Narodno blagostanje

15 јануар. 1938. _________--_

НАРОДНО. БЛАГОСТАЊЕ

Страна 30

_ ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

= = > Извештај Народне банке за __Наша привреда у но- _ месец новембар _ допуњује “= вембру слику нашег националног про-

= - —— E ни GR Srsseaioeeezızenens;

ресантнијих и најважнијих

појава је пораст улога код банака и штедноница на 11,8 милијарди. према 11,7 милијарди у претходном месецу, 10,6 'чилијардн у истом месецу претходне године, Као што се види у току једне године улозн су порасли за преко једву нлијарду. Од 1934 г. опажа се постепено повећање улога на штедњу. Паралелно са порастом улога на штедЊУ код приватних банака порасли су они и код највећих јфавннх депозитних установа — Поштанске штедионице и Лржавне хипотекарне "банке са 2,51 милијарде у октобру ва. 2,58: милијарде у И према 2,1! милијарде у новембру претходне године..

Сектор производње "обухваћен је само непотпуно. На расположењу су нам “само индекси рударске и топиовичке производње. Први је 1404 у новембру према 139,7 у претходном месецу и 1317. у истом месецу претходне године, а други 147,8 према 1581 н 146,9. Рударска производња је дакле порасла н према претходном месецу и према истом месецу претходне године, док је топионичка пронаодња према претходном "месецу у опадању а прена нстом месецу претходне године у порасту. Извештај! нажалост не садржи податке за новембар о броју утоваревнх вагона и речном и поморском саобраћају за новембар, који би могли да послуже као индиције за развитак пронзводње. Објављенн су само подаци спољне трговине па којих се види да је увоз у новембру био рекордан са 499 мил. за последњих пет година. Наш увоз се углавном састоји од производних „средстава ин полуфабриката. Његов пораст дакле показује да наш индустријски инвентар а даље напредује. Извоз је у новембру износно 546 мил. ни. био нешто мањи него у октобру 559, али знатно већи него у истом месецу. претходне године када је његова вредност била 454 мил. М у повембру био је наш трговински биланс активан, као и у току целе ове године. ин ЕЕНе Мојо роуебапје дтаупћ ртhoda, koje je ranijih godina bilo normalna pojava u muesecima posle žetve, ovoga puta nastavlia se i u zimskim mesecima. Ovakav porast svakako ne može se pripisati isključivo poboljšanju privrednih prilika u zemlji, već dobrim delom i funkcionisaniu poreskog aparata, što se vidi po tome, da najveći porast pokazuju prihodi od neposrednih poreza.

Neočekivano povećanje državnih prihoda i njihov uticaj na rashode

Prihodi u novembru mesecu dali su 1,124.6 mil. din. ili 33,7%. yiše nego što je budžetom bilo predviđeno. Povećanje za skoro 220 mil. din. prema predviđanju nije zabeležio još ni jedan mesec u tekućoj budžetskoj godini, a u ranijim godinama od vremena krize takvih povećanja uopšte nije bilo. Po Ро и grupama prihodi su se ovako kretalf:

7 · Predviđeno | Ostvareno + ili —%

| | ти рака

Neposredni porezi – 206,5 · 323,6 56,8 Posredni porezi 937,0 284,6 20,0 . Monopoli 165,1 189,8 14,9. Državna privreda 288,4 316,8 На Ола Od toga: | Železnice 170,4 215,5 28,4

сперитета. Једна од најинте-.

Pošte 44,1 35,9 201 Зите 9,8 6: · — 35,3 Rudnici 94,0 29,5 225

Povećanie se pokazuje kod svih oblika ovih poreza, na+ ročito kod tečevine i službeničkog poreza: Kod posrednih po« reza najveće povećanje pokazuju carine (25,93%) usled porasta uvoza. Za njima dolazi prihod od trošarine za 20,9% što je najbolji znak povećane kupovne snage naroda. Prihod od taksa takođe se povećao za 15,32 %. Povećanie prihoda od monopola ima se pripisati izvozu duvana, a manjim delom povećano unutrašnje potrošnje. Kod državne privrede -rekordno рохеćanje pokazuje prihod od železnica što je došlo usled znatnog povećania unutrašnieg prometa i izVOZa. -

Povoljan priticai prihoda u novembru omogućio je bolie izvršenje budžeta rashoda. Dok je budžetom bio predviđen utrošak 909,1 mil. din. stvarni rashodi izneli su 965,8 mil. din. ili 6,9% preko predviđene sume. Od efektivnih rashoda na lične је utrošeno 4923,9 mil. din. ili nepunih 44%. Kao što vidimo, povećanje prihoda imalo je i tu dobru stranu da je opao relativni udeo ličnih rashoda. Ako uočimo da је од ргпћода novembra meseca manje utrošeno 158,8 mil: din. koja ie sum&a verovatno. upotrebljena za pokriće vanbudžetskih rashoda, onda je odnos materijalnih i ličnih rashoda bio mnogo pOvoljniji. Povolini rezultati поета meseca u mnogome Su iž• mehili i poboljšali sliku državnih finansiia za osam mesezi tekuće budžetske godine. Za to vreme prihodi su dah 7,836.0 mil. din. ili 8,1%-· preko predviđene sume (7,273.3 mil. 803. Mretanje prihoda po glavnim grupama 2а оуо угете izgleda ovako:

Predviđeno Ostvareno ВВ = u mil. dinara

Neposredni porezi 1,652.6 1,843,9 ~ 116 Posredni porezi 1,896.5 9,101.4 | 107 Мопороћ 1,320.8 1,407.1 1 65 Državna privreda – 2,308.2 9,443.8 += 58 Od toga:

Železnice 1,363.3 1,620.3 + 150 Rečna plovidba 56,9 49.9 — 94,6 Pošte 353,0 327.8 — 7,8 Šume 78,5 63,4 — 19,3 Rudnici 192,7 905,1 4. BA

Prema istom ремоди и ђидХе Кој 1936-37 gođini pri hodi su se povećali za 1,023.3 mil. dinara ili 12,3%.

Za isti period rashodi su bili 7,032.3 mil. din. ili 9,4% manje od onoga što je budžetom bilo predviđeno. Na lične izdathe utrošeno je 9,404.2 mil. din. ili 48,40 ukupne šume rashoda. Materijalni rashodi izvršeni su sa 93,4% prema predviđanju, Rashodi prema istom periodu budžetske 1936-37 po+ većani su za 1,083.5 mil. din., a najveće povećanje imamo kod vojske i mornarice, za 353 mil. din., zatim kod železnica za nepunih 200 i kod državnih dugova za 187 mil. din. Rashodi na penzije povećali su se sa 735,3 na 767,6 mil. din., dol: Je njihov relativni udeo u ukupnoj sumi rashoda pao sa 15,3 na 10,9%.

Blagodareći velikom povećanju prihoda i održavanju rashoda u granicama budžetskog predviđanja na koncu osmož meseca ostvaren je višak prihoda nad rashodima od 830,56 mil. din. Tai višak, ukoliko niie utrošen za vanbudžetske rashode, čemu je uglavnom i namenjen, mogao bi narednih meseci da omogući potpunije iskorišćavanie budžetom predviđenih kredita.

=G аи