Narodno blagostanje

9. август 1930.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 503

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

ЕН ere =ı Aregnuja „Anana” caoruirHaa је нашој штампи следећи извод из једног члазка Лондонског „Тајмса": „Данашњи „Хајмс" објављује чланак у коме се хвале југословенске финансије, које се и даље стално побољшавају. То је врло задовољавајућа чињеница, јер је Југославија она од балканских земаља, која је најмање примила помоћ споља и која је сопственим снагама стабилизовала динар пре неколико година. Од тада па на овамо, њена трговина и њене финансије цветају, а то долази као награда за њену добру политику и њено добро државно газдинство."

„Тајмс“ није макар ко. Он је неподмитљив. Кад об да добру оцену водећим финансијерима једне државе, онда то броји у целом свету. Нас је то могло само да обрадује. Нека се не замери нашој и сувише човечанској слабости, али не можемо а да не констатујемо, да смо ми први открили повољно стање наших државних финансија и да је то откриће изненадило све.

Али је „Тајмс“ у исто време и орган Енглеске банке и Ломбардстрита. Преко њега се ствара потребан штимунк капиталиста за предстојеће велике банкарске операције. Кад се са тим доведе у везу следећа белешка из „Прагер Пресе" од 3. тек. мес. :

„југословенска влада преговара са Рочилдовим консерном о једном стабилизационом зајму од 2 милијарде динара“ онда је сбе вероватнија претпоставка га се налазимо пред државним зајмом. У чаршији се зна, да је при крају ревизија уговора с Неродном банком и да ће у почетку јесени да се одржи ванредни збор акционара.

Као што нам је мило побољшање наших државних

Пред државним зајмом 2

финансија, тако нам изгледа преурањено закључење зајма. |

Краљевска влада je до сада имала примерно стрпљење у питању зајма, чиме је знатно побољшан државни кредит. Али не довољно. Не треба заборавити, да наши доларски папири стоје још увек испод емисионог курса.

Bankari u makazama ili utrkivanje između Beograda i Zagreba o što povoljniji

zajam.

Kao što smo čitaoce svojedobno obavestili zagrebačka opština zaključila je zajam kod zagrebačkih banaka od

__CL | ale | | . _ 40 miliona dinara sa, kamatom od 3.5% preko one od Narodne banke (svega 9%) i provizijom jednom za svagda od 1.5% (a sa rokom od godinu i po dana). Beogradskoj opštini podneli su beogradski bankari (u stvari beogradski bankari su i zagrebački, zagrebački su beogradski) ponudu za zajam od 70 miliona dinara, sa 9% kamate neto, bez provizije od 1.5% Beograd je dobio povoljniju ponudu. To je napravilo lom u Zagrebu. I on je došao do izražaja i u tamošnjoj štampi.

„Jutarnji list” nalazi da su zagrebački bankari podneli i suviše teške uslove opštini i da su opštinari, da bi što pre mogli otići na ferije, pristali bez dugog ustezanja. Stvar se mora bezuslovno ispraviti! A to je lako! Zagrebački zajam još nije odobrila nadzorna vlast, te se može da stornira.

Mi smatramo da opština nije u pravu da stornira zajam s pogledom na činjenicu da ga nadzorna vlast nije odobrila, ali joj ne bi bilo teško da dejstvuje kod nadzorne vlasti da se negativno reši.

„Novosti” donose jedan članak, verovatno iz krugova bankara, u kome se dokazuje da je diferencija između uslova jednog i drugog zajma minimalna. :

Pri oceni oba treba upozoriti na činjenice:

1. Da je Beogradskoj opštini ponuđeh eskontni zajami dok je zagrebačka dobila kontokorentni. 2. Da Beogradska op< ština daje menicu koja se može eskontovati kod Narodne banke, dok kod zagrebačke to nije slučaj (i ako u ugovoru stoji, ako se ne varamo, da na zahtev svake banke opština mora dati menicu). 3. Da menični troškovi nisu mali i da to poskupljuje uslove zajma. 4. Da se kamata po eskontu plaća za šest meseci unapred a po kontokurentu po isteku, što takođe poskupljuje zajam, i 5. da je beogradska Opštinska štedionica garantovala, a zagrebačka nije.

Tvrđenje, da beogradske banke mogu u svako doba dati u reeskont opštinske menice u Narodnu banku, neosnovano je. Po zakonu i statutima Narodna banka može da reeskontuje samo poslovne menice. Izrično joj je zabranjeno da daje zajmove državi i javno-pravnim telima. Narodna banka bi brutalno pogazila zakon kad bi primila u reeskont menice beogradske opštine. Narodna banka to i ne misli da uradi, i iz drugih razloga. Onda ne bi više bila u stanju da da dževapa mnogobrojnim jugoslovenskim opštinama, kojima je takođe po treban kredit, a koji bi one dobile od jugoslovenskih vodećih banaka pod uslovom reeskonta kod Narodne banke. Ako bi Narodna banka reeskontovala menice beogradske opštine, onda bi za mesec dana postala bankom za komunalni kredit. Tim putem neće poći Narodna banka.

Ali to nije sve. Kako se čuje zajam Beogradske opštine još nije svršen, zbog toga, što ga još nije primilo predsedništvo Beogradske opštine, jer nalazi da je — skup.....

Poštanska štedionica i Državna hipotekarna banka podnele su takođe oferte sa kamatom od 8%. Mi mislimo da bi i ovo bio jedan pogrešan korak, kad bi bio ozbiljan, naime da se ove dve državne ustanove ne bi mogle više odbraniti od zahteva za kreditom od strane opština, ako bi dale kredit Beogradskoj opštini. Mi mislimo da je to bio jedan taktičan potez, naime da su one podnele oferat da bi na taj način metnuli beogradske banke u makaze između uprave opštinske i njihove ponuđe. Izgleda da će Beogradska opština dobiti još povoljnije uslove. To bi napravilo nesreću u Zagrebu. Ako bi to nastupilo, onda bi Gradonačelnik i uprava Zagrebačke opštine morali da se vrate sa odmora i da traže odmah reviziju uslova... Onda bi Beograd imao reč! I tako bi se najzad došlo do ljudskog sniženja kamate.

НЕ U mesecu julu pojavila зе уеlika panika u trgovini sa pšenicom u Francuskoj, koja je za sobom povukla i trgovinu bra-

šna i hleba. Dok su ranije cene

neverovatnom brzinom padale, tako da je i sama vlada morala da interveniše, sada su cene naglo počele rasti. Glasovi o slaboj letini povećali su potražnju pšenice na trgu. Kako ovo nije bilo dovoljno, ili pak su cene bile nepovoljne, počela je pšenica, pored jake carinske zaštite, da se uvozi iz podunavskih država, a naročito iz Južne Amerike. To je dovelo do toga da je narodni poslanik, g. Leon Meje, uputio jednu predstavku predsedniku vlade g. Tardjeu, u kome ga upozorava na događaje na tr žištu pšenice. Na taj poziv, sednica vlade od 26. jula, zaključila je da se preduzmu najradikalnije mere protiv neopravdanog skoka cena. Journal officiel od 31. jula objavio je dekret kojim se modificira ranija naredba o trgovini žita na pariškom trgu od 31. jula 1924. i po kome niti jedan posao sa žitom (pšenicom, ječmom, raži i zobi) neće važiti pre nego bude zaveden kod likvidacione blagajne. Kontrolu nad svima operacijama na trgu sa žitom, vršiće Trgovačka komora u Parizu.

Veliki porast cena pšenice i brašna u Francuskoj