Narodno blagostanje

Страна 30

динара,, што претставља велико смањење од 441,2 мил. динара према ултиму 1934 год.

Ту се међутим мора узети у обзир реформа Министра финансија од 18 јануара прошле године, наиме отказ револвинг кредита код француске Народне банке, којим је подлога смањена за 642 мил. динара. Ако се то учини, онда произлази да се је ове године подлога још и повећала за око 200 мил. динара.

Стање Народне банке (подлога у злату)

зак mm 31. XII | 31. KII| 31.XIL | 22. XII| 31. XII АКТИВА 1932 1933 1934

1935 1935

Подлога ; зл, у касама и на стр. || 1760.8| 1794.9] 1784.6

1336,9

злато у касама — — 13271

злато на страни — — 103,6| 94,6

новч, у страној монети 0.8 0.0) 00.3 0.6 0,0

девизе — — — — — 206.5| 111.2 i20.8, 295| 32,7

Укупно — ||1968,1| 1.906|1905.5|1460.4)1464.3 Девизе које не улазе у

подлогу — — — — — 1,91 54,5| 1044! 331.0 331.6 Кован новац;

у никлу и сребру— — || 139,9) 239.9| 206.1| 342,7| 329.9 Зајмови:

на менице — — — — ||2111.9| 1808,8| 1528.8) 1517.1 1523,0

на хартије од вредн, — 344.8|] 293.1/ 235.1! 255.2: 2583 OL | |I NKYUHO|== 2456.8| 2101.9| 1763.9| i772.3| 1781.3 Хартије од вредности — | i5,4| 11.7 i6.9) 45,3| 49,4 Ранији аванси држави — || 1808,6] 1715.5| 1686,6) 1680,6| 1670.6 Привремени аванси Глав.

Држ, Благајни — — — | 600.0) 600.0) 600.0| 600.0| 600.0 Вредности рез, фонда — || 58.00 54.9) 1064! 124.0) 119.0 Вредности ост, фондова 7.9) 1122). 120). 122) 11,8 Непокретности, завод за

израду новч, и намештај|| 154.1| 153.7) 153.5] 161,4! 154.0 Разна актива — — — — | 21.6| 115.1] 276,4) 5125] 4644

ПАСИВА Капитал — — — — — 180.0) 180.0) 180.0| 180.0| 180,0 Резервни фонд — — —| 73,8 84.3| 112.4| 136.6] 1333 Остали фондови — — — 8.6 13,7! 20.5) 22.9) 27.4 41121! 4327.1| 4383.9| 4731.3| 4890.0 Обавезе по виђењу: i

потраживање Државе — || _13.5 7.3 6.9 48 14

жиро-рачуни — — — | 3841] 4744 531.9) 7931) 689.7

разни рачуни — — — || 299.6| 549.2. 327.0 709,3! 688.6

Укупно — || 697,8| 1031.0| 865.8 1508.0| 1385.7

Обавезе са роком — — | 1459,4! 1106.3| 952,9| 197.2 193.4 Разна пасива — — — —|| 40.3! 222.91 316.4! 266.7| 166.6 Оптицај и обав. по виђ.||5470.5| 5358.2) 5249,8| 6239.4! 6275.1 Укуп. подл. -- 28'5% прим || — — — |1876.6|1881'6 Злато -- 28'5% прим —| — — — | 1705.3| 1717,9 укупно покриће — —| — — — |3007%|2998% покриће у злату — —| — — — |2733%/2131%

Од осталих промена интересантно је како су реагирале на крај године разна актива и разна пасива. Оне су се доста знатно смањиле, и то разна пасива за 100 мил. на 166,6 мил. а разна актива за 48 мил. на 464,4 мил. динара.

Оптицај и обавезе по виђењу износили су 6.275,7 мил. што претставља, према недељи пре тога, повећање за 44.3 мил. динара, а према ултиму 1934 године за преко 1 милијарду динара. Укупна подлога са 28,5% прима повећала се за 5 мил. на 1881,6 мил. динара тј. 29,98%.

