođevac, Dušan Ristić i Vojislav. Veliković.

JUGOSLOVENSKI KREDITNI ZAVOD A. D., BEOGRAD

U našim analizama bilansa Jugoslovenskog kreditnog zavoda za ranije godine imali smo već priliku da ionstatuiemo da ije njegov razvitak, naročito onaj posle 1931 godine, bio toliko sjajan, nagao i neobičan, da ie u našem privatnom bankarstvu ostao gotovo bez primera. Kada su za ogromnu većinu naših privatnih banaka.u stvari tek počele teškoće — krajem 1931 — ovde je bankarska kriza već likvidirana. I to definitivno. U toku 1931 i kod Jugoslovenskog kreditnog zavoda obrtni kapital je bio smanjen za 16 miliona, na nešto ispod 40 miliona. Od toga otpada svega 3

miliona na smanjenje uloga, dok je 13 miliona zavod iz зорstvene inicilatiVe bio vratio svojim Doverioćima. Za vrefie prve panike ulagača u poslednoi trećini 1931 banka је ргVremieno bila obustavila davanje novih kredita, pa јој pomienuta sredstva nisu bila potrebna. Dobija se utisak da је ovde u to vreme bilo došlo samo do malog odmora, do ispitivanja nove situacije i pripreme za snažan polet u toku sledećih godina.

Jugoslovenski kreditni zavod osnovan le 1996 godine, a olpočeo je svoi rad u 1997 sa glavnicomi od: 10 miliona. U toku 1930 glavnica je povišena na 15 miliona. [ tuđa sredstva su priticala velikom brzinom. Obrini kapital zavoda iznosio ie.u milionima dinara: |

kraiem 1997 28,86 kraiem 1933 63,52 » 1928 36,05 » 1934 77,38 » 1929 55,11 » 1955. 58,63 » 1930 56,05 » 1936 96,87 > 1951 39,86 > 1937 108,97 » 1939 49,59

Kada bi se na osnovu gornjih podataka hteo doneti.

sud o prilikama u hašem bankarstvu u razdobliu na koje se oni odnose, dobila bi se sasvim pogrešna slika. Razvitak Jugoslovenskog kreditnog zavoda је iedmsfven ı neobično brz, kako pre tako ı za vreme bankarske 'krize. Obrtni kapital, koji ie 1930 bio nešto ispod 40 miliona, kraiem 1987 dostiže visinu od 109 miltona. To znači da ie u toku poslednjih 6 godina gotovo utrostručem. Takvo proširenje розјоупог уоlumena moralo bi se smatrati sasvim izuzetnim i u godinama prosperiteta, a kamo li u godinama opšte privredne depresije i bankarske krize. Krajem 1937 ulozi po štednim Кпј сата i tekućim računima Ša 82,28 топа su gotovo čeiiri puta veći nego krajem 1981, kada su bili bilansirani sa 22,39 miliona. Povereniu ulagača u zavod је mnozo doprinela i činjenica, da su njecovi upravljači poznati kao neobično iskusni, oprezni i rigorozni bankari. I poslovi kojima se banka bavi spadaju među nailikvidnije bankarske poslove uopšte, a to su u prvom redu finansiranje kratkoročnih izvoznih poslova i reeskont menica manjih novčanih zavoda. Sigurnost plasmana je obezbeđena i savršenim poznavanjem posla i komitenata od strane bančinih upravliača: »U toku desetogodišnjiegz rada — veli uprava u svom poslovnom izveštaju za 1996 godinu — nismo utužili nijednu menicu iz svoz portfelia«. To nam ne pokazuje samo toleranciju i razumevanje uprave za емепtualne neprilike bančinih dužnika, već je pre svega dokaz ogromne obazrivosti s kojom ie ona uvek ulazila u svaki розао. i Glavne bilansne pozicije za poslednje četiri godine:

Račun izravnania

Акнуа 1934 1985 1936 1937 u hiljadama dinara Blagajna 9.476 11.974 11.774 8.146 Nar. banka i P. šted. 10:516 14.600 6.275 17.668 Potraž. kod banaka 1.224 441 376 594 496, lap. zapisi M. E. — = 6.000 1.000 Gotovina ukupno: 21.216 96.315 24.425 30.408 Valute i devize 989 1.339 856 9.271 Hartije od vrednosti 1.088 1.188 936 1.949 Menice 18.889 92.356 95.660 26.540 Dužnici 35.208 37.433 44.993 48.507 Разјуа | Glavnica 15.000 15.000 15.000 15.000 Rezervni fond 1.550 1.800 2.900 2.800 Fond za dubioze ii = 1.432 9.154 Penzioni fond ~ 145 170 290 300 Ulozi. 58.697 69.657 75.109 85.981