Beogradska berza Efektna berza Berzijanci u stavu iščekivanja

Kao što je poznato, u prošloj nedelji bila su zbog praznika svega dva sastanka. Međutim i ta dva dana intereso-

· НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

· dine najveći je pad zabeležen kod 5%

Бр. 2

vanje je za papire bilo vrlo slabo. Prvi dan u petak se to obiašnjava nastupom praznika i fime što berzijanci nisu bili raspoloženi da papire kupuju i zadrže preko praznika. Ni drugi dan nije bilo većih zaključaka, što je sasvim normalna pojava, tim više što se slobodno može reći da situacija na berzi još nije razrađena a i sa Zagrebom još nije uhvaćen kontakt. Isto se može očekivati i za sastanak od petka, tako da će situacija tek u ponedeljak dobiti jasnije konture, jer će tek tada nastati jače poslovanje. Samo se time može objasniti vrlo interesantna činjenica da je u četvrtak, prvi put posle nekoliko meseci, završen sastanak bez zaključaka u Ratnoj šteti. Tražnja se је kretala oko 356. Narodna banka 6400, ponuda 6500. Nešto је rađeno Agrarne banke, po 229 krupni, po 228 sitni. 7% Investicioni ponuda 79 ali bez zaključaka. 4% Agrarci bez interesa. Vrlo čvrsta fiendencija bila je kod Seligmana. Tražnja nije bila podmirena. Nešto je rađeno kod kursa od 81, (oko 2000 dolara) ali se je nakon toga roka pojavila u većoj koli'ini tek kod 82. Isto je tako čvrstu tendenciju imao i Bler. Kurs тф-пор se kretao od 71 do 71t|a, a 8% oko 80.

31 9717

7% Investic. zajam 18,15 —.6% Begluci —.— 2500 62,75 62,50

5000 64,50 —.—

6% Begluci termin —.— —.4% Agtarci —.— 7% Bler —.— —.8% Bler —.— —.7% Seligman 80.— 80.Ratna šteta, prompt 358,15 = Ratna šteta, termin — —.Narodna banka —.— —= Астатпа ђапка 228,25 228,50 7 % Stabilizacioni zajam —.— —.6% Dalm., prompt 1000 —.— —.5000 —.— —.—

Duvanski loz 11:25 —.—

Crveni krst = ==

Iz onoga što smo napred rekli kao i iz činjenice da su u prošloj nedelji bila svega dva sastanka, jasno proizlazi da je i obrt bio mali. Ratna šteta prompt 206 hilj. dinara, termin 250 hili., 7% Investicioni 103 hili., 6% Begluci 94 hili., Seligman 139 hili. i Agrarna banka 92 hilj., svega 784 hili. dinara.

Obračunski kurs naših dolarskih papira bio је 3 1 436388.

Naši papiri na sttanim berzama

Kursevi naših papira na pariskoj berzi pali su malo poslednjega dana u prošloj godini, izuzev 5% zajam iz 1902 koji se je toga dana čak i popravio na 121. Od početka ove godine međutim svi papiri pokazuju vrlo čvrstu tendenciju, tako da skok kod 4% zajma iz 1895 god. iznosi prema poslednjoj nedelji u prošloi godini 6,50 poena i stoji na 128,50, 5% zajam iz 1902 godine skočio je za 2,50 poena na 123,50, 41/2% iz 1906 god. za 5 poena na 112, 41J-% iz 1909 jedini notira nepromenjeno 108, 4'ј2% 12 1910 god. skočio je za 2 poena па 107, 5% iz 1913 za 6 poena na 121, 7% iz 1931 za 1 na 186, 5% PFunding obligacije popravile su se isto tako za Ii|» poena na 91.

Prema tome naši papiri na početku 1936 god. stoje daleko bolje nego u početku 1934 godine, ali beleže dosta osetan pad prema početku prošle godine. Prema 2: januaru prošle 50zajma iz 1902 од 173 na 121, dakle za 52 poena, zatim kod 41J-a% zajma iz 1906 od 150 za 44 poena, kod 5% iz 1913 od 159 za 43 poena itd